Zašto se financijska formula 50-30-20 vraća na velika vrata?

Način na koji zarađujemo, trošimo i štedimo novac stalno se mijenja. Ljudi su oduvijek željeli živjeti dobro, ali nove generacije traže i nešto više. Za razliku od boomera i milenijalaca, koji ekonomsku stabilnost najčešće povezuju s domom i sigurnim poslom, generacija Z definira je drugačije. Za njih financijski uspjeh znači fleksibilnost, neovisnost i mogućnost izbora. Recimo, da mogu reći "ne" toksičnom poslu. Da putuju bez računanja svakog eura. Da imaju dobar životni stil, ali i sigurnost te da ne žive od plaće do plaće.

Način na koji generacija Z zarađuje, troši i štedi novac vratio je u život pravilo 50-30-20. Koncept koji je prvobitno promoviran kao jednostavan okvir za raspodjelu prihoda ponovno je eksplodirao na digitalnim platformama, posebice na TikToku, gdje takozvana FinTok zajednica od njega radi viralan trend.

Hashtagovi kao što su #50_30_20, #moneytok i #budgeting bilježe milijunske preglede, a mladi masovno dijele videosadržaje u kojima objašnjavaju kako organiziraju svoje prihode, troškove i uštede. Razne formule i izazovi štednje svakodnevno se plasiraju, a za stručnjake ovaj trend uopće nije iznenađujući.

Čak 68 posto generacije Z prošle godine je priznalo da su financijski trendovi s društvenih mreža utjecali na njihove odluke o novcu, a drugo istraživanje pokazalo je da je 59 posto korisnika FinToka isprobalo barem jedan trend štednje. Ovi rezultati dovoljno govore da pravilo 50-30-20 danas nije samo financijska formula, već dio šire digitalne kulture financijske svijesti.

Što je pravilo 50-30-20 i kako funkcionira?

Iako se korijeni ovog koncepta povezuju sa širim razvojem suvremenog budžetiranja i akademskim istraživanjima raspodjele prihoda, pravilo je naširoko popularizirala američka senatorica i ekonomistica Elizabeth Warren u svojoj knjizi "All Your Worth: The Ultimate Lifetime Money Plan" iz 2005. godine. Suština je jednostavna: 50 posto prihoda ide na osnovne životne troškove, 30 posto na osobne želje i luksuz, a 20 posto na štednju i otplatu dugova.

Financijska sloboda nije samo stanje na računu, već i sposobnost da se donose odluke bez stresa i kompromisa | Depositphotos

Prvih 50 posto prihoda namijenjeno je troškovima bez kojih je život praktično nemoguć, kao što su hrana, prijevoz, najamnina ili hipotekarni kredit, računi za režije i osnovne obiteljske potrebe. Financijski savjetnici upozoravaju da upravo tu mnogi ljudi gube kontrolu i često dolazi do "tihog prelijevanja" budžeta kada odrednice načina života rastu brže od prihoda.

Oni objašnjavaju da se, kada fiksni troškovi prijeđu polovicu mjesečnog prihoda, prostor za financijsku stabilnost drastično smanjuje. Zato, prema njima, uspješni ljudi nisu fokusirani samo na to koliko zarađuju, već i na to koliko pametno kontroliraju osnovne rashode.

Sljedećih 30 posto formule rezervirano je za kvalitetu života, što podrazumijeva putovanja, restorane, luksuznu garderobu, fitness, tehnologiju i zabavu. Analitičari kažu da je ovdje ključan balans i da uživanje ne smije ugroziti financijsku stabilnost.

Istodobno ističu da mnogi čine pogrešku kada financijsku disciplinu pretvore u kaznu. Ako je unaprijed određeno da je 30 posto budžeta za uživanje, onda svaka kava, vikend-putovanje ili šoping treba biti bez grižnje savjesti.

Posljednjih 20 posto namijenjeno je štednji i investicijama, i ova je stavka središnji dio modela. Redovita navika štednje stvara sigurnosni fond, dok ulaganja u dionice ili obveznice otvaraju prostor za dugoročni rast bogatstva. Na ovaj se način gradi financijska stabilnost i postupno povećava ukupan kapital. Istodobno, smanjenje i otplata dugova oslobađa sredstva koja odlaze na kamate i povećava financijsku fleksibilnost.

Zašto (ne) odgovara novim generacijama

Način na koji ljudi upravljaju novcem nakon pandemije znatno se promijenio. Nova realnost podrazumijeva više izdatke stanovanja, inflaciju, nestabilne prihode i ad hoc poslove, što je promijenilo navike. Ono što se nekada smatralo sigurnim i jednostavnim sustavom danas se mora prilagođavati mnogo fleksibilnijim i često nepredvidivim uvjetima. Umjesto klasičnog modela 50-30-20, mladi danas koriste varijacije kao što su 60-20-20 ili čak 70-20-10, gdje je veći dio prihoda namijenjen osnovnim troškovima.

Za mlađe generacije ne postoje stroga pravila | Depositphotos

Stručnjaci ističu da ova promjena nije samo teorijska. Prema posljednjoj anketi Horowitz Researcha objavljenoj u siječnju ove godine, gotovo polovica pripadnika generacije Z izjavila je da se bori s pokrivanjem osnovnih životnih troškova ili živi od plaće do plaće. Isto istraživanje pokazalo je da je 43 posto mladih svjesno smanjivalo potrošnju i više ostajalo kod kuće kako bi uštedjelo, dok je oko 39 posto imalo dodatni posao ili drugi izvor prihoda.

Ovi podaci jasno pokazuju da se financijsko ponašanje sve više fleksibilizira. Umjesto strogog praćenja fiksnih pravila kao što je 50-30-20, oni sve češće kombiniraju više strategija koje uključuju pažljivo budžetiranje, smanjenje troškova i traženje dodatnih izvora prihoda.

Što kažu stručnjaci?

Iskusni financijski savjetnici jednoglasni su da iza svakog pravila postoje iznimke i da su prilagodbe neophodne ovisno o životnim okolnostima, razini prihoda i osobnim ciljevima. Neki ljudi više izdvajaju za štednju, dok drugi, suočeni s visokim troškovima, prirodno smanjuju budžet za luksuz, odnosno stil života.

Prema ekspertima, ne postoji "čarobni štapić", ali je ključ u svijesti o trošenju i dugoročnoj strategiji, a ne u trenutnom zadovoljstvu.

Primjena pravila 50-30-20 ili njegovih modificiranih verzija može djelovati izazovno na početku, posebice kod onih koji su navikli na impulsivnu potrošnju ili dugove. Ipak, najustrajniji često otkrivaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom koji se ne može usporediti ni s jednom kupnjom ili luksuznim troškom.

"Financijska sloboda nije samo stanje na računu, već i sposobnost donošenja odluka bez stresa i kompromisa", gotovo su jednoglasni stručnjaci.