Internet je transformirao naše živote, evoluirajući od jednostranog Web1 do interaktivnog Web2, gdje dominiraju velike platforme. Danas se sve češće čuje pojam Web3, najavljivan kao sljedeća evolucijska stepenica. No što on uistinu predstavlja i zašto izaziva toliku pažnju?
Web1 (od oko 1990. do 2005.) bio je "internet za čitanje"; korisnici su pasivno konzumirali sadržaj. Nakon toga stigao je Web2, "internet za čitanje i pisanje", s društvenim mrežama gdje korisnici stvaraju sadržaj, ali i dominacijom tehnoloških divova koji kontroliraju podatke. Web3 javlja se kao vizija interneta koji moć vraća korisnicima kroz decentralizaciju - podaci i kontrola trebali bi biti raspodijeljeni, a ne koncentrirani.
Srž Web3: decentralizacija i vlasništvo
Ključna tehnologija je blockchain – digitalna, javna i praktički nepromjenjiva knjiga podataka. No gdje se taj blockchain zapravo nalazi? On nije smješten na jednom središnjem serveru, već je distribuiran globalno na tisućama nodeova (računala) diljem svijeta koja sudjeluju u mreži. Ti nodeovi mogu biti u vlasništvu pojedinaca, organizacija ili specijaliziranih servisa za hosting. Svaki node čuva kopiju cijelog ili dijela blockchaina, neprestano je sinkronizirajući s ostatkom mreže.
Čitaj više
Hrvatska na blockchain karti svijeta – Inovacije koje privlače globalnu pažnju
Aircash, HNS, GoAgro i Hrvatska pošta samo su neki od aktera koji stavljaju Hrvatsku u središte blockchain revolucije. Od financija i sporta do NFT poljoprivrede i digitalne filatelije – domaći projekti izlaze na globalnu scenu.
04.06.2025
Hanfa uskladila kriterije s ESMA-om – Nova pravila za kriptoimovinu
Te smjernice pomažu odrediti kada se neka vrsta kriptoimovine, poput digitalnih tokena ili kovanica, treba smatrati financijskim instrumentom.
29.05.2025
Što su pametni ugovori i kako transformiraju svijet poslovanja
Zamislite svijet u kojem više nema potrebe za posrednicima, dugotrajnim pravnim provjerama ili neizvjesnostima oko ispunjavanja obveza.
23.10.2024
Svijet prema Solani, Azija u središtu blockchain revolucije
Breakpoint 2024 je četvrta po redu godišnja konferencija Solane, ovog puta održana u Singapuru koji je poznat po naprednoj regulaciji.
04.10.2024
Kako bi Web3 aplikacije (DApp) funkcionirale, one se oslanjaju upravo na takvu blockchain mrežu. Umjesto da podatke pohranjuju i obrađuju na centraliziranim serverima jedne kompanije, DAppovi koriste blockchain za zapisivanje transakcija i pohranu ključnih podataka na transparentan i siguran način. Kada korisnik izvrši neku radnju u DAppu, ta se radnja bilježi kao transakcija, validira od mrežnih sudionika (node) i dodaje u novi blok podataka na blockchainu, čineći je praktički nepromjenjivom.
Ta distribuirana priroda ključna je za sigurnost i otpornost. Što bi se dogodilo da dio tih nodeova prestane raditi? Ako se manji broj nodeova ugasi, mreža nastavlja funkcionirati bez prekida jer su podaci replicirani na brojnim drugim mjestima. Međutim, teoretski, kada bi se ugasio velik broj ili svi serveri/nodeovi koji čine mrežu nekog blockchaina, taj blockchain prestao bi biti operativan, a aplikacije ovisne o njemu ne bi mogle funkcionirati. Zbog toga je za robusnost javnih blockchainova poput bitcoina ili ethereuma ključna njihova masovna distribucija i velik broj neovisnih sudionika, što takav scenarij čini izuzetno malo vjerojatnim, osim u slučaju globalne kataklizme.
U Web3, korisnici bi trebali imati vlasništvo nad svojim digitalnim identitetom i podacima, često u vlastitim digitalnim novčanicima, odlučujući tko im pristupa i kako. Koncepti trustless (bez potrebe za povjerenjem u posrednika poput banke) i permissionless (bez potrebe za dozvolom središnjeg autoriteta za sudjelovanje ili transakciju) također su središnji za tu viziju.
Što nam Web3 donosi u praksi?
Iako u razvoju, Web3 principi vidljivi su u kriptovalutama (poput bitcoina i ethereuma) za izravne transakcije bez banaka; nezamjenjivim tokenima (engl. non-fungible token – NFT) za jedinstveno digitalno vlasništvo (npr. umjetnine na OpenSeau); decentraliziranim aplikacijama (DApp) koje rade na blockchainu, čineći ih otpornijima na cenzuru; decentraliziranim autonomnim organizacijama (DAO) za transparentno, zajedničko upravljanje projektima i resursima; te decentraliziranim financijama (DeFi) koje nude širok spektar financijskih usluga bez tradicionalnih posrednika.
Entuzijazam i oprez
Web3 privlači pažnju jer obećava korisničku kontrolu, poboljšanu privatnost, transparentnost i otvaranje prostora za nove, inovativne usluge. Ideja interneta gdje su korisnici stvarni vlasnici svojih podataka, a platforme ne mogu samovoljno cenzurirati sadržaj ili mijenjati pravila, zvuči privlačno mnogima. Ipak, postoje značajne kritike i izazovi.
Elon Musk ga je nazvao "više marketinškim pojmom nego stvarnošću zasad", dok Jack Dorsey, bivši CEO Twittera, strahuje da će kontrolu umjesto velikih tehnoloških kompanija jednostavno preuzeti veliki investicijski fondovi. Tehnički problemi uključuju skalabilnost (sposobnost mreže da obradi velik broj transakcija brzo i jeftino), ponekad kompleksno korisničko iskustvo za one koji nisu tehnički potkovani te visoku energetsku potrošnju nekih starijih blockchaina (npr. bitcoina). Također, regulatorni okviri za mnoge aspekte Web3 još uvijek su nedefinirani ili u procesu formiranja.
Web3 je ambiciozna vizija budućnosti interneta – otvorenijeg i usmjerenog na korisnika. Dok entuzijasti vide golem potencijal za demokratizaciju, skeptici upozoravaju na prepreke. Hoće li Web3 ispuniti obećanja, pokazat će daljnji razvoj tehnologije i odgovor društva na njegove mogućnosti i izazove.
.webp){kind=icon}
