Zlato tradicionalno ima ulogu zaštite od inflacije, geopolitičkih tenzija i tržišnih šokova. No posljednjih godina na investicijskoj se sceni pojavio novi igrač koji pretendira na isti status – prva kriptovaluta bitcoin sve se češće opisuje upravo kao digitalno zlato. Iako se radi o dvama različitim klasama imovine, obje se često nazivaju utočištem, a njihova slaba i nestabilna korelacija otvara pitanje može li bitcoin uistinu postati novo zlato i, ako može, što ga u tome sputava.
Usporedbe između bitcoina i zlata krenule su zbog nekoliko sličnosti, poput rudarenja i ograničene ponude. No ako se usporede kretanja cijena od 2009. godine, kad je bitcoin pokrenut, sličnosti se brzo gube. Cijena zlata u posljednjih deset godina rasla je relativno umjereno, dok je bitcoin prošao ekstremno volatilnu putanju.
Tijekom tog razdoblja zlato je poraslo za oko 170 posto, ali to blijedi u usporedbi s rastom bitcoina od čak 34 tisuće posto. Visoka volatilnost, slaba usvojenost i manjak regulacije sektora digitalne imovine često se navode kao ključne prepreke njegovu prihvaćanju kao digitalnog zlata.
Dobar početak godine za zlato, za bitcoin i ne baš tako dobar
Podsjetimo, nakon rekordnih 109 tisuća dolara u siječnju, vrijednost bitcoina počela je padati, a u ponedjeljak popodne trgovao se za 84,5 tisuća dolara. Istovremeno, cijena zlata kreće se oko 3,2 tisuće dolara za uncu, što predstavlja rast od oko 20 posto od početka godine.
"Iako se može reći da je bitcoin trenutačno u padu, zapravo je riječ o fazi stabilizacije, jer su postotna kolebanja uobičajena za kriptotržište. Zanimljivo je da unatoč korekciji cijene, interes velikih fondova i američkih saveznih država poput Teksasa i Minnesote ne jenjava. Poljska također najavljuje skladištenje bitcoina za formiranje strateških rezervi, dok Butan rudari bitcoin. To sve pokazuje rastuću institucionalnu zainteresiranost, ne samo za bitcoin nego za cijelo kriptotržište", ističe kriptoanalitičar i suosnivač CTB Crypto & Consultinga Ivan Andrejević.
Prema njegovim riječima, unatoč korekciji, bitcoin ostaje imovina s dosad najboljim povratom u povijesti. "Bitcoin postoji tek 15-ak godina, što je kratko razdoblje, ali predviđanja velikih fondova i ekonomista za sljedećih 30 do 50 godina i dalje su znatno optimističnija prema bitcoinu nego zlatu."
No nisu svi jednako optimistični. Bloombergov viši tržišni strateg Mike McGlone nedavno je upozorio da bi vrijednost bitcoina mogla pasti i na 10 tisuća dolara.
Bloomberg
Kada je riječ o plemenitim metalima, direktor tvrtke za trgovinu plemenitim metalima i stranim valutama Tavex Georgi Hristov podsjeća na nedavni burzovni vlakić smrti koji je uslijedio nakon najave američkih carina, u trenutku kada je zlato upravo probilo svoj dotadašnji rekord. Naime, tada su odjednom sve svjetske burze zaronile u crveno, a cijena zlata pala je čak i ispod tri tisuće dolara.
"To je bio vrlo zanimljiv trenutak jer je zlato tada odigralo svoju povijesnu ulogu. Investitori su počeli prodavati zlato kako bi pokrili gubitke na drugim tržištima. Taj pad cijene zlata bio je vrlo kratkotrajan, brzo se oporavilo i probilo novi rekord od preko 3,2 tisuće dolara po unci", kaže Hristov i ističe da je u posljednjih 12 mjeseci zlato srušilo više od 40 cjenovnih rekorda, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.
S obzirom na to da su investitori i dalje uzdrmani unatoč odgodi carina, direktor Tavexa očekuje da će cijena zlata dugoročno nastaviti rasti, uz kratkoročne oscilacije.
"Iako su carine pauzirane, one prema Kini utrostručene su. Osim toga, pauza traje 90 dana i ostaje otvoreno pitanje hoće li ih američka administracija nakon toga ukinuti ili ponovno uvesti. Hoće li uslijediti recipročni odgovor Europske unije ili drugih trgovinskih partnera? Prijeti li recesija? Je li dolar i dalje najsigurnija valuta? Sva ta pitanja i nesigurnost koju uzrokuju, vjerujemo da će usmjeravati mnoge investitore prema najsigurnijim investicijama u ovom razdoblju. Zato i bilježimo tolik porast potražnje za zlatom. Osim njega, rast interesa primjećujemo i za japanski jen, švicarski franak i druga utočišta za investicijski kapital", pojašnjava sugovornik Bloomberg Adrije.
Zlato optimistično kratkoročno, bitcoin dugoročno
Hristov upozorava da brojne svjetske središnje banke najavljuju smanjenje kamatnih stopa, a i predsjednik SAD-a Donald Trump vrši pritisak na Savezne rezerve (Fed) da snize troškove zaduživanja. "Smanjenje kamatnih stopa vraća strah od inflacije, što dugoročno opet gura investitore prema zlatu – to je jedna od najsnažnijih korelacija za taj plemeniti metal. Vidimo da je tržište zlata snažno i otporno te da je izdržalo različite šokove i izašlo iz njih još jače. To je u skladu s procjenama Goldman Sachsa i Deutsche Banka, koji također očekuju daljnji rast cijene zlata u sljedeće dvije godine."
Donald Trump | Bloomberg
Kako je Bloomberg već pisao, zbog jače potražnje središnjih banaka od očekivanog, Goldman Sachs i UBS Group objavili su još jednu seriju optimističnih prognoza za zlato. Analitičari iz Goldmana, uključujući Linu Thomas, sada predviđaju da će zlato doseći 3,7 tisuća dolara po unci do kraja ove godine, a do sredine 2026. cijena bi mogla porasti i do četiri tisuće dolara. S druge strane, UBS-ova strateginja Joni Teves predviđa cijenu od 3,5 tisuća dolara po unci do prosinca 2025., navodi se u izvješću od petka.
Andrejević također predviđa da će zlato nastaviti svoj postupan rast, korak po korak. "Inflacija će se vratiti, a još uvijek postoji i strah od recesije u SAD-u, tako da će zlato sigurno i sljedećih godina, uz minimalne oscilacije, nastaviti rasti. Bitcoin također, čak i ako padne na 60 tisuća dolara, zadržava svoj dugoročni uzlazni trend. Slažem se s globalnim analitičarima da je u sljedećih 15 do 20 godina realno očekivati cijenu između pola milijuna i milijun dolara."
Kriptoanalitičar smatra da će Trump ostati utjecajna figura kada je riječ o kriptoindustriji, kao i budući američki predsjednici, sve dok stopa prihvaćanja kriptovaluta ne bude veća. S time će rasti i stabilnost, ali i vrijednost, dodaje. "Pretpostavljam da bi ta nestabilnost koju je Trump unio mogla potrajati još mjesec ili mjesec i pol, nakon čega bi se moglo krenuti u pregovore i stabilizaciju, što bi moglo dovesti do značajnog rasta na kriptotržištu. Možda i najvećeg do sada."
Što bitcoin mora nadvladati da bi postao digitalno zlato u punom smislu
Prema Hristovu, bitcoin se proteklih godina sve više udaljava od izvorne ideje digitalnog novca zaštićenog od utjecaja vlada. "Više nije primarni cilj biti siguran digitalni novac, sada je cilj postati instrument tradicionalnih financija. U tom smislu, bitcoin se sve više promatra kao sredstvo makroekonomske špekulacije, pri čemu mu cijena najviše ovisi o globalnim, posebno američkim makroekonomskim kretanjima. To novo obilježje bitcoina, taj prijelaz iz digitalnog novca u makroekonomski instrument mnoge inspirira na usporedbu sa zlatom."
Pokretanje prvih američkih ETF-ova (fondova kojima se trguje na burzi) koji direktno ulažu u bitcoin, kriptoentuzijasti su dočekali kao povijesni korak u prihvaćanju najvrjednije kriptovalute i približavanje statusu digitalnog zlata. Euforija oko fondova, lansiranih u siječnju 2024., pridonijela je tome da cijena bitcoina nekoliko mjeseci kasnije dosegne novi rekord od gotovo 74 tisuće dolara. Vrijedi podsjetiti da je rast cijene zlata tijekom 2000-tih također uvelike potaknut pokretanjem ETF-ova koji su ulagali u zlato, što dodatno jača optimizam da bi sličan scenarij mogao čekati i bitcoin. No potencijalni skok vrijednosti ne znači nužno i stabilizaciju.
Depositphotos
"Kako bi bitcoin postao istinski instrument tradicionalnih financija, mora imati stabilniji cjenovni put. Trenutna volatilnost čini ga prvenstveno sredstvom za špekulaciju, a ne sredstvom štednje ili očuvanja vrijednosti. ETF-ovi za zlato su iznimno popularni i prvenstveno se koriste za špekulaciju o cijeni, trgovanje budućnosnicama i slično. Vjerujem da bi se i bitcoinovi ETF-ovi koristili na isti način, što vjerojatno ne bi doprinijelo stabilnosti, ali bi moglo dodatno potaknuti rast cijene", smatra Hristov.
Za suosnivača CTB Crypto & Consultinga nema sumnje, bitcoin je definitivno digitalno zlato i pitanje je vremena kad će to postati očito cijelom svijetu. "Njegove oscilacije upitne su, ali ako se uzme u obzir stopa prihvaćanja tehnologije koja stoji iza kriptovaluta (tek oko šest posto svjetske populacije ih koristi), to je očekivano za inovaciju koja je još u ranoj fazi. Kada se dodaju i drugi čimbenici, uključujući činjenicu da su kriptoproizvodi već dostupni i na Wall Streetu, smatram da je bitcoin definitivno digitalno zlato."
Osim izražene volatilnosti, Hristov kao glavne prepreke za bitcoin ističe to što zlato ima intrinzičnu vrijednost i široku globalnu rasprostranjenost, što su izazovi koje bitcoin tek mora svladati ako želi postati njegov digitalni pandan.
Sugovornici se slažu da je trenutačno glavni cilj za podržavatelje bitcoina daljnje privlačenje institucionalnih ulagača, poput velikih banaka, državnih fondova i trezora, da ulažu u tu imovinsku klasu. "Te institucije raspolažu golemim kapitalom, većinom ulažu dugoročno i traže stabilne investicije", naglašava direktor Tavexa.
Iako Andrejević navodi da je bitcoin pokazao određenu korelaciju s tržištima dionica, pa čak i sa zlatom, Hristov smatra da te korelacije još nisu konkretno potvrđene.
"Također, bitcoin još nema jasno definirane povijesne performanse te i dalje ovisi o stavovima državnih agencija diljem svijeta hoće li biti prihvaćen ili odbačen. Stoga mislim da je pred bitcoinom još dug put prije nego što zaista može početi ispunjavati ulogu digitalnog zlata. Zasad, zlato ostaje zlato", zaključuje.
.webp){kind=icon}
