Kraj tjedna na Zagrebačkoj burzi (ZSE) donio je opet mješovite rezultate glavnih dioničkih indeksa, dok su europska tržišta kapitala petak zaključila dobicima.
Na ZSE-u je Crobex pao za 0,07 posto, na 2.941 bod, dok je Crobex10 rastao za 0,09 posto, na 1.834 boda.
Redovni promet dionicama iznosio je skromnih 481 tisuću eura, a najviše se trgovalo povlaštenom dionicom Adrisa, za 184,5 tisuća eura, s tim da joj je cijena stagnirala na 59,6 eura.
Čitaj više
Crobexi u plusu, na europskim burzama prevladao pesimizam
Cijena nafte nastavlja rasti i zabrinjavati ulagače, ali na ZSE-u za to ne mare.
03.10.2024
Crobexi mješoviti, kao i europske burze, ulagači budno paze na cijenu nafte
Zadržavanje cijene nafte pod kontrolom bit će ključno za očuvanje optimizma trgovaca.
02.10.2024
Crobexi se oporavili, globalni ulagači oprezni zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Globalni investitori bježali od dionica u nešto sigurnije luke zbog moguće eskalacije rata između Izraela i Libanona.
01.10.2024
Najveći pad cijene imala je dionica Ilirije, za 7,24 posto, na 28,2 eura, dok je najviše porasla cijena dionice AD Plastika, za 3,15 posto, na 11,45 eura.
Što se europskih dionica tiče, indeks Stoxx Europe 600 ojačao je za 0,5 posto na kraju trgovanja u petak, njemački DAX također je rastao za 0,48 posto, u plusu je bio i britanski FTSE 100, doduše tek za 0,06 posto, a najviše je skočio francuski CAC 40 (0,99 posto).
Na valutnim tržištima je Bloombergov Dollar Spot indeks porastao za 0.4 posto, dok je euro pao za 0,6 posto, na vrijednost od 1.0969 za američki dolar.
Nastavio se i rast cijene nafte, doduše u nešto sporijem tempu. Tako je sirova nafta West Texas Intermediate poskupjela za 1,1 posto, na 74.49 dolara za barel. Zlato je, pak, kliznulo za 0,2 posto na cijenu od 2,649.81 za uncu.
Sirova je nafta ovog tjedna ukupno porasla za više od 9 posto zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i straha ulagači strahuju da bi moglo doći do prekida opskrbe. Iako su odnosi u regiji napeti već desetljećima, ovotjedno rasplamsavanje raspiruje strahove od sveopćeg rata koji bi u konflikt mogao uvući i druge zemlje.
"Unatoč tome što su vjerojatnosti za najgore moguće scenarije vrlo niske, svi još uvijek grizu nokte gledajući što će se dogoditi u nadolazećim danima, dok čekamo osvetnički napad Izraela na Iran", ističe za Bloomberg Bjarne Schieldrop, glavni analitičar roba u SEB AB.
Države članice grupe G7 pozvale su zemlje u regiji da se "ponašaju odgovorno i suzdržano", a jasno je i zašto. Naime, na Bliskom istoku se proizvodi oko trećina svjetske ponude sirove nafte. Samo Iran crpi oko 3,3 milijuna barela dnevno posljednjih mjeseci, što ga čini trećim najvećim proizvođačem u OPEC-u.
Iz Citigroupa procjenjuju da bi veliki udar Izraela na iranske izvozne kapacitete mogao dovesti do manjka od 1,5 milijuna barela dnevno na globalnom tržištu. Ako Izrael udari na manju infrastrukturu, moglo bi biti izgubljeno 300.000 do 450.000 barela.
Također postoji zabrinutost da bi Teheran mogao eskalirati priču ciljajući energetsku infrastrukturu u susjednim državama ili opskrbne rute kao što je kritični Hormuški tjesnac. Iz Clearview Energy Partnersa naglašavaju da bi prekid protoka kroz tu rutu mogao povećati cijenu sirove nafte za 13 do 28 dolara po barelu.
Drugi su skeptični po pitanju vjerojatnosti značajnih poremećaja na tržištu. Napad Izraela na iranska naftna postrojenja je "najmanje vjerojatna" opcija, prema analitičarima ANZ Group Holdingsa. Takav bi potez uznemirio izraelske partnere, uključujući SAD, a mogao bi izazvati i oštriji odgovor Teherana, navode analitičari Daniel Hynes i Soni Kumari.
.webp){kind=icon}
