.webp){kind=icon}
Ljudi se žele zdravije hraniti, pokazuje nedavno izvješće FMI-ja (Food Industry Association) u kojem se navodi da 44 posto trgovina povećava prostor za svježe proizvode. Agencija za istraživanje tržišta Mintel u svojim lipanjskim izvješćima također ukazuje na to da "postoji značajan porast preferencija potrošača prema zdravijoj, svježijoj hrani s većom nutritivnom vrijednošću".
Upravo takav proizvod, hrana visoke nutritivne vrijednosti i koncentracije korisnih spojeva, jesu zelene mikrobiljke za koje posljednjih desetak godina sve više raste interes. Globalno tržište za ove minijaturne biljke u 2022. godini procjenjivalo se na 1,77 milijardi dolara, a očekuje se da će dosegnuti 5,82 milijarde dolara do 2031. godine, uz CAGR od 14,31 posto od 2023. do 2031. godine.
Za ovu superhranu, kako je nazivaju, sve više zanimanja pokazuju i zemlje Adria regije. Donedavno su se zelene mikrobiljke na ovim prostorima koristile uglavnom samo kao ukrasi za vizualnu privlačnost jela u odabranim restoranima, no danas se njihova uloga u gastronomiji znatno širi.
"I kod nas se sve više traži ova hrana koja nije samo ukusna, već i hranljiva", kaže Sanja Bačevski, inženjerka hortikulture, koja skoro pet godina u starom gradu Ohrida uzgaja zelene mikrobiljke i jestivo cvijeće te je jedna od rijetkih u svojoj zemlji koja se trudi podići svijest o ovim visoko hranjivim biljkama.
U svom vrtu ima zelene mikrobiljke poput kukuruza, brokule, suncokreta, rotkvice, crvenog i zelenog kupusa, bijele salate, graška i još nekoliko vrsta koje proizvodi za osobne potrebe. Ističe kako su ove biljke ne samo bogate nutrijentima, već jelima daju poseban okus i teksturu. Na njenom se stolu redovito nađe i jestivo cvijeće koje na Balkanu još uvijek nije u širokoj upotrebi.
Sanja's Microgreens
"Nasturtium ima blagi okus papra, viola je nježna i dekorativna, a begonija daje kiselkastu, osvježavajuću notu, ali i vizualnu privlačnost salatama i slasticama", otkriva Bačevski.
Sugovornica Bloomberg Adrije prošle je godine osnovala i startup Sanja's Microgreens, koncept koji zainteresiranim turistima nudi nesvakidašnje gastronomsko iskustvo - brunch sa zelenim mikrobiljkama. Jelovnik se sastoji od inovativnih namirnica kojima, kako kaže, želi istaknuti važnost svježih organskih namirnica i hranjiva svojstva zelenog mikrobilja, a uvelike je inspiriran tradicionalnom makedonskom kuhinjom.
Turli tava s peršinovim uljem i zelenim mikrobiljkama, ohridski specijalitet đomleze poslužen sa zelenim mikrobiljkama, bučinim uljem, jestivim cvjetovima te ravanija prilagođena lažnim kavijarom od domaćeg soka od višnje i jestivih cvjetova. To su neka od jela koja možete kušati na njezinoj kućnoj terasi, sve u kombinaciji uz odgovarajuća domaća vina.
"Gosti ovaj brunch, čija je cijena oko 30 eura po osobi, prepoznaju ne samo kao obrok, već i kao kulturno i kulinarsko iskustvo koje spaja domaću tradiciju s modernim i zdravim trendovima", kaže Bačevski.
Uz Makedonce, najveći interes za njezinu kuhinju pokazuju turisti iz zapadne Europe, posebice iz Njemačke, Španjolske i skandinavskih zemalja, koje su poznate po tome što preferiraju zdravu hranu i organske proizvode.
Sanja's Microgreens
Što su zelene mikrobiljke i zašto su one hrana budućnosti?
Inače, zelene mikrobiljke su mlade hranjive biljke koje se beru u ranoj fazi, kada im izrastu prvi listovi. Neko povrće nije jestivo kao zelene mikrobiljke zbog toksičnih molekula u središnjoj stabljici i/ili lišću. Takvi su, primjerice, rajčica i krumpir.
Zelene mikrobiljke koriste se kao dodatak salatama, shakeovima, sendvičima i drugim jelima, povećavajući im hranjivu vrijednost i poboljšavajući okus. Zbog brojnih zdravstvenih dobrobiti nazivaju ih "hranom budućnosti".
"Zelene mikrobiljke sadrže značajno više vitamina i minerala u usporedbi sa zrelim biljkama, lako su probavljive i mogu općenito pomažu probavnom sustavu. Dodatno, doprinose jačanju imuniteta i odličan su izbor za ljude koji traže način da unesu više hranljivih tvari bez konzumiranja velikih količina hrane", ističe naša sugovornica.
Sanja's Microgreens
Kako se sade i uzgajaju?
Postupak sadnje zelenih mikrobiljaka je jednostavan. U zdjelu ili u plitku posudu prvo se stavi tanak sloj zemlje ili kokosovog supstrata. Zatim se sjeme ravnomjerno posipa i lagano utisne u zemlju. Potrebno ju je umjereno zalijevati nekoliko puta tijekom dana, a najbolje uspijeva na neizravnom svjetlu.
Mikrobiljke je obično potrebno "ošišati" od sedmog do 21. dana nakon nicanja. Kada dostignu visinu od oko pet do deset centimetara, režu se iznad zemlje i spremne su za konzumaciju. Lako se sade i uzgajaju u kontroliranim uvjetima i u urbanim sredinama što ih čini idealnim čak i za početnike u vrtlarstvu.
"U vrijeme kada broj stanovnika raste, a resursi sve manji, samo ova vrsta proizvodnje može pružiti učinkovito rješenje za održivu i hranjivu prehranu" zaključuje Bačevski.
