.webp){kind=icon}
Kako se to već nekoliko puta proteklih tjedana desilo, dobri ekonomski pokazatelji iz Sjedinjenih Američkih Država ponovo su prouzročili pad europskih burzovnih indeksa. Europski ulagači strahuju da će znakovi otpornosti najveće svjetske ekonomije zadržati ustrajnost kreatora tamošnje monetarne politike u održavanju visokih referentnih kamatnih stopa.
Krajem prošlog tjedna objavljeni su podaci o snažnom rastu zaposlenosti u SAD-u te oporavku tamošnjeg uslužnog sektora. Dva dana ranije Savezne rezerve još su jednom podigle referentne kamatne stope, i to za četvrtinu postotka. Nesigurnosti investitora na burzama pridonose i nove napetosti u kinesko-američkim odnosima i sve je to u ponedjeljak europske dioničke indekse pritisnulo prema dolje.
Paneuropski indeks Stoxx 600 izgubio je 0,8 posto vrijednosti. Frankfurtski DAX i londonski FTSE skliznuli su za jednaki postotak, a pariški CAC je dan završio na 7137,10 bodova, što je 1,3 posto manje nego u petak. Na nešto snažniji pad pariškog indeksa utjecao je pad cijena dionica proizvođača luksuznih roba, poput korporacija LVMH, Hermes International i Kering, koje su izloženije kineskom tržištu.
Među pojedinim industrijskim sektorima gotovo da nije bilo onog koji nije zabilježio pad. Najviše su u ponedjeljak stradale dionice tradicionalno najosjetljivije na visoke kamatne stope, poput onih iz tehnološkog sektora te onih koje se bave upravljanjem nekretninama. Vrijednost im je u prosjeku pala za oko dva posto, a sličan pad zabilježile su i dionice trgovačkih kompanija.
Podatak da su industrijske narudžbe u Njemačkoj u prosincu bile bolje od očekivanja također pridonosi općem raspoloženju o otpornosti velikih ekonomija. Europska središnja banka u četvrtak je referentne kamatne stope podigla za pola postotka, a jednaki korak najavila je i za sljedeći sastanak u ožujku.
Ekonomski pokazatelji objavljeni posljednjih dana tako ukazuju na to da bi globalna ekonomija mogla izbjeći dublju recesiju, no to se ujedno tumači i kao znak da neće tako skoro doći do ublažavanja monetarne politike. Mada opća razina inflacije, protiv koje se središnje banke bore visokim kamatnim stopama, pokazuje znakove umirivanja, temeljna inflacija, ona u čiji izračun ne ulaze volatilne cijene hrane i energenata, i dalje ne posustaje.
