Predstavnici američke središnje banke Fed na sastanku u srijedu odlučili su ne mijenjati kamatne stope te ih zadržati u rasponu od 4,25 do 4,5 posto. Odluka je vjerojatno razočarala predsjednika Donalda Trumpa, koji već duže vrijeme zagovara smanjenje kamata.
Odluku su opravdali zabrinutošću zbog mogućeg rasta nezaposlenosti i inflacije, koji bi mogli eskalirati. Prije odluke već smo izvještavali kako su dužnosnici Feda u javnim istupima naglašavali da, unatoč visokoj neizvjesnosti, aktualna monetarna politika ostaje prikladno usmjerena prema postizanju maksimalne zaposlenosti i stabilnosti cijena.
"Ključni pokazatelji i dalje su stabilni", izjavila je prije objave odluke Sarah House, viša američka ekonomistica u Wells Fargu. "Vjerujem da ćemo čuti poruku kako je neizvjesnost i dalje visoka te da su spremni djelovati ili se suzdržati ovisno o potrebi, kako bi ostvarili oba cilja svog mandata."
Protekli tjedan na Wall Streetu prošao je mirno. Sva tri velika američka indeksa ostvarila su rast od pola do jedan posto u petodnevnom trgovanju, reagirajući umjerenim rastom na Fedovu odluku.
Za japanski indeks Nikkei 225 bio je to sjajan tjedan, s rastom od 3,61 posto, južnokorejski Kospi porastao je 0,63 posto, kineski CSI 300 1,86 posto, a hongkonški Hang Seng čak tri posto.
Njemački Dax porastao je 1,92 posto, londonski FTSE 100 0,75 posto, francuski CAC 40 0,25 posto, dok su paneuropski Eurostoxx 50 i Eurostoxx 600 rasli 0,87, odnosno 0,41 posto.
Europske dionice nadmašuju američke u 2025. godini
Europska burzovna tržišta ušla su u 2025. s optimizmom, što se u prvom kvartalu očitovalo boljim rezultatima nego na američkim tržištima. Indeksi FTSE, DAX i CAC 40 u prva tri mjeseca porasli su za 10,7 posto, 3,9 posto, odnosno 5,4 posto, dok su američki indeksi u istom razdoblju bili u minusu te je S&P 500 do 31. ožujka pao 4,4 posto, Dow Jones gotovo jedan posto, a najviše su pogođene velike tehnološke kompanije, zbog čega je Nasdaq kvartal završio s 10,3 posto nižom vrijednošću u usporedbi s krajem 2024. godine.
Taj trend u Europi potaknut je očekivanjima povećanih državnih ulaganja u obranu i energetiku, kao i monetarnom politikom Europske središnje banke (ECB), koja nastavlja s ublažavanjem restriktivnih mjera. No najava carina američke administracije 2. travnja te stalne promjene odluka izazvale su nestabilnost na tržištima s obaju strana Atlantika.
"Čini se kao da je Europa nekoć bila muzej, a sada se budi", izjavila je za Bloomberg Catherine Braganza iz londonske tvrtke Insight Investment. Ključni europski burzovni indeksi trenutačno nadmašuju američke.
Popularni Buffettov indikator sugerira da je vrijeme za kupnju
Ključni pokazatelj vrednovanja, na koji često ukazuje legendarni investitor Warren Buffett, sugerira da su dionice relativno jeftine, što znači da oporavak američkog tržišta dionica ima prostora za nastavak rasta.
Bloomberg
Buffettov indikator mjeri omjer ukupne vrijednosti američkog tržišta dionica, izračunatog s pomoću indeksa Wilshire 5000, i vrijednosti američkog bruto domaćeg proizvoda. Trenutno je na najnižoj razini od početka rujna, čak i nakon skoka koji je u posljednjim tjednima potaknuo rast dionica.
Direktor Berkshire Hathawayja nazvao je taj omjer "najboljom mjerom vrednovanja" američkih javno kotiranih kompanija u odnosu na BDP. Indikator je krajem prošle godine dosegao povijesno najvišu razinu, dajući signale slične onima s vrhunca tržišta 2021. godine i prije pucanja dotcom balona 2000. godine.
"To je ključni indikator jer pomaže ulagačima odlučiti kada uložiti kapital i kupiti dionice", izjavio je Adam Sarhan iz 50 Park Investmentsa, koji ulaže u tehnološke dionice.
Koliko još može pojeftiniti nafta?
Cijena nafte ove godine značajno pada. Trgovinski rat i povećana proizvodnja među članicama naftnog kartela OPEC+ zadržali su cijenu 159-litarskog barela Brenta u petak na razini od 64 dolara, dok je cijena barela zapadnoteksaške nafte WTI iznosila 61 dolar.
"Razlozi za pad cijene brojni su", kaže Tilen Šarlah iz tvrtke Acex. Naglašava kako je kartel OPEC+ (posebice Rusija i Saudijska Arabija) isprva ograničavao proizvodnju, ali posljednjih mjeseci postupno povećava crpljenje kako bi povratio tržišni udio, vjerojatno kao odgovor na slabiju potražnju ili geopolitičke pritiske. Kartel je prošle subote donio odluku o povećanju proizvodnje za 411 tisuća barela dnevno.
Šarlah također napominje kako je potražnja u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, ispod očekivanja. "SAD sa svojom proizvodnjom shale oila brzo reagira na više cijene, što dugoročno ograničava njihov rast, a dodatno pritisak na cijene stvaraju i promjene u američkoj administraciji te uvođenje carina, koje izazivaju nestabilnost na tržištima i povećavaju izglede za usporavanje globalnog gospodarskog rasta", dodaje.
