Tržište čokoladnih proizvoda dinamična je industrija s očekivanom globalnom vrijednošću prodaje nešto višom od 107 milijardi eura do kraja ove godine.
Unutar tog tržišta, regija EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) ističe se kao najveće tržište čokoladnih proizvoda na globalnoj razini. Izvješće Euromonitora za 2023. godinu prognozira kako će proizvodnja doseći 4,2 milijuna tona. Najbrži rast unutar ove regije bilježi Istočna Europa, s prognoziranim rastom od 3,1 posto godišnje do 2025. godine. Međutim, može potrajati dok takav porast proizvodnje dovede do nižih cijena proizvoda. "Cijena kakaa skočila je na najvišu razinu u posljednje 44 godine jer globalni deficit povećava troškove proizvođača čokolade", izvještava Dayanne Sousa za Bloomberg.
Klimatske promjene značajan su faktor koji bi mogao dodatno pogoršati situaciju, na što je Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu (CIAT) upozorio gotovo prije deset godina. Istraživanje plantaža kakaa u Obali Bjelokosti i Gani, koje čine dvije trećine svjetske opskrbe, otkrivaju kako se površina pogodna za proizvodnju kakaa može prepoloviti zbog porasta temperature od samo 2,3 stupnja Celzijusa do 2050. godine.
Čitaj više
Nestašica kakaa diže cijenu čokolade, kava fluktuira
Uzgajivači na Obali Bjelokosti, najvećem izvozniku kakaa, zabrinuti zbog bolesti usjeva i najezde skakavaca.
25.08.2023
Ljubitelji čokolade morat će platiti više ako žele i dalje uživati
Cijena zrna kakaa u veleprodaji dosegla je najvišu razinu u više od desetljeća.
29.07.2023
Toblerone gubi švicarska obilježja jer dio proizvodnje seli u Slovačku
Umjesto Matterhorna sada će na pakiranjima Tobleronea biti generički prikaz planinskog motiva.
03.03.2023
Britanska čokolada bez kakaa spašava šume i sprječava dječji rad
Britanski ječam i rogač s juga Europe javljaju se kao alternative za kakao u proizvodnji čokolade.
11.12.2022
Postoji i zabrinutost kako će novi europski propisi o krčenju šuma dodatno povećati troškove za industriju čokolade, što će na kraju utjecati na potrošače. "Glavni sastojci za kvalitetnu čokoladu dolaze od ploda kakaovca - kakao masa i kakao puter - i fluktuacije u tim cijenama svakako značajno utječu na cijenu finalnog proizvoda. Poremećaji u globalnim lancima nabave mogu značajno povećati i troškove transporta što se opet odražava na cijenu koja može dočekati kupca", kažu Merjem i Tarik Hamzić iz Sarajeva, vlasnici Bashka Chocolatiera, brenda artisan čokolade koja je ručno rađena i pakirana u manjim serijama.
"Globalizacija čini da smo svi povezani na načine koje nismo mogli ni zamisliti. Ne samo kada je u pitanju kakao. Recimo, ciklon koji je 2017. godine pogodio Madagaskar sudjelovao je u smanjenju cijene na globalnom tržištu. Poremećaj u opskrbnom lancu kojem smo svjedočili tijekom pandemije utjecali su na rast cijena većine sirovina, ali i cijena ambalaže porasla je između 20 i 50 posto."
Hoće više cijene značiti i manje potrošača?
Rezultati pokazuju kako tržište čokolade polako gubi zamah nakon pandemije, a viši troškovi života i povećane kamatne stope tjeraju potrošače da smanje potrošnju na proizvode koji nisu neophodni.
Europski div za preradu kakaovca Barry Callebaut izvijestio je o padu prodaje zbog viših cijena koje su potrošače prisilile na manju potrošnju luksuznih poslastica.
