ECB povećao referentnu depozitnu kamatnu stopu na dva posto

Europska središnja banka (ECB) je depozitnu kamatnu stopu u četvrtak podigla za dodatnih 50 baznih bodova, u skladu s očekivanjima analitičara, tako da je ona sada na dva posto, što se smatra neutralnom razinom za ekonomiju koja niti potiče niti sputava gospodarsku aktivnost.

Do današnjeg sastanka je ECB od srpnja u jednom navratu digao kamatnu stopu za 50 baznih bodova i dva puta za po 75 baznih bodova.

Analitičari su uoči današnjeg sastanka iznosili očekivanje da bi se vrhunac pooštrenja politike kamatnih stopa mogao dosegnuti u veljači, i to kamatnom stopom na 2,5 posto, no na tržištu ima i mišljenja kako bi to tijekom 2023. moglo doći i do nešto više razine.

Godišnja inflacija u eurozoni u studenome je bila na 10 posto, što je blago niže od listopadskih 10,6 posto.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde

"Upravno vijeće danas je odlučilo tri ključne kamatne stope povećati za 50 baznih bodova i, na osnovi znatne revizije inflacijskih izgleda naviše, očekuje njihovo daljnje povećavanje. Upravno vijeće ocjenjuje da će se kamatne stope morati još znatno povećavati postojanom dinamikom kako bi dosegnule razine dovoljno restriktivne za što skorije vraćanje inflacije na srednjoročni cilj od dva posto", objavio je u priopćenju ECB. 

Osim referentne depozitne kamatne stope, ECB je za 50 baznih bodova podigao kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja, koja sada iznosi 2,5 posto, te kamatnu stopu za mogućnost posudbe na kraju dana, koja je sada na 2,75 posto.

Povećanje kamatnih stopa na snagu stupa 21. prosinca.

U priopćenju se dodaje kako će držanje kamatnih stopa na restriktivnim razinama vremenom dovesti do slabljenja inflacijskih pritisaka smanjivanjem potražnje i time rizika trajnijeg porasta inflacijskih očekivanja. Također se napominje kako će budući potezi biti vođeni aktualnim ekonomskim pokazateljima.

Prema najnovijim prognozama, ECB predviđa da će prosječna inflacija ove godine iznositi 8,4 posto te se u 2023. godini smanjiti na 6,3 posto.

Nadalje se u 2024. očekuje pad na 3,4 posto te u 2025. na 2,3 posto.

ECB-ove prognoze inflacije i gospodarskog rasta za ovu i iduće tri godine

Što se gospodarskog rasta u eurozoni tiče, ove se godine predviđa stopa od 3,4 posto, a zatim usporavanje na 0,5 posto u 2023. godini, da bi se nakon toga ponovno ubrzala na blizu dva posto u iduće dvije godine. Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje članica eurozone.

Na konferenciji za novinare je predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla kako bi gospodarstvo eurozone u ovom i idućem tromjesečju zbog energetske krize moglo doživjeti kontrakciju, ali da bi recesija trebala biti "relativno kratka i plitka".

Dodala je kako su rizici za rast kratkoročno negativni zbog rata u Ukrajini, troškova hrane i energenata te mogućeg snažnijeg slabljenja gospodarstva na globalnoj razini od trenutačnog očekivanja.

Ona je najavila i da bi se ritam dizanja kamatne stope od 50 baznih bodova mogao zadržati neko vrijeme.

"Još trebamo prijeći određeni put, radi se o nešto dugotrajnijoj utakmici", rekla je Lagarde.

Vijeće ECB-a je odlučilo i da od ožujka iduće godine krene sa smanjivanjem programa kupnje vrijednosnih papira, i to "umjerenom i predvidljivom dinamikom".

"Eurosustav neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 milijardi eura do kraja drugog tromjesečja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi", objavio je ECB.

Lagarde je rekla kako će o detaljnijim parametrima smanjivanja obvezničkog portfelja biti razgovarano na sastanku Vijeća ECB-a u veljači.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar