Prema podacima Ookle, Hrvatska se nalazi u europskom vrhu po dostupnosti i raširenosti 5G mreže, rame uz rame sa skandinavskim zemljama. No to, nažalost, nije i blizu svjetskog vrha.
Američka tvrtka Ookla već se dugo nalazi u globalnom vrhu za testiranje mobilnih i fiksnih telekomunikacijskih mreža i najpoznatija je po svojim servisima Speedtest i Downdetector – za ispitivanje brzine telekomunikacijskih veza i dostupnosti internetskih servisa. Ookla je ovih dana objavila i analizu iz koje proizlazi da europske 5G mreže zaostaju za vodećim međunarodnim konkurentima.
Zaključak analize je da Europa, usprkos ambicioznim planovima Europske unije, ne uspijeva biti na samom svjetsku vrhu u implementaciji 5G mreža. Najbolja je situacija u nordijskim i nekim istočnoeuropskim državama poput Bugarske i Cipra, koji u 5G tehnologiji nadmašuju "pet velikih europskih ekonomija (UK, Njemačku, Francusku, Španjolsku i Italiju)".
Čitaj više
Netflix zaratio s telekomima – ne želi plaćati 'porez na internet'
Telekomi već godinama lobiraju da se dio tereta financiranja novih mobilnih mreža prebaci na tehnološke divove.
01.03.2023
Pitali smo hrvatske telekome kad planiraju poskupjeti usluge
Telekomima je produžen rok da usklade cijene sa stopama inflacije, no nije jasno hoće li to iskoristiti.
23.02.2023
HAKOM telekomima produžio rok za poskupljenje usluga
Dopuna stručnog mišljenja HAKOM-a ide na ruku korisnicima.
08.02.2023
Telekomi se protiv ekonomskih izazova bore investicijama
Daleko najveći dio investicija telekoma usmjeren je na širenje optičke i 5G mreže.
30.12.2022
Po brzini, na samom svjetskom vrhu nalaze se države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Južne Koreje, Singapura i Saudijske Arabije. Medijalne brzine downloada tamo prelaze 300 Megabita u sekundi, a u Emiratima čak i 500 Mb/s, pokazuje analiza.
Po prihvaćenosti 5G mreža, na globalnom vrhu su Sjedinjene Američke Države. Udio korisnika koji imaju 5G uređaje i većinu vremena su povezani 5G mrežom tamo je 56 posto. Prihvaćenost 5G mreže na pojedinom tržištu ovisi o pokrivenosti signalom, cijenama usluge i broju uređaja koji mogu koristiti 5G mrežu.
Ookla za najnoviju analizu koristi podatke iz četvrtog tromjesečja. Mada se u njoj ne izdvajaju pojedine države Adria regije, iskoristili smo dostupne podatke za treći kvartal kako bismo vidjeli gdje regija stoji u usporedbi s ostatkom Europe i svijeta. Promjene u stanju 5G mreža između dvaju kvartala nisu toliko velike da bi bitnije utjecale na zaključke o situaciji kod nas i na susjednim tržištima.
Prema tim podacima, Hrvatska se s medijalnom brzinom od oko 200 megabita u sekundi nalazi u samom vrhu europskih zemalja po parametru brzine 5G mreže i najbržeg interneta u Adria regiji. Iza nje je Sjeverna Makedonija s brzinom od oko 150 Mb/s te Slovenija s medijalnom brzinom nešto manjom od 150 Mb/s.
Od ostalih država Adria regije, Srbija te Bosna i Hercegovina još uvijek nemaju sprovedenu infrastrukturu kako bi se 5G mreža mogla implementirati u široj potrošnji, iako su istraživanja i testiranja odrađena tako da bi 5G mreža uskoro trebala doći i u njih.
Crna Gora ima 5G mrežu i brzina joj je oko 125 Mb/s, ali je udio prihvaćenost najmanji sa svega 1,4 posto. Najveću prihvaćenost ima Hrvatska, s 22,5 posto, slijedi Slovenija, s 9,4, te Sjeverna Makedonija, s 4,3 posto.
Najbrži 5G internet u Europi ima Bugarska, gdje se podaci primaju brzinom od 342 Mb/s, što je nešto sporije nego 2021. godine, ali je prihvaćenost svega 25 posto. Najveću prihvaćenost 5G mreže u Europi imaju Cipar i Švicarska, gdje je ona nešto manja od 50 posto.
No Cipar ima vidno veću brzinu 5G mreže od Švicarske (235 prema 135 megabita u sekundi). To Cipar, podijeljen otok površine usporedive s Karlovačkom i Ličko-senjskom županijom zajedno, stavlja u sam vrh država s najboljom 5G mrežom.
Ookla prati i nešto starije tehnologije. Brzinom mobilnog interneta ostalih mreža (2G, 3G i 4G) Hrvatska se nalazi blizu samog svjetskog vrha, na 22. poziciji globalne ljestvice, također prva u Adria regiji, s brzinom od 71 Mb/s. Iduća po redu je Sjeverna Makedonija, na 27. mjestu, s brzinom od 66 Mb/s, Slovenija je na 37. mjestu, s brzinom od 53 Mb/s, Srbija je na 46. mjestu, s nešto manjom brzinom od 45 Mb/s, dok je Bosna i Hercegovina na začelju Adria regije, s brzinom manjom od 24 megabita u sekundi.
No, kada se u obzir uzme brzina interneta fiksne mreže, situacija je vidno drugačija. U top 50 najbržeg fiksnog interneta u svijetu ušla je jedino Slovenija, na 47. mjesto, s brzinom od 82 Mb/s. Iduća po redu je Srbija, s 58 Mb/s, na 67. mjestu, Hrvatska je na 89. mjestu, s brzinom manjom od 46 Mb/s, Sjeverna Makedonija je na 108. mjestu, s brzinom od 30 Mb/s, dok je Bosna i Hercegovina na 122. poziciji, s medijalnom brzinom fiksnog interneta manjom od 25 Mb/s.
.webp){kind=icon}
