Digitalna transformacija: Ovo su ključni problemi - i rješenja

Iako je Hrvatska posljednjih godina ostvarila značajan napredak u razvoju digitalne infrastrukture, ključni izazov više nije izgradnja mreža, već primjena digitalnih tehnologija u gospodarstvu. Prema analizi udruge HUP-ICT, Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom u digitalizaciji poslovanja, a korištenje umjetne inteligencije još uvijek je na nezadovoljavajućoj razini.

O ključnim preporukama za ubrzanje digitalnog razvoja te o tome kako povećati produktivnost, za Bloomberg Adria TV govorio je dopredsjednik HUP-ICT-a Vladimir Kosanović.

Zaostatak za Europom

Prema podacima, samo 56 posto malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, dok je prosjek Europske unije viši od 71 posto. Na pitanje zašto hrvatske tvrtke sporije usvajaju digitalne alate, Kosanović nudi jasan odgovor.

"Razlog je jednostavan. Smatramo da hrvatske tvrtke imaju ograničene financijske i kadrovske kapacitete za provođenje ozbiljnih transformacijskih projekata", kazao je Kosanović. Dodao je kako se stvara krivi dojam da je umjetna inteligencija "samo još jedan IT projekt, a ne prilika za promjenu poslovne strategije, mijenjanje procesa, organizacije i načina donošenja odluka". 

'Ako AI imaju svi, on ne može biti izvor konkurentske prednosti'

Mnoge kompanije mogu nabaviti, kupiti i razviti alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, no pravo je pitanje kako ih pretvoriti u mjerljivu veću produktivnost. Kosanović ističe da se promjena danas često percipira isključivo kroz alate, no to je pogrešan pristup.

"Umjetna inteligencija je demokratizirala znanje, ali nije demokratizirala kontekst. Nešto što je dostupno svima ne može biti izvor konkurentske prednosti. Sami modeli po sebi neće moći donijeti vašoj kompaniji prednost i dodatni prihod na tržištu", objasnio je. Ključ je, prema njemu, u kreiranju dodatne vrijednosti upotrebom vlastitih organizacijskih sposobnosti i specifičnih podataka koje tvrtke posjeduju. Umjesto da se tehnologija koristi samo za popravljanje postojećih problema, vodstva kompanija trebaju se zapitati koje će buduće probleme i usluge implementacija takvih tehnologija stvoriti.

"Mobiteli su uspješno riješili problem žice i omogućili bežičnu komunikaciju. Rijetko tko je na početku mogao zamisliti da će rezultirati aplikacijama poput Instagrama, WhatsAppa ili Ubera. Danas najuspješnije kompanije moraju predviđati buduće trendove i na taj način kreirati dugoročnu vrijednost", naglasio je Kosanović.

Paradoks IT tržišta

U jeku tehnološke revolucije, kada su inženjerska znanja najpotrebnija, događa se paradoks - pada interes mladih za računarstvo i informacijske tehnologije. Kosanović taj fenomen smatra razumljivim. "U trenutku kada umjetna inteligencija rješava probleme na vrlo efikasan način, naravno da se mladi pitaju je li to njihova budućnost", rekao je, ali i upozorio da umjetna inteligencija zapravo zahtijeva još više inženjerskih znanja koja se stječu kroz STEM kurikulum.

Zbog toga je ključno prilagoditi obrazovni sustav. "Apeliramo na obrazovne institucije da prilagode svoje kurikulume. Programer budućnosti više neće trebati samo znati efikasno programirati, već i razvijati kritičko razmišljanje, kreativnost i interdisciplinarnost. Posebno napominjem cjeloživotno učenje", kazao je, ističući nužnost pripreme ljudi za promjene koje AI donosi.

Trokut suradnje i mjerenje uspjeha

Rješenje za ubrzanje digitalne transformacije leži u partnerstvu privatnog sektora, institucija i države. HUP-ICT apelira na državu da omogući što veći pristup podacima gospodarstvenicima kako bi na temelju njih mogli implementirati nove usluge i stvarati dodatnu vrijednost. "To je trokut obrazovnih institucija, države i poduzetnika koji se mora unaprijediti", smatra Kosanović.

Na kraju, postavlja se pitanje kako mjeriti uspjeh. Konkretni pokazatelji, prema Kosanoviću, nisu broj implementiranih sustava ili uvedenih tehnologija. Pravi dokaz ubrzanja digitalne transformacije su rast produktivnosti, rast izvoza novih proizvoda i viša dodana vrijednost. "Trebamo se sve više baviti time da mjerimo povrat na investiciju. Vjerujem da ćemo kroz takav princip uskoro vidjeti mnoge uspješne hrvatske tvrtke koje neće biti samo ciljane akvizicije, već će i one moći akvizirati tvrtke regionalno i globalno", zaključio je Kosanović.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.