Koliko je umjetnika koji su potpuno nepoznati javnosti dok njihovi radovi dostižu deset milijuna dolara na aukciji? Ovo nije jedina specifičnost britanskog anonimnog umjetnika poznatog pod pseudonimom Banksy, čija nepredvidljivost, ali i ograničena dostupnost samih umjetničkih djela, rezultira godišnjim rastom vrijednosti od 26 posto u posljednjih pet godina.
Vjerojatno najpoznatije njegovo djelo, "Girl With A Baloon", postalo je globalni simbol nade i ljubavi, ali je i steklo dodatnu slavu kada je dio slike prodat na aukciji za 25,4 milijuna dolara, a zatim isječen rezačem za papir u samom okviru, što je bio Banksyjev način izražavanja protesta protiv komercijalizacije umjetnosti.
Na izložbi koju organizira galerija Deva Puri na Bledu, odnosno kustos David Rjazancev, moguće je vidjeti neka od najpoznatijih Banksyjevih djela, ali i djela umjetnika koji su ga inspirirali poput Andyja Warhola (serije Marilyn Monroe i konzerve Campbell Soup), francuskog grafitičara Bleka le Rata, kao i djela umjetnika koji su bili nadahnuti Banksyjem.
"Banksyjevu izložbu možete organizirati na tri načina", objašnjava u videu u prilogu vodič izložbe Toni Cahunek. "Prvi je bio nedostižan", objašnjava on, jer suradnja s Banksyjem nije bila moguća, budući Ljubljana nije metropola kao New York, London ili Pariz, da bi se to moglo priuštiti na svim mogućim razinama. Druga mogućnost bila je tiskanje njegovih najpoznatijih djela, što ipak ne "pokazuje širinu koja priliči njegovim djelima." Zato su organizatori odabrali treći put i u Ljubljani izložili originalna Banksyjeva djela koja su u vlasništvu kolekcionara.
Pribavljanje kontakata i izbor djela za Razjanceva nije bio problem, objašnjava Cahunek, jer ima mnogo poznanstava, ali je samu izložbu "sastavljao" otprilike 10 godina. "Veći izazov bio je pronaći prostor za izložbu, jer ne zamišljamo Banskyja ni u muzeju niti u sličnoj instituciji, niti ga zamišljamo samo na ulici. Zato je prostor u Čopovoj ulici bio idealan izbor, vjerojatno je ovo jedina izložba koja će ikada biti ovdje", rekao je Cahunek.
On još kaže da je mnogo teže bilo dobiti kolekcionarske omote nepoznatih ploča od kolekcionara, nego Warholova djela. Ljubljanska izložba prikazuje njegove kreativne intervencije praćene socijalnom kritikom i političkim porukama, ali i postavlja njegov rad u kontekst radova drugih uličnih umjetnika, jer kako ističe Cahunek, a i kako se od prvih umjetnikovih grafita pita svjetska javnost: "Ostaje pitanje je li Banksy samo Banksy ".
.webp){kind=icon}