Bitcoin ponovno iznad 100 tisuća dolara. Zašto?
Cijena bitcoina je u četvrtak ponovno premašila granicu od 100 tisuća dolara, što nije postignuto još od skoka u veljači, nakon što su izgledi za smirivanje trgovinskih napetosti potaknuli rast vrijednosti te kriptovalute te nakon što je američki predsjednik najavio trgovinski sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom.
XBTUSD:CUR
XBT-USD Cross Rate
102.940,28 USD
+323,64 +0,32%
vrijednost na početku trgovanja
102.617,26
posljednja zaključna vrijednost
102.616,64
promjena od početka godine
9,9178%
dnevni raspon
102.145,67 - 104.335,89
raspon u 52 tjedna
52.598,86 - 109.241,11
"To jednostavno ukazuje na ogromnu potražnju za digitalnom imovinom u industriji, osobito za bitcoinom", rekao je Cosmo Jiang iz Pantera Capitala. "Kupaca je sve više. Vidimo i prednosti toga što su digitalna sredstva digitalna – na njih se ne mogu uvesti carine. U vremenima ekonomskih pritisaka, digitalna imovina pokazuje prednosti na tržištu."
"Sto tisuća eura očita je psihološka granica", rekao je Edward Chin, suosnivač kompanije Parataxis Capital. "S obzirom na sve objave o kupnji bitcoina od javnih kompanija te činjenicu da dolazi još više takvih objava, vjerujem da će bitcoin do kraja godine znatno poskupjeti."
Coinbase Global je u četvrtak najavio preuzimanje kompanije Deribit, najveće svjetske burze za derivate bitcoina i ethera, za 2,9 milijardi američkih dolara, čime najveća američka kriptomjenjačnica ulazi na tržište izvedenih financijskih instrumenata.
Bloomberg
Indija protiv Pakistana – zašto indijska burza ne pokazuje znakove panike i što investitori trebaju znati
Geopolitičke napetosti između Indije i Pakistana, nakon posljednjeg vala nasilja u regiji Džamu i Kašmir, ponovno su dosegle točku ključanja. Indija je na inicijalne napade odgovorila vojnom silom, što je dodatno zaoštrilo odnose. Retorika je postala oštrija, pokrenute su vojne akcije, a diplomatski kanali praktički su zatvoreni. Međutim, ključni indijski burzovni indeksi Nifty 50 i BSE Sensex pokazuju otpornost na geopolitičke napetosti, i dalje se oslanjajući na temeljnu snagu indijskog gospodarstva, odnosno stabilne makroekonomske pokazatelje i otpornost domaće potražnje, zaključuje analitičar Bloomberg Adrije Matej Vujanić.
Indijsko tržište kapitala i dalje privlači pozornost investitora zbog stabilnog gospodarskog rasta i otpornosti na regionalne geopolitičke napetosti, suočavajući se istovremeno s izazovima visokih valuacija.
Hoće li dividenda Krke i dalje rasti?
Među regionalnim indeksima najveći dividendni prinos bilježi slovenski SBITOP, oko šest posto, što se čini posebno privlačnim za investitore usmjerene na pasivni prihod. Gotovo sve kompanije koje čine SBITOP imaju solidnu dividendnu politiku, zbog čega je teško izdvojiti samo jednu. No kada govorimo o konzistentnosti, stabilnosti poslovanja i dugogodišnjoj praksi isplaćivanja dividendi, Krka se čini prirodnim izborom. U kontekstu regionalnih dividendnih aristokrata, vjerojatno je najbliža toj definiciji.
Slovenski farmaceutski div Krka posljednjih 25 godina svojim dioničarima konstantno isplaćuje dividende. Unatoč globalnim krizama i tržišnim potresima, Krka nije smanjivala dividende, već ih je postupno povećavala. Prije 25 godina, dionica Krke kotirala je na 10 eura, a do danas bi investitor samo s dividendama ostvario ukupno 56 eura. Drugim riječima: ulaganje u dionicu već bi se pet puta isplatilo samo kroz pasivni prihod.
Što pratimo ovaj tjedan?
Ponedjeljak, 12. svibnja
• Ministri financija EU-a sastaju se u Bruxellesu.
• Novi kanadski premijer Mark Carney predstavit će svoj kabinet.
Utorak, 13. svibnja
• U Ujedinjenom Kraljevstvu bit će objavljeni podaci o nezaposlenosti.
• Njemački institut ZEW objavit će indeks ekonomskog raspoloženja.
• U SAD-u će biti objavljeni podaci o inflaciji.
• O poslovanju će izvještavati Softbank, Honda i Bayer.
• Predsjednik Donald Trump posjetit će Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
• U Cannesu počinje filmski festival.
Srijeda, 14. svibnja
• U Njemačkoj i Španjolskoj bit će objavljeni podaci o inflaciji.
• O poslovanju će izvještavati Tencent i Sony.
Četvrtak, 15. svibnja
• Podaci o BDP-u, vanjskotrgovinskoj bilanci, industrijskoj proizvodnji i investicijama bit će objavljeni u Ujedinjenom Kraljevstvu.
• Eurostat će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji, zaposlenosti i BDP-u.
• U SAD-u će biti objavljeni podaci o zahtjevima za nezaposlenost, industrijskoj proizvodnji i maloprodaji.
• O poslovanju će izvještavati Walmart, Alibaba, Siemens, Deutsche Telekom, Allianz i Mitsubishi.
Petak, 16. svibnja
• U Japanu će biti objavljeni podaci o BDP-u i industrijskoj proizvodnji.
• U Francuskoj će biti objavljeni podaci o nezaposlenosti.
.webp){kind=icon}
