Uvođenje eura u Hrvatskoj inspiriralo je mnoge građane da pokažu kako to ne mora značiti posljednje zbogom staroj valuti. Naprotiv – čini se da je ovaj mjesec obilježilo jedno tiho natjecanje u tome tko će na ljepši, elegantniji, raskošniji i maštovitiji način sačuvati uspomenu na kune. A gdje je bolje pokazati svoje kreacije nego na društvenim mrežama?
Sijaset fotografija dekorativnih i umjetničkih djela, napravljenih od kovanica kuna i lipa, proširio se internetom i korisnici su bili oduševljeni. Stabla, ljudski likovi, državna obilježja i drugi slikani, crtani i štampani prikazi ukrašeni su sjajnim novčićima. U kombinaciji s vezivnim materijalima prave se i ukrasni, ali i upotrebni predmeti, poput, recimo, poslužavnika čije je dno upotpunjeno upravo starim kovanicama. Nisu rijetki ni oni koji su prepoznali priliku da zarade u ovoj situaciji, pa prodaju predmete dekorirane na takav način.
Podsjetimo, euro je postao nova službena valuta od 1. siječnja 2023. u ponoć, nakon što je kuna imala tu ulogu proteklih 28 godina. Ulaskom u eurozonu, Hrvati će nov papirni i kovani novac dijeliti s 340 milijuna ljudi.
Čitaj više
Mentalna tranzicija na euro bi Hrvatima trebala biti lakša nego Nijemcima
Slovenci su lako raskrstili s tolarom i gotovo ga se više ne sjećaju.
13.01.2023
Eurocenti: Mi ih uvodimo, a većina eurozone ih se želi riješiti
Gotovo dvije trećine građana eurozone riješilo bi se novčića od jednog ili dvaju centa.
12.01.2023
HNB: U bankama možete mijenjati kune u eure bez ograničenja i naknade
U poslovnim bankama se ukida naknada za mijenjanje više od 100 novčanica i kovanica kuna.
04.01.2023
Petsto milijuna novčanica kune odlazi u rezališta
Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna.
26.12.2022
Zanimljivo je koliko će građanima vremena biti potrebno da se mentalno prebace na nov sustav preračuna. Internetom također već kruže brojne šale na vlastiti račun, najčešće one koje se odnose na ostavljanje bakšiša (jer, dati siću u kunama i eurima, jasno, nije isto).
Njemačka u tom pogledu može poslužiti kao ilustrativan primer. Anketa Eurobarometra pokazala je kako više od četvrtine njemačkih građana i danas cijene preračunavaju u marke. Njih 19 posto to čini u svakodnevnoj kupovini, a još dodatnih sedam posto to radi prilikom većih kupovina poput nekretnina ili automobila. Njemačka savezna banka (Deutsche Bundesbank) nedavno je objavila da građani te države – i više od dva desetljeća poslije uvođenja eura – drže pohranjeno 12,3 milijarde maraka. Riječ je o jednoj od šest zemalja u eurozoni koje neograničeno mijenjaju kako novčanice tako i kovanice stare valute u euro.
Kada je Hrvatska u pitanju, mogućnost zamijene novčanica kuna za eure građanima će trajno biti na raspolaganju na blagajni Hrvatske narodne banke, dok će se kovanice kuna i lipa moći mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
A, dotad, može se samo nagađati koliko će kovanica stare hrvatske valute ostati urezano kao ornament na slikama i drugim umjetninama koje sada počinju krasiti domove hrvatskih građana. Tko zna, možda im jednog dana tržišna vrijednost i premaši onu sentimentalnu.