Koliko je stvarna i ozbiljna nestašica lijekova

Problem nestašice lijekova tema je o kojoj se u farmaceutskim krugovima, ali i izvan njih uvelike priča. Nesumnjivo je pitanje dostupnosti lijekova od iznimne važnosti za svako društvo, stoga ovdje dajemo nešto više uvida u trenutnu situaciju na tržištu lijekova, odnosno pokušavamo odgovoriti na pitanja imamo li zaista problem nestašice lijekova, koliko je taj problem naglašen te što se po tom pitanju radi.

Za početak, farmaceutska industrija ovisna je o aktivnim farmaceutskim supstancama čija je proizvodnja koncentrirana na tržištu Kine i Indije. Dugotrajne i stroge COVID-19 mjere u Kini utjecale su na proizvodnju farmaceutskih supstanci i dovele do poteškoća u nabavi. Osim toga, kompanije svih industrija, pa tako i farmaceutske, suočile su se s rastućim cijenama prijevoza (oceanskog, zračnog i cestovnog), energenata i rada.

Takav rasplet događaja stvorio je pritiske na troškovnu stranu proizvođača, a nadoknaditi to s prihodovne strane u slučaju farmaceutskih kompanija nije lako, barem kada pričamo o proizvođačima generičkih lijekova. Naime, veleprodajne cijene lijekova na nacionalnim listama često ograničavaju agencije za lijekove i medicinske proizvode. U slučaju rastućih troškova, profitabilnost pada, a samim time raste i nevoljkost proizvođača za plasiranjem tih proizvoda na tržište.

Analiza Europske komisije s nazivom "Farmaceutska legislativa za budućnost" između ostalog donosi ispitivanje uzroka povlačenja proizvoda s tržišta na uzorku od 350 prijavljenih nestašica. Čak je 71 posto tih lijekova povučeno s tržišta zbog "komercijalnih razloga". Među tih 71 posto, 54 postotka odnosi se na generičke lijekove, što potvrđuje pretpostavku da su generički lijekovi zbog svoje niže profitabilnosti i veće konkurentnosti izloženiji pritisku.

Također, analizirali su se podaci o prodaji lijekova prije njihova povlačenja s tržišta, i to na uzorku od 388 prijavljenih nestašica u 15 zemalja Europske unije. Većina, točnije 78 posto tih lijekova imalo je kvartalnu prodaju manju od 30 tisuća eura i njihova se prodaja kroz određeno razdoblje generalno smanjivala.

Dodatno, među proizvodima koji su ostvarivali kvartalnu prodaju ispod 30 tisuća eura, čak 76 posto odnosi se na lijekove koji su na tržištu dulje od 20 godina i 65 posto tih lijekova izvorni su. Takvi podaci ukazuju na činjenicu da se u pravilu radi o lijekovima čiji je patent istekao i za koje vrlo vjerojatno postoji jeftinija alternativa u obliku generičkog lijeka.

Sukladno tome, može se zaključiti da u većini slučajeva do nestašice pojedinih lijekova dolazi zbog veće konkurencije te da prestanak plasmana lijeka ne znači istovremeno nedostupnost zdravstvene zaštite za građane. Iznimke naravno postoje i s obzirom na to da se radi o lijekovima, takve je iznimke potrebno adresirati prije nego problem eskalira, stoga je Europska komisija poduzela određene korake kako bi se problem stavio pod kontrolu.

Mjere koje je definirao EK ukazuju na to da trenutnu situaciju ne smatra gorućim problemom i čini se da cilj mjera nije neutralizacija, već bolji nadzor nad situacijom. Mjere uključuju veći pritisak na proizvođače da osiguraju opskrbu, ranije obavještavanje nadzornih tijela u slučaju nestašice ili povlačenja proizvoda s tržišta, veću transparentnost zaliha u dobavljačkim lancima, te snažnija uloga Europske agencije za lijekove u praćenju i koordinaciji prijavljenih nestašica.

Bloomberg Adria Insight, HALMED, JAZMP

Produljena ruka Europske agencije za lijekove jesu agencije za lijekove na nacionalnim razinama, odnosno HALMED u Hrvatskoj i JAZMP u Sloveniji. Njihovi nam podaci šalju mješovitu poruku. S jedne strane u Hrvatskoj vidimo rast prijavljenih nestašica, dok se u Sloveniji javlja pad. Rast prijavljenih nestašica u Hrvatskoj potencijalno ukazuje na to da se u industriji događa nešto na što bi regulatorno tijelo trebalo obratiti pažnju, preispitati i potencijalno poduzeti određene mjere, no isto tako ta pojava može biti rezultat prethodno spomenutih mjera bolje kontrole i učestalijeg izvještavanja o nestašicama.

Pored toga, analiza Bloomberg Adrijina analitičkog tima pokazuje da farmaceutske kompanije u Adria regiji ostvaruju dvoznamenkasti rast prihoda u 2022. godini i visoke dvoznamenkaste EBIT i EBITDA marže. Takvi podaci nam ne ukazuju na značajne probleme u opskrbi tržišta lijekovima. Veći problem u pristupu lijekovima mogao bi predstavljati odnos veletrgovaca i države, odnosno kasna plaćanja države zbog kojih veletrgovci muku muče već godinama.