Trend koji je populariziran na TikToku pod nazivom "bed rotting" (doslovno: truljenje u krevetu) postojao je i ranije, ali nije imao ime. Radi se o tome da sate, pa čak i cijele dane, provodite u krevetu gledajući serije, skrolajući društvene mreže ili jednostavno ne radeći ništa.
Nekima je to oblik brige o sebi, drugima znak lijenosti, trećima oblik kreativne dokolice, dok psiholozi upozoravaju da može biti i znak iscrpljenosti, stresa ili tjeskobe. Gdje je granica između odmora i izbjegavanja stvarnosti? Mnogima je teško to razlučiti.
"Ponekad nam je odmor zaista potreban, no problem nastaje kada se koristi za bijeg od nečega", kaže klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Ana Sokolović, autorica mentorskog programa "Oslobodi se perfekcionizma".
"Tijelo ponekad traži pasivni odmor, osobito kada je preopterećeno. Međutim, problem nastaje kada to 'ležanje' i bindžanje serija ili online sadržaja postane način izbjegavanja zadataka, emocija ili donošenja odluka", objašnjava.
Kako razlikovati odmor od prokrastinacije?
Zašto smo proveli cijeli dan u krevetu? Ponekad nam je teško iskreno odgovoriti na to pitanje. Prema Sokolović, ključ je u učinku: kakav trag takvo ponašanje ostavlja.
"Ako se nakon dana provedenog u krevetu osjećamo barem malo odmorno, smireno, spremnije za zadatke koji su nam važni, to je vjerojatno bio potreban reset. Ako se pak osjećamo još iscrpljenije, ako se krivimo jer 'opet ništa nismo napravili' i ulazimo u začarani krug povlačenja i daljnje prokrastinacije, tada vjerojatno ne govorimo o pravom odmoru, već o izbjegavanju suočavanja s problemima", kaže.
Nekada je prirodno i zdravo usporiti | Depositphotos
Novi obrasci iscrpljenosti u suvremenom svijetu
Možda zvuči paradoksalno, ali odmor nas ponekad može dodatno iscrpiti. Sokolović objašnjava da to proizlazi iz okolnosti modernog života: čak i dok ležimo naš um ne miruje.
"Pokušavajući se 'odmoriti' u krevetu, zapravo upadamo u veći mentalni kaos, kroz beskonačno skrolanje, uspoređivanje s drugima i preopterećenost informacijama", objašnjava.
Problem dolazi iz dvaju smjerova: s jedne strane imamo obilje izbora, a s druge pritisak da donesemo ispravnu odluku.
"U tom kontekstu raste osjećaj da gubiš ako odabereš nešto (određenu karijeru, partnera ili čak hobi), pa zbog toga postaje primamljivija strategija izbjegavanja – isključivanje. Odgođena odluka ne može biti pogrešna odluka i ostavlja mogućnost da se kasnije donese neka druga", dodaje.
Još jedna karakteristika suvremenog načina života usmjerenost je na rezultate, što također vrši pritisak na pojedince da neprestano nešto rade i postižu. Time se ljudima uskraćuje prostor za istinski odmor, objašnjava psihoterapeutkinja, pa si mnogi tek u izolaciji, u krevetu, mogu dopustiti da ne rade ništa.
Iako se bed rotting češće povezuje s mladima, jer sam naziv potječe s društvenih mreža, trend nije ograničen samo na njih. Međutim, Sokolović napominje kako određeni čimbenici koji danas utječu na mlade mogu povisiti razinu anksioznosti.
Generacija Z i burnout
"Mladi su često previše stimulirani, odnosno preplavljeni količinom informacija koje svakodnevno primaju putem mreža, unutar kulture stalne dostupnosti, uspoređivanja i visokih očekivanja. Kad se to spoji s anksioznošću oko karijernih odluka, strukturiranja života, ekonomskim pritiscima i nesigurnom budućnošću, nije iznenađenje što sve više mladih pribjegava strategiji isključivanja", kaže naša sugovornica.
Neka istraživanja pokazuju kako burnout više nije iznimka, nego postaje nova norma za mnoge pripadnike generacije Z. Prema istraživanju Cigne iz 2022., čak 91 posto mladih zaposlenih iz te generacije osjeća stalni stres, a gotovo svi, njih čak 98 posto, pokazuju simptome burnouta.
"Povlačenje u krevet može biti znak da su tijelo i psiha previše stimulirani, preopterećeni ili iscrpljeni. Bed rotting tada može poslužiti kao način izbjegavanja donošenja ili provedbe odluka za koje osoba nema emocionalni, mentalni ili fizički kapacitet", kaže Sokolović.
Digitalni detoks, boravak u prirodi i meditacija mogu umiriti um i pripremiti osobu za suočavanje sa stvarnošću i novim odlukama | Depositphotos
Druga istraživanja potvrđuju da generacija Z osjeća veći stres, ili ga barem češće prijavljuje. Na primjer, Gallupovo istraživanje pokazuje da 68 posto pripadnika generacije Z i mlađih milenijalaca osjeća stres većinu vremena, što je više nego kod starijih generacija.
Osim toga, istraživanja pokazuju da su manje zadovoljni poslom u usporedbi s drugim generacijama, a njihovo mentalno zdravlje lošije je.
Uz visoke standarde i zahtjeve koje društvo nameće generaciji Z, tu je i tehnologija, koja je učinila informacije dostupnijima, ali je istovremeno izbrisala granicu između posla i privatnog života. Ljudi su stalno dostupni putem mobitela, zatrpani obavijestima, a pažnja im je stalno raspršena.
"Isključivanje je u tom smislu reakcija na preopterećenost i iscrpljenost, što svakako može biti znak povišene anksioznosti ili burnouta", smatra Sokolović.
Društvene mreže dodatno pogoršavaju stvar jer mladi često uspoređuju svoj život s onim svojih vršnjaka ili slavnih osoba, što dovodi do osjećaja pritiska i težnje za ispunjavanjem nerealnih standarda.
Što možete učiniti umjesto da 'trunete' u krevetu?
Ako ste primijetili da često provodite sate ili dane u krevetu, sljedeći korak je zapitati se kako se osjećate nakon toga. Ako se osjećate umornije i napetije, Sokolović savjetuje da ne osuđujete sami sebe, već pokušate razumjeti:
- Kako se zaista osjećam?
- Što mi je u ovom trenutku potrebno?
- Od čega zapravo bježim?
Mali rituali dobra su zamjena za bed rotting | Depositphotos
Psihologinja i psihoterapeutkinja daje nekoliko korisnih prijedloga koji vam mogu pomoći da se doista umirite i pripremite za funkcionalnije korake, alternative bed rottingu:
- Boravak u prirodi umjesto Netflixa ili beskrajnog skrolanja.
- Imati dnevno vrijeme bez ekrana, idealno i nekoliko sati tjedno u digitalnom detoksu.
- Razgovor s osobom od povjerenja, bilo da je riječ o prijatelju, članu obitelji ili terapeutu.
- Mali rituali brige o sebi – pisanje dnevnika, ples, šetnja, mindfulness, tjelovježba.
- Svjesniji izbor hrane i regulacija ritma spavanja.
Također, ističe kako ponekad jednostavne, čak banalne stvari mogu napraviti veliku razliku:
- Uređenje fizičkog prostora – raščišćavanje ormara, fioka ili kuhinjskih polica može donijeti osjećaj rasterećenja.
- Neka krevet bude isključivo za spavanje – ako već gledate serije ili skrolate, radite to izvan kreveta; pospremite krevet ujutro kako biste ga povezivali samo s odmorom.
- Držite uz krevet stvari koje potiču san – poput uređaja za bijeli šum, ovlaživača zraka ili knjige umjesto mobitela ili televizora.
.webp){kind=icon}
