Potencijalni lijek za rak nalazi se u Jadranskom moru, tvrde znanstvenici

Institut Ruđer Bošković (IRB) predstavio je svoje najnovije istraživačke rezultate vezane uz biomolekule iz Jadranskog mora. Ta su istraživanja pokazala visoku biološku aktivnost tih molekula te njihov potencijal za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

Prezentacija rezultata održana je na završnoj konferenciji projekta Bioprospecting Jadranskog mora (BiProCro) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Na početku konferencije, ravnatelj IRB-a, doktor znanosti David Matthew Smith, pozdravio je sve prisutne i zahvalio projektnim partnerima te čestitao voditeljici projekta, doktorici znanosti Rozelindri Čož-Rakovac, na postignutim rezultatima. Istaknuo je važnost interdisciplinarne suradnje u ostvarivanju mjerljivih ishoda te integraciju tih ishoda u multidisciplinarne centre izvrsnosti kako bi se osigurala snažna financijska podrška istraživanjima. Smith je podsjetio da IRB vodi dva takva centra izvrsnosti i partner je na još pet, ističući njihov doprinos u ostvarivanju kapitalnog strukturnog projekta O-ZIP, kroz koji će IRB unaprijediti svoju infrastrukturu.

"Danas s ponosom predstavljamo rezultate projekta koji ne samo odražavaju napredak u našem znanstvenom radu, već i potvrđuju prednost IRB-a u ostvarivanju svoje misije prijenosa temeljnih istraživanja u gospodarstvo, na korist društvu", istaknuo je doktor Smith.

Ravnatelj IRB-a, doktor znanosti David Matthew Smith | IRB

Projekt BioProCro, ukupne vrijednosti 37 milijuna kuna, predstavlja prvi takav projekt koji okuplja sve hrvatske istraživačke skupine koje istražuju bioaktivne spojeve izolirane iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana. Osim IRB-a, partneri na projektu uključuju Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku.

Bioprospecting je znanstvena disciplina i postupak usmjeren na istraživanje, prikupljanje i ispitivanje biološkog materijala, često iz biljaka, mikroorganizama ili životinja, s ciljem otkrivanja biomolekula koje imaju potencijal za različite industrijske primjene.

Ta disciplina započela je još 70-ih godina prošlog stoljeća, no zbog ograničenosti analitičke tehnologije tog vremena trebalo je gotovo tri desetljeća da se od prvih dokaza o aktivnosti molekula stigne do razvoja konačnih lijekova. Jedan takav lijek za liječenje sarkoma mekih tkiva razvijen je zahvaljujući istraživanjima biološke aktivnosti molekula iz karipskog plaštenjaka Ecteinascidia turbinata, a taj je lijek odobrila Europska unija prije desetak godina.

Unutar projekta BioProCro, određeni su specifični morski organizmi poput žarnjaka, plaštenjaka, drugih beskralješnjaka i bakterija koji su poznati po bogatstvu biološki aktivnih spojeva. Ti organizmi su analizirani te su iz njih identificirane nove molekule. Nakon određivanja njihove strukture i aktivnosti, istraživači su radili na optimizaciji tih molekula kako bi postigli još bolje rezultate i ispitivanje njihovog potencijala za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj, kozmetičkoj i drugim industrijama.

Istraživači rade na uzgoju mikroalgi | IRB

Rezultati tih istraživanja rezultirali su suradnjom s tvrtkama te šest podnesenih patentnih prijava. Jedan patent vezan je uz sintezu, odnosno sintetiziran je novi spoj. Ostalih pet vezano je za gospodarstvo. Primjerice, dodavanje mikroalgi u prehrambene proizvode kao što su tjestenina i kruh te u kozmetičke proizvode. Projekt je ostvario 15 prijavljenih i sedam provedenih međunarodnih projekata.

Također su pronađeni spojevi s antitumorskim i protuupalnim svojstvima, što ukazuje na obećavajući potencijal za razvoj novih lijekova i terapija.

"Žarnjaci pokazuju izuzetnu antiproliferativnu aktivnost, odnosno protutumorsku. Živimo u doba kada sve više ljudi, a tako i mladih, boluje od neke vrste karcinoma. Voljela bih da iz ovog istraživanja iznjedrimo supstance koje će jednog dana pomoći u liječenju te zloćudne bolesti. Također, u bolnicama imamo bakterije koje su jako veliki problem. Čovjek ode u bolnicu na operaciju, zarazi se zlatnim stafilokokom. To može imati i smrtne posljedice. Smeđe alge i žarnjaci imaju jako dobra svojstva koja mogu pomoći u borbi protiv tih problema. Osim toga, važno je istaknuti i hidrolitičke enzime. Bakterije imaju strašan potencijal, a mi smo tek zagrebali površinu kada je u pitanju njihovo istraživanje. Potrebna su daljnja istraživanja. Naime, postoje bakterije koje mogu sintetizirati nove antibiotike, a među njima su i neke nepoznate. Možda ćemo vam jednog dana moći reći da je takvo što krenulo u kliničko ispitivanje. To je naš put", rekla je za Bloomberg Adriju voditeljica projekta doktorica znanosti Rozelindra Čož-Rakovac.

Voditeljica projekta, doktorica znanosti Rozelindra Čož-Rakovac | IRB

Projekt BioProCro pridonosi i edukaciji mladih istraživača u području "plave biotehnologije". Kroz projekt su ostvareni brojni doktorski i poslijedoktorski programi, a međunarodna suradnja je također značajno ojačala, povezujući projektne partnere s 14 renomiranih znanstvenih institucija.

Iako Hrvatska još uvijek zaostaje za vodećim ekonomijama poput Francuske, Norveške i Njemačke u razvoju plave biotehnologije, IRB tvrdi da su projekti poput BioProCro korak prema iskorištavanju potencijala te oblasti. Kroz spajanje znanosti i gospodarstva, Hrvatska postepeno gradi svoj potencijal u području plave biotehnologije i pridonosi očuvanju Jadrana za buduće generacije.

Na pitanje je li preambiciozno reći da se u Jadranskom moru nalazi lijek za rak, Čož-Rakovac odgovara: "Mi smo sada izolirali neke spojeve koje imaju protutumorska djelovanja. Tumora ima milijun, a mi smo samo neke locirali. Nije preambiciozno to reći. Zašto ne? U prirodi je odgovor!"

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar