U svijetu preplavljenom stresom i ubrzanim tempom života, sve više ljudi traži efikasne metode za opuštanje i poboljšanje mentalnog zdravlja. Jedna od tehnika koja se ističe po svojoj učinkovitosti i jednostavnosti primjene je autogeni trening – metoda relaksacije koju je priznala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ova tehnika pomaže u uspostavljanju ravnoteže autonomnog živčanog sustava, čime doprinosi smanjenju stresa, anksioznosti i kroničnih tegoba poput nesanice i glavobolje.
Autogeni trening je tehnika samopomoći koju je razvio njemački psihijatar, psihoanalitičar i hipnoterapeut Johannes Heinrich Schultz početkom 20. stoljeća. Doktor Schultz je bio izrazito inspiriran hipnozom i njenim učinkom na čovjeka. Stoga je odlučio provesti malo istraživanje kako bi spoznao koristi hipnoze kod čovjeka.
Alisa Ćatić, sistemska obiteljska terapeutica i certificirana voditeljica autogenog treninga, za Bloomberg Adriju pojašnjava da se autogeni trening sastoji od šest vježbi u obliku autosugestivnih ili hipnotičkih naredbi s fokusom na tjelesni doživljaj.
Cilj je opuštanje i balansiranje autonomnog vegetativnog živčanog sustava kroz osjećaj težine i topline, kaže Ćatić/Facebook
"Cilj je opuštanje i balansiranje autonomnog vegetativnog živčanog sloma kroz osjećaj težine i topline, kao i ravnomjernih otkucaja srca i disanja, opuštanje gastrointestinalnog sustava i na kraju umirivanje uma", kaže Ćatić.
Osnovne mentalne vježbe autogenog treninga su: težina udova, toplina udova, ravnomjerni otkucaji srca, mirno disanje, toplina u trbuhu, hladnoća u području čela. Ove standardne vježbe autogenog treninga se mogu povezati sa šest različitih područja organizma, a to su: mišićne, vaskularne, srčane, respiratorne, abdominalne i cefalne funkcije.
Autogeni trening se preporučuje svima kao preventivna mjera, kao i ljudima koji se žele bolje suočavati sa stresnim situacijama, te kod nesanice, glavobolje, visokog krvnog tlaka. Autogeni trening je posebno djelotvoran kod osjećaja kronične uznemirenosti, napetosti te kod anksioznosti i napada panike.
Sam trening se sastoji od četiri do šest susreta koji se odvijaju jednom tjedno. Na svakom susretu se uči jedna vježba i prakticira se pod vodstvom voditelja autogenog treninga.
Autogeni trening se prakticira od dva do tri puta dnevno po tri-četiri minute/Depositphotos
Ćatić kaže da se prvi pozitivni učinci prakticiranja ove tehnike osjete u prosjeku između u periodu od 14 do 21 dana, ali u pojedinim slučajevima i poslije nekoliko dana.
"Autogeni trening se praktcira od dva do tri puta dnevno po tri-četiri minute. Nakon usvojenog tečaja koji traje šest tjedana, polaznici su u stanju odraditi čitavu vježbu za tri minute, naravno, to može trajati duže. Na kraju je potrebno investirati od devet do 12 minuta za autogeni trening na dnevnom nivou, što je istovremeno investicija u naše mentalno i fizičko zdravlje", ističe Ćatić.
Najveći izazov tečaja je nedovoljan stupanj motivacije i discipline.
"AT se mora redovno trenirati da bismo osjetili pozitivne učinke koji onda sami po sebi povećaju motivaciju i time daljnje vježbanje", naglašava Ćatić.
Vrsta autohipnoze
Ono što autogeni trening razlikuje od drugih metoda opuštanja, poput meditacije ili progresivne mišićne relaksacije (PMR) je to što je autogeni trening jedna vrsta autohipnoze, gdje mi sebi sami šaljemo hipnotičke naredbe mozgu.
"Fokus je isključivo na naše tijelo i vježbe autogenog treninga. Sam trening je dobra predvježba za meditaciju, ali nije meditacija. Učinci su isti kao i kod PMR, samo je tehnika drugačija", pojašnjava Ćatić.
Koliko je riječ o korisnim tehnikama govori i činjenica da je WHO tijekom pandemije davala preporuke za prakticiranje relaksacijskih tehnika zato što one između ostalog jačaju naš imunološki sustav tako što povećavaju broj T-Killer ćelija. Isto tako se luče i drugi neurotransmiteri i supstance poput serotonina, dopamina, oksitocina, koje smanjuju osjećaj tjeskobe i napetosti, a povećavaju samopouzdanje i sposobnost rješavanja stresnih situacija.
Svijest o značaju ovih i sličnih tehnika i njihovima benefitima raste. Ćatić ističe da, nakon više od deset godina rada s grupama i pojedincima kao trenerica autogenog treninga, vidi da su ljudi upoznati s time da postoje alati i načini boljeg suočavanja sa stresom kao i da postoje relaksacijske tehnike koje žele naučiti.
"Najčešće se javljaju s ciljem da nauče postići duboko stanje relaksacije radi otpuštanja napetosti i uznemirenosti na tjelesnom nivou, kao i kod savladavanja simptoma anksioznosti i napada panike", dodaje Ćatić.
.webp){kind=icon}
