Pala francuska vlada. Što će biti s tržištima?

Francuska se suočava s ozbiljnom političkom krizom, pala je vlada. Stoga smo analizirali situaciju na burzi i istražili mogu li nedavni potresi predstavljati dobru priliku za ulaganje.

Pregledom kretanja francuskog burzovnog indeksa CAC 40, koji prati 40 najjačih blue chip dionica, jasno je kako je ova godina bila dinamična, ne samo na političkoj nego i na burzovnoj sceni. U usporedbi s referentnim indeksom njemačkih dionica, francuske dionice bilježe najveći zaostatak u posljednjih 31 godinu. Politički preokreti u Parizu dodatno nagovještavaju nastavak pada vrijednosti.

Vrijednost francuskog indeksa ove je godine u minusu za tri posto, dok se njemački DAX, bez uračunatih dividendi, u istom razdoblju popeo za 16 posto. Čak i tijekom proteklog tjedna, u kojem su političke tenzije dosegnule vrhunac, vrijednost indeksa CAC 40 pala je za 0,3 posto, dok je DAX porastao za 2,7 posto, navodi Niko Maričić iz InterCapitala.

Sve ukazuje na to da korekcijama cijena prema dolje nije kraj. "Nažalost, postoji još prostora za pad vrijednosti francuskih dionica", kratko je za Bloomberg izjavio Thomas Zlowodzki, strateg francuske financijske grupe Oddo BHF.

Prije nego što se usredotočimo na burzu, osvrnimo se na trenutnu situaciju u Francuskoj. Mnogi analitičari predviđaju pad francuske vlade na čelu s Michelom Barnierom, a glavni razlog je upravljanje proračunskim deficitom. "To nisu nove poteškoće", komentira Tomaž Arih iz Infond Sklada. "Francuska se već godinama suočava s izazovima kontrole proračunskog deficita."

Francuska je trenutno na prekretnici između prijeko potrebnih strukturnih reformi i rizika stagnacije. Rastući dug visi poput Damoklova mača nad budućnošću zemlje, koja ima najvišu poreznu opterećenost u Europskoj uniji. To smanjuje mogućnost daljnjeg povećanja poreza bez negativnih posljedica za gospodarski rast i konkurentnost, upozorava Arih. Uz to, situaciju dodatno pogoršava politička paraliza, obilježena snažnim otporom sindikata i slabom političkom podrškom reformama, što smanjuje vjerojatnost njihove provedbe.

Francuska fiskalna politika trebala bi 2025. godine biti pokretač gospodarskog razvoja, ali se procjenjuje da će postati kočnica rasta, dodaje Arih. Vlada planira smanjiti javnofinancijski deficit sa 6,1 posto BDP-a u 2024. na pet posto u 2025., ali se smatra da će taj cilj biti teško ostvariv zbog ambicioznosti i ovisnosti o povećanju poreza. Prema procjenama, deficit bi mogao iznositi 5,4 posto BDP-a, što odražava rizike nižeg rasta i političkih neizvjesnosti, objašnjava Arih.

Što ako vlada padne? Glasovanje o povjerenju vladi, zakazano za danas poslijepodne nakon 16 sati, rezultat je "nametanja" novog proračuna za 2025., koji je usmjeren na smanjenje vrlo visokog proračunskog deficita. Ključnu ulogu odigrat će glasovi krajnje desnice predvođene Marine Le Pen, koja je već najavila da neće podržati proračun. Posljednji put je Francuska izglasala nepovjerenje vladi 1962. godine. U slučaju nepovjerenja, predsjednik Emmanuel Macron bit će prisiljen formirati privremenu vladu čija će jedina uloga biti održavanje forme, budući da provedba reformi u takvim uvjetima nije moguća. Sljedeći parlamentarni izbori mogu se održati tek u srpnju 2025., 12 mjeseci nakon posljednjih izbora. Macron je naglasio kako neće dati ostavku i apelira na zastupnike da podrže vladu i proračun. Ako vlada padne, proračunski deficit gotovo će sigurno dodatno porasti, upozorava Maričić.

 

Nervoza na burzi

Financijska tržišta sve su nervoznija zbog francuskih fiskalnih izazova, ističe Arih. Politička nesigurnost prelila se na burze, a najbolji pokazatelj je prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice, koji je jučer premašio prinos na grčke obveznice iste ročnosti. Jutros su se ti prinosi izjednačili na 2,9 posto. Razlika u kamatnim stopama između Francuske i Njemačke, koja služi kao mjerilo za ulaganje bez rizika, trenutno je na najvišoj razini od rujna 2012. i europske dužničke krize, dodaje Maričić.

Što je s dionicama? U usporedbi s drugim europskim indeksima, CAC 40 još se nije oporavio od ljetnog pada. Posebno su pogođene bankarske dionice, čiji poslovni temelji ne opravdavaju razmjere takvih padova, smatra Arih. Sličan stav dijeli i Lojze Kozole iz Ilirike: "Politička nesigurnost u Francuskoj stvara određeni, premda ograničen pritisak na tržišta kapitala, osobito u bankarskom sektoru."

U posljednjih mjesec dana najviše su pale dionice BNP Paribasa (za 11,52 posto), Credit Agricolea (za 11,46 posto) i
Société Généralea (za 11 posto).

Top i flop burze u 2023.

Kako bismo dobili bolji uvid u situaciju na francuskoj burzi, pripremili smo pregled najuspješnijih i najmanje uspješnih dionica iz indeksa CAC 40 ove godine.

Najveći dobitnik među investitorima ove godine bila je dionica Safrana, proizvođača zrakoplovnih i raketnih motora te sigurnosnih sustava, s rastom od 43 posto. Dionica Schneider Electrica, specijalista za digitalnu automatizaciju i upravljanje energijom, porasla je za 37 posto. Saint-Gobain, specijalist za proizvodnju i distribuciju materijala, ostvario je više od 30 posto rasta.

Najveći gubitnici su STMicroelectronics (pad od 45 posto), multinacionalni holding Kering, specijaliziran za luksuznu robu (pad od 41 posto), i automobilski koncern Stellantis (pad od 40 posto), koji je zbog slabe prodaje nedavno izgubio izvršnog direktora Carlosa Tavaresa.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar