Rekordna američka inflacija stvorila je dodatni strah od zaoštravanja monetarne politike Saveznih rezervi, time prouzročivši nastavak rasprodaje dionica, u ponedjeljak i na azijskim tržištima, uz skok obvezničkih prinosa. Japanski je jen dosegnuo najnižu vrijednost u protekle 24 godine.
Dionice su u ponedjeljak na azijskim burzama u prosjeku izgubile 2,7 posto vrijednosti. Tehnološke dionice izlistane na burzi u Hong Kongu skliznule su za gotovo 4 posto, što je spustilo i tamošnji Hang Seng indeks, a visoki gubici zabilježeni su i u Japanu.
Terminski ugovori za američke dionice također su bili u padu. Oni za indeks Nasdaq 100 potonuli su dva posto, a ugovori za S&P 500 skliznuli su 1,5 posto, što znači kako se može očekivati da će taj sveobuhvatni indeks biti blizu 20-postotnog gubitka u odnosu na svoju najvišu ovogodišnju vrijednost, dosegnutu još u siječnju. Svi ovi pomaci slijede nakon snažnih gubitaka na Wall Streetu krajem prošlog tjedna, što je sveukupno rezultiralo najgorim tjednom za globalne dionice još od listopada 2020.
Bloomberg
Tečaj japanske valute skliznuo je na 135,19 jena za dolar, što mu je najniža razina još od 1998. godine. Labava japanska monetarna politika sve je više u suprotnosti s drugim razvijenim tržištima gdje se one kroz rast referentnih kamatnih stopa stežu. Prinos na desetgodišnje japanske državne obveznice porastao je iznad 0,25 posto, čime je premašena gornja granica okvirnog raspona monetarne politike japanske središnje banke.
Obveznički prinosi
Prinosi na državne obveznice porasli su kroz cijelo razdoblje dospijeća, s time da su najviše porasla kraća dospijeća. Prinos na dvogodišnje obveznice skočio je za 10 baznih bodova na najvišu razinu još od kraja 2007. Prinosi na američke tridesetogodišnje državne obveznice niži su od onih na petogodišnje, što upućuje na strahove od tvrdog slijetanja za ekonomiju u slučaju oštrog podizanja kamatnih stopa od Saveznih rezervi. Prinosi na novozelandske desetogodišnje obveznice po prvi su puta od 2014. premašili 4 posto, tako prateći tržišni trend.
Američki dolar je zbog potrage investitora za sigurnom lukom uslijed otrovne mješavine rastućih troškova i sporijeg ekonomskog rasta ojačao. Valute osjetljive na rizik, poput australskog dolara, oslabile su. Sirova nafta, jedna od sirovina koja potiče rast cijena, povukla se na razinu od 118 dolara za barel.
Tržišta se također pokušavaju nositi s širenjem zaraze COVID-19 u Kini. U Šangaju i Pekingu nastavljena su masovna testiranja. Strahuje se kako će kineska politika "nultog covida" dovesti do strogih mjera ograničavanja kretanja, što će štetiti kineskoj ekonomiji i dodatno poremetiti globalne dobavljačke lance. Oni su već ionako poremećeni zbog rata u Ukrajini.
"U jednom će trenutku financijski uvjeti biti dovoljno strogi i(li) će rast dovoljno usporiti da će Fed moći prestati s podizanjem stopa", naveo je Zach Pandl, analitičar investicijske banke Goldman Sachs u svojoj poruci investitorima. "No čini se da smo još uvijek daleko od te točke, što za sad sugerira rizike za prinose obveznica, daljnji pritisak na rizičnu imovinu, i vjerojatno jaki američki dolar."
Američki indeks potrošačkih cijena u svibnju je skočio na godišnju razinu od 8,6 posto – novi rekord za razdoblje od posljednjih 40 godina – uz opći rast svih cjenovnih kategorija, što je dodalo nove probleme za globalnu inflaciju. Mnogi investitori očekuju podizanje kamatnih stopa Feda za po pola postotka ovog tjedna i ponovo u srpnju i rujnu. Iz banaka Barclays i Jefferies navode kako je na ovotjednom sastanku moguć čak i još veći skok od 0,75 postotka.
Nemirno more
Volatilnost u obveznicama "ne može biti ništa što bi bilo koja središnja banka odobravala", kazala je za Bloomberg Television Sonal Desai, glavna direktorica za investicije u fiksne prinose financijske tvrtke Franklin Templeton. "Ovo čega smo se već nagledali gledat ćemo ponovo. Neće se raditi o glatkom, postupnom postroživanju uvjeta. Fed mora činiti više."
Pad jena u odnosu na dolar odraz je oštre razlike u politikama između američkih Saveznih rezervi i Banke Japana. Glavni tajnik japanskog kabineta Hirokazu Matsuno ponovio je "zabrinutost" oko nedavnog naglog pada jena i kazao kako bi se tečajevi stranih valuta trebali kretati stabilnije i u skladu s ekonomskim fundamentima.
No japanska valuta ponovo će se naći "pod obnovljenim pritiskom na rasprodaju" ako Banka Japana ne promijeni svoju blagu politiku, kazao je u ponedjeljak za Bloomberg Television Rob Carnell, glavni ekonomist i šef istraživanja za azijsko-pacifičko tržište u singapurskom uredu banke ING Groep. "Mislim da se s njima radi samo o pitanju kada, a ne hoće li i na koji način nijansirati kontrolu nad krivuljom prinosa."
Pesimizam je tijekom vikenda bio očit i u padu kriptovaluta, zbog čega je vrijednost Bitcoina pala ispod razine od 25.000 dolara, na najnižu razinu u posljednjih 18 mjeseci.
.webp){kind=icon}
