Među 10 regionalnih burzovnih zvijezda dvije iz Hrvatske - Končar i HPB

Na kraju prva četiri mjeseca 2024. gotovo svi značajniji burzovni indeksi u Adria regiji (Sjeverna Makedonija, Srbija, Hrvatska i Slovenija) bilježe rast vrijednosti. Iznimka u regiji je Bosna i Hercegovina gdje se bilježi pad ključnih indeksa burzi u Sarajevu i Banja Luci.

U uvjetima pozitivnih kretanja na većini burzi u regiji, Bloomberg Adria je analizirala koje se kompanije izdvajaju kao regionalne zvijezde u tekućem razdoblju godine.

Predmet naše analize bile su kompanije koje čine glavne burzovne indekse, odnosno tzv. bluechipove. Glavni parametri u poretku bili su rast vrijednosti dionica od početka godine, kao i omjer cijena dionice/dobiti.

 

Najveći rast ostvario srpski Messer Technogas, Končar EI drugi

Uvjerljivi lider u rastu vrijednosti dionica od početka godine do kraja travnja je srpska kompanija Messer Technogas. Dionice ove kompanije u razdoblju siječanj-travanj 2024. porasle su za 57,81 posto.

Na drugom mjestu je hrvatska kompanija Končar Elektroindustrija, čije su dionice u ovom razdoblju porasle za 42,25 posto.

Treće mjesto na ovoj listi zauzela je NLB banka iz Sjeverne Makedonije, koja je zabilježila rast dionica od 40,39 posto.

Od deset rangiranih tvrtki s najvećim rastom, najviše ih je iz Sjeverne Makedonije. Na listi TOP 10 se NLB banci pridružuju makedonske tvrtke UNI banka (rast od 26,98 posto), Komercijalna banka (+26,72 posto) i Makedonijaturist (+21,69 posto).

 

Inače, zanimljivo je da ovom regionalnom listom dominiraju tvrtke iz energetskog i bankarskog sektora.

Dobit po dionici pokazuje drugačiju sliku

Jedan od glavnih parametara koje investitori koriste pri donošenju investicijskih odluka je omjer cijene dionice i dobiti tvrtke po dionici (P/E omjer). Riječ je o izračunu u kojem se tržišna cijena dionice dijeli s zaradom po dionici tvrtke. I na ljestvici tvrtki rangiranih po vrijednosti ovog pokazatelja ponovno je vodeća tvrtka iz Srbije.

Zračna luka Nikola Tesla, naime, bilježi omjer cijene i zarade od 280,85, što je više nego dvostruko više od drugoplasirane tvrtke na listi – slovenske Equinosk nekretnine (omjer cijene i zarade 111,07).

Treće mjesto na ovoj listi je bosanskohercegovačka kompanija Hidroelektrane na Drini (70,72).

Na ovoj listi našle su se i tri tvrtke iz Makedonije, i to Makedonski telekom (34,06), Makedonija turist (33,26) i Granit (32,62).

Mala ponuda dionica

Tržišna likvidnost jedan je od razloga ograničavanja performansi tržišta dionica u regiji. Regionalna tržišta manje su likvidna u usporedbi s mnogim drugim tržištima u široj istočnoeuropskoj regiji, a da ne govorimo o najvećim tržištima na globalnoj razini, istaknuo je nedavno tim analitičara Bloomberg Adrije.

"Doista, gledajući tržišne podatke u posljednjih deset godina, prosječni dnevni promet dionica uključenih u referentne vrijednosti dioničkog kapitala dotičnih tržišta je u rasponu od 0,01-0-06 posto tržišne kapitalizacije dionica dostupnih za trgovanje", istaknuli su analitičari.

Prema njima, jedan element koji ograničava obujam trgovanja dionicama na regionalnim tržištima je ponuda vrijednosnih papira.

"Postotak raspoloživih dionica u tržišnoj kapitalizaciji u posljednjih deset godina kretao se od 60 posto za referentne dionice u Sloveniji do 20 posto u ostalim zemljama regije", kažu analitičari. To je znatno manje nego u Njemačkoj, gdje je u slobodnom prometu 85 posto dionica njemačkog indeksa DAX, ili na mađarskom i poljskom tržištu, gdje se trguje sa 70 posto dionica.

"Mala ponuda dionica loš je signal za ulagače jer bi i uz jači angažman bili u slaboj poziciji iz koje ne bi mogli kontrolirati odluke u kompanijama", kažu analitičari.

Naši analitičari vide dobar potencijal za povećanje tokova tržišta kapitala na regionalnim tržištima u nadolazećim godinama, čemu bi mogli pridonijeti: članstvo u eurozoni i proces pristupanja EU-u, smanjenje temeljnih i tržišnih ranjivosti, provedba ESG-a i preraspodjela bogatstva.

"Ne pozivamo na rasprodaju nekretnina i napad na bankovne depozite, ali vjerujemo da će strukturirana komunikacijska strategija na srednji ili duži rok, potkrijepljena fiskalnom politikom, poput većeg oporezivanja nekretnina, povećati prisutnost domaćeg gospodarstva na tržištu kapitala", kažu analitičari.

Smatraju da s obzirom na omjer kredita i depozita, koji se u većem dijelu Adria regije kreće između 75-90 posto (iznimka je Srbija s omjerom blizu 100 posto), određena preraspodjela sredstava prema tržištima kapitala ne bi mogla nanijeti štetu stabilnosti financijskog sustava.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar