Planirajući svoje maturalno putovanje u Europu, Jaeger Lajewski razmišljao je o talijanskim renesansnim građevinama i antičkim spomenicima Grčke. No pored tih mjesta koja su sada još toplija i vlažnija od njegova rodnog New Jerseyja, odlučio se za manje tradicionalnu Skandinaviju.
"Htjeli smo otići negdje gdje je malo hladnije i umjerenije", kaže diplomirani arhitekt sa Sveučilišta u Virginiji dok se mota oko trajekta koji vozi turiste na štokholmski arhipelag. "Odlazak u Italiju, Grčku ili Hrvatsku također bi bio jako, jako vruć, a htjeli smo vidjeti nešto drugačije. Nismo dosad istraživali ovo područje Europe."
Od šumskih požara do ekstremnih vrućina, globalno zatopljenje stvorilo je nove prijetnje najpopularnijim europskim ljetnim odredištima. Prošli svibanj obilježen je 12. uzastopnim mjesecom rekordnih temperatura za planet, s globalnim prosjekom 1,52 stupnja Celzijeva višim od predindustrijskih razina. Grčka je već ove godine bila prisiljena zatvoriti svoju poznatu Akropolu tijekom najtoplijih dijelova dana kako bi zaštitila turiste od smrtonosne vrućine.
Predah od vrućina
Lajewski i njegovi prijatelji nisu jedini koji su se odrekli beskrajnog sunca u južnoj Europi radi hladnijeg vremena na sjeveru. Taj trend postao je toliko popularan da sada postoji naziv za njega, coolcationing, koji promoviraju lifestyle časopisi i marketinški stručnjaci diljem svijeta. Turisti koji traže predah od nepodnošljivih vrućina imaju potencijal za jačanje skandinavske industrije putovanja i turizma, koja je dodala procijenjenih 124 milijarde dolara regionalnoj ekonomiji 2023., što je oko šest posto više nego godinu prije.
Nordijske kompanije koje su razgovarale s Bloombergom, od turoperatora do suvenirnica, predviđaju da bi ovo mogla biti sjajna godina. Skandinavija "proživljava svoje trenutke" s porastom rezervacija od 27 posto u usporedbi s prošlim ljetom, kaže Misty Belles, glasnogovornica Virtuosa, mreže za oko 20 tisuća savjetnika za luksuzna putovanja. Samo je Švedska doživjela skok od 47 posto, kaže. Italija je, nasuprot tome, porasla samo tri posto. Pretrage letova s aerodroma u Velikoj Britaniji za Kopenhagen, Bergen, Norvešku i Stockholm za ovo ljeto također su porasle za dvoznamenkast postotak, prema tražilici putovanja KAYAK.
Istraživanje koje je naručila Europska unija pokazuje da zagrijavanje svijeta ima potencijal stvoriti tektonske promjene u putovanjima na kontinentu. U svom najalarmantnijem scenariju, gdje globalne prosječne temperature porastu za četiri stupnja Celzijeva, Grčka bi mogla doživjeti pad turističke potražnje za više od sedam posto, u usporedbi s 2019. Istovremeno, Švedska, Danska i Finska bi zabilježile porast potražnje za više od šest posto.
Iako Skandinavija nije u potpunosti imuna na ekstremne vremenske uvjete koje donosi globalno zatopljenje, iscrpljujući toplinski valovi još uvijek su vrlo rijetki. Temperature su obično najmanje 10 stupnjeva Celzijevih niže od onih u južnoj Europi, a hladan povjetarac tipičniji je od zagušljive vlage koja je prisutna južnije.
Širok izbor aktivnosti
To je pogodno za širok spektar aktivnosti koje se nude. Iako je savršeno moguće provesti tjedan odmarajući se na plaži u Danskoj (najbolje se mogu mjeriti s onima na Mediteranu), više stranaca dolazi zbog planinarenja, sobova i polarne svjetlosti ili kako bi istražili modernu umjetnost, dizajn i kulturnu scenu u Oslu, Stockholmu i Kopenhagenu. Zimski turizam također dobiva poticaj zbog nedostatka snijega u Alpama, a odmarališta se moderniziraju kako bi zadovoljila standarde međunarodne klijentele.
Ipak, uznemirujuća je stvarnost da klimatske promjene utječu na doba godine za koje se ljudi nadaju da će se isključiti iz životnih stresova. Istraživanje VisitDenmarka među više od 9000 ljudi u sedam europskih zemalja otkrilo je da je gotovo polovica iskusila ekstremne vremenske uvjete na svojim odmorima prošle godine, uključujući toplinske valove. Dvije trećine reklo je da će zbog toga promijeniti svoje ponašanje. To može značiti rezerviranje putovanja u neko drugo doba godine, kao i odabir drugih odredišta ili čak ograničavanje putovanja u inozemstvo.
U zabavnom parku Tivoli u Kopenhagenu, koji je otvoren 1843. i još uvijek ima drveni tobogan, osoblje kaže da su primijetili promjenu u uobičajenoj mješavini posjetitelja iz obližnje Švedske ili Norveške. Sve više gostiju iz južne Europe, Latinske Amerike, SAD-a, Velike Britanije i Azije ulazi kroz vrata.
Među onima koji su razgledavali znamenitosti i vozili se u Tivoliju bila je i skupina turista iz New Delhija. Rezervirali su svoj odmor početkom lipnja, kada je vrijeme u Kopenhagenu bilo promjenjivo, s temperaturama između 10 i 20 stupnjeva Celzijevih.
"Tolika je vrućina kod nas, toliko sunca, pa smo željeli malo hladnije vrijeme", kaže Rishi Khan, trgovac tekstilom. "Kod kuće je 50 stupnjeva. Jednog dana temperatura je dosegla čak 52 stupnja, pa smo odlučili doći u Europu kako bismo iskusili niže temperature... Danska je bila dobar izbor."
U Stockholmu su se jednog sunčanog jutra krajem lipnja na glavnim turističkim mjestima mogli čuti strani jezici. Govornici engleskog, španjolskog, njemačkog i francuskog razgovarali su dok su vijugali kroz uske uličice najstarijeg dijela grada koji datira iz srednjeg vijeka. Ispred palače, doma švedskog monarha, skupina brazilskih tinejdžera gledala je paradu kraljevske garde s konjima i glazbom.
Klimatske promjene nisu sve što stoji iza turističkog uspona u Skandinaviji. Deprecijacija valute u Norveškoj i Švedskoj učinila je te zemlje privlačnijim strancima. Regija također na mnogo načina ima koristi od porasta putovanja diljem svijeta nakon COVID-a, a južna Europa još uvijek privlači sve više putnika ovog ljeta, unatoč rizicima koje ekstremne temperature predstavljaju za ljudsko tijelo. Smrt slavnog britanskog doktora Michaela Mosleya uzrokovana vrućinom na grčkom otoku Symi početkom lipnja dospjela je na crnu kroniku, ali turisti i dalje preplavljuju atenski aerodrom.
Nordijske turističke agencije žele svoju regiju predstaviti kao mjesto gdje putnici mogu sigurno istraživati prirodu usred ljeta. "Kad imate ove toplinske valove na kontinentu, igrališta su prevruća da bi se djeca mogla igrati, atrakcije su zatvorene i na kraju morate većinu vremena ostati u kući", kaže Nina Kjønigsen, glasnogovornica Visit Norwaya. "Ljudi žele biti vani tijekom ljeta i uživati , voziti bicikl, planinariti, jesti, igrati se, tako da sve više ljudi počinje gledati prema sjeveru."
U luci Aker Brygge u Oslu, četveročlana obitelj iz saudijske Džede opušta se na klupi. Sunce je vani i na 26 stupnjeva Celzijeva, neobično je toplo. Djeca traže kremu za sunčanje od svoje majke Sare Batterjee, dizajnerice interijera. Obitelj obično odlazi u južnu ili središnju Europu na ljetne odmore, kaže Batterjee, ali nakon što su ih sve više zabrinjavali ekstremni vremenski uvjeti, prvi put su se uputili u Nordijske zemlje.
"Došli smo zbog nevjerojatnog krajolika i naravno, zbog vremena", kaže. "Išli smo u Švicarsku prošlog ljeta, bilo nam je jako zabavno, ali bilo je prevruće, pa smo mislili da odemo malo na sjever da istražimo ugodnije vrijeme."
Budući da je 2024. na putu da bude najtoplija godina u povijesti, Batterjee kaže da će toplije vrijeme utjecati na to kako će putovati u budućnosti. "Vratit ćemo se u Norvešku, sigurno", kaže. "Sada pokušavamo pronaći najbolju rutu, leteći iz Džede."
Čak i na nordijskoj periferiji, na krajnjem sjeveru Atlantika, Island ima koristi od povećanja rezervacija od 49 posto ovog ljeta, prema Virtuosu. Kruzeri se sve češće zaustavljaju na rutama između Kanade, Grenlanda i Norveške, što je uzdrmalo lokalnu ekonomiju, kaže Johanna Ingvarsdóttir Carlsen koja vodi ured za Gateway to Iceland.
"Također sam taksirala mnoge ljude koji su bježali od vruće klime kod kuće", kaže Ingvarsdóttir Carlsen. "Veliki je porast iz Južne Amerike i toplijih država SAD-a."
Shakhawat Hossain, rođen u Bangladešu, slaže se. Njegova turistička trgovina u starom dijelu Stockholma prodaje sve, od dukserica i kapa do magneta za hladnjak i šalica. Vodi trgovinu 10 godina i kaže da posao ponovo cvjeta, uglavnom zbog većeg broja stranih turista nakon pada COVID-a. Očekuje da će prodaja ovog ljeta porasti za oko 15 posto u odnosu na prošlu godinu.
Nekoliko vrata niže nalazi se trgovina švedskih rukotvorina. Prodajni asistent Nour, koji nije želio reći svoje prezime, kaže da je vrhunac sezone ove godine počeo puno ranije, s puno turista iz inozemstva. Procvat je počeo kada su Amerikanci krenuli vidjeti Taylor Swift i nije prestao. Zvijezda popa održala je tri koncerta od 17. do 19. svibnja u Stockholmu u sklopu europskog dijela turneje The Eras.
Da budemo sigurni, hlađenje bi moglo biti pomalo pogrešan naziv. Na kraju krajeva, ljeti u skandinavskim gradovima može postati vrlo vruće. Kad su Khan i njegovi prijatelji posjetili Tivoli, Kopenhagen je imao najtopliji dan u godini s temperaturom iznad 30 stupnjeva Celzijevih. Također, klimatske promjene znače da prosječne temperature posvuda rastu, a to je posebno istinito u geografskim širinama najudaljenijim od ekvatora, koje se zagrijavaju najvećom brzinom. U međuvremenu, globalno zatopljenje ne znači samo vrućinu, već i povećane rizike od prirodnih katastrofa poput poplava i šumskih požara.
U Stockholmu, Kazu Hirano, inženjer strojarstva iz Japana, divi se pogledu na zgradu parlamenta iz palače. Razgledava grad pet dana sa svojom nevjenčanom suprugom prije nego što odleti na jug u središte europske vrućine. Konferencija u Ateni kojoj je jedva čekao prisustvovati više nije privlačna.
"Bit će stvarno vruće!", kaže. "Zabrinut sam."