Makedonske studentice Angelina Serafimovska, Bisera Popovska i Nadica Desanova stvorile su biokožu od kombuche za koju tvrde da ima potencijal za široku primjenu u više industrija.
Njihova ljubav prema prirodi i društvu, a posebno prema životinjama, navela ih je da stvore održivi materijal za koji kažu da spaja tradicionalnu medicinu s modernom znanošću. Njihov cilj je omogućiti održivu i ekološku alternativu tradicionalnoj koži koja će pridonijeti smanjenju otpada i poboljšanju okoliša.
Serafimovska studira biokemiju i fiziologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta svetih Ćirila i Metoda u Skoplju, Popovskaje studentica Tehnološkog fakulteta, smjer biotehnologija, a Desanova studentica Strojarskog fakulteta. Te tri ambiciozne djevojke prakticiraju multidisciplinarni pristup učenju (STEM) koji obuhvaća širok spektar područja iz znanosti, tehnologije, matematike i inženjerstva. One su suosnivačice Bio-Hidea, startupa kojim su formalizirale svoju inovaciju.
"Jednog dana, gledajući Popovskinu baku kako pravi kombucha čaj u kućnim uvjetima, zainteresirale smo se. U običnom razgovoru, pitale smo je za što koristi čaj i što je točno SCOBY (simbiotska kultura bakterija i kvasaca) koji se formira kao nusproizvod u tom procesu, i tako smo dobile inspiraciju", kaže Serafimovska.
Za Bloomberg Adriju detaljno opisuje proizvodni proces koji počinje fermentacijom kombucha čaja pri čemu se stvara SCOBY koji je osnovni materijal za njihove proizvode. Kaže da se, kako bi se dobila željena kvaliteta, taj proces odvija u kontroliranim uvjetima, s točno određenim količinama sastojaka. Nakon što je materijal dovoljno zreo, suše ga i obrađuju kako bi dobile izdržljiv biološki materijal.
"Na početku, proizvodnja se uglavnom odvijala u mojoj kuhinji i kod Popovskinih roditelja, ali sada, nakon što smo osigurale sredstva, formiramo vlastiti proizvodni pogon gdje će proces biti optimiziran i adekvatno kontroliran. Sastojke za proces nabavljamo isključivo od naših lokalnih poljoprivrednika, a za krojenje materijala surađujemo s našim lokalnim obrtnicima", objašnjava Serafimovska.
Kaže da materijal, koji izrađuju bez korištenja toksičnih kemikalija, ne samo da izgleda poput kože, već u nekim slučajevima ima i bolje karakteristike. Tvrdi da je fleksibilniji i lakši od prirodne kože životinjskog podrijetla, da je vodootporan i biorazgradiv, s odličnom otpornošću na pritisak i kidanje, te da uz odgovarajuću obradu može dobiti i bolju otpornost na vatru. Prema njezinim riječima, upravo to ga čini idealnim za različite industrije. Za početak će ga razvijati u modnoj industriji za izradu odjeće, torbi, obuće i raznih dodataka.
"Voljele bismo ga vidjeti i u automobilskoj industriji za proizvodnju unutarnjih dijelova, kao što su sjedala i paneli, gdje su izdržljivost i ekološka svijest veoma važne. Vidimo potencijal za njegovu upotrebu i u industriji namještaja", jednoglasne su kreatorice Bio-Hidea.
S razvojem biznisa planiraju otvaranje više radnih mjesta za žene iz marginaliziranih zajednica koje bi uključile u proizvodni proces. Kažu da već imaju više zainteresiranih potencijalnih investitora s kojima bi optimizirale proizvodnju.
U startup su dosad uložile četiri tisuće eura. Tri četvrtine novca nepovratna su sredstva koja im je dodijelilo udruženje za socijalne inovacije Arno, a ostatak su osobna sredstva. Financijsku podršku za razne događaje, natjecanja i konferencije na kojima su sudjelovale dobile su i od Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ).
Serafimovska, Popovska i Desanova nedavno su pobijedile na natjecanju Zelene ideje i u rujnu će pokušati osvojiti glavnu nagradu na regionalnoj razini gdje je premija 10 tisuća eura. Riječ je o događaju koji organizira Balkan Green Foundation, a podržava Rockefeller Brothers Fund, koji financijski potiče razvoj zelene ekonomije u regiji. Prošle godine održan je u Crnoj Gori i pobijedila je makedonska dizajnerica Mirjana Josifoska, a ove godine je zakazan u Bosni i Hercegovini.