Tvrtka je priopćila kako je obujam prodaje smanjen za 2,7 posto tijekom prvih devet mjeseci ove godine. "Kratkoročno i srednjoročno ne očekujemo veći rast cijena od onoga što nas je zateklo tijekom pandemije", kažu vlasnici Bashka čokolade o situaciji u Adria regiji. Oni kažu da dugoročno gledano postoji potencijal za rast potražnje za čokoladom u zemljama kao što su Kina i Indija, gdje je potrošnja po stanovniku i dalje ispod one u drugim dijelovima svijeta. Međutim, takav rast potražnje mogao bi dovesti do nestašica određenih sirovina i rasta cijena finalnih proizvoda, upozoravaju.
Ipak, kao najvažniju promjenu i izazov na tom tržištu ističu onu koja se događa u komunikaciji s kupcima. Nove generacije potrošača očekuju transparentnost i etičnost proizvodnje, jer čokolada više nije samo slatki zalogaj već i doživljaj, kažu.
Bashka Chocolatier
"Prije se nisu postavljala pitanja o detaljnom sastavu proizvoda ni o izvoru sirovina koje se koriste u proizvodnji čokolade. Za to jednostavno nije bilo javnog interesa, a proizvođači nisu osjećali potrebu ni obvezu iznositi takve detalje. Danas smo svjedoci potpuno drugačijem pristupu i prema potrošačima i prema proizvođačima, gdje se traži i očekuje da svi sudionici u proizvodnom lancu za svoj rad budu pošteno nagrađeni, da je sirovina ovjerena kao fairtrade, da nije bilo zlouporaba rada te da se podrijetlo kakaovca može pratiti sve do plantaže na kojoj je ubrana primarna sirovina ploda kakaovca. Zatim, očekuje se da sastav ambalaže ima minimalan ili nikakav negativan utjecaj na okoliš", pojašnjavaju Hamzići.
Za kupce, koji sve više žele znati odakle dolaze proizvodi koje kupuju i jesu li proizvedeni etički, čini se da to može imati svoju cijenu.
Kakvu ćemo čokoladu konzumirati?
Potreba za ekskluzivnijim proizvodima, certifikati održivih opskrbnih i proizvodnih lanaca te trend zdravog načina života pokreću ekspanziju premium proizvoda, stoji u istraživanju o stalnom rastu ovog segmenta tržišta. Osim klasičnih, tu je i nova generacija zdravih čokolada obogaćenih vitaminima i nutrijentima koji jačaju imunitet, čokolade s tvrdnjama o fizičkom i mentalnom zdravlju te poslastice koje pozitivno utječu na zdravlje crijeva.
Potrošači se sve više okreću homemade brendovima koji se ističu autentičnim i ekskluzivnim izdanjima, korištenjem kvalitetnijih sastojaka i transparentnim procesima tijekom proizvodnje i nabave. Takvi će brendovi u konditorskoj industriji do 2023. godine zauzeti tržišni udio od 30 posto po vrijednosti, pokazuje nova studija tvrtke Barry Callebaut o glavnim trendovima kada je u pitanju čokolada.
Premium čokolade su one koje imaju nešto veći ili visoki postotak kakaa u čokoladi; proizvodi s jedinstvenim podrijetlom i certifikatima o održivosti koji često sadrže dodatne sastojke; imaju sofisticiran dizajn pakiranja, alternativne metode prodaje i, naravno, premium cijenu.
Aida Redžepagić/Fondacija 787
"Čokolada je u povijesti uglavnom imala luksuzniji status nego danas", kaže Merjem Hamzić. Osnovni sastojak čokolade, kakao, koristio se još u doba Maja i Asteka za pripremu napitaka koji su bili "rezervirani" za aristokraciju i vjerske obrede. Španjolski konkvistadori donijeli su kakao u Europu u 16. stoljeću, a tada je postao iznimno popularan među plemićima zbog svoje ekskluzivnosti. U 17. i 18. stoljeću viša klasa je dobila pristup čokoladi, a prve čokolaterije otvorene su u Parizu, Londonu i drugim europskim gradovima. Čokolada se smatrala prestižnim darom. Industrijskom proizvodnjom čokolada je tijekom 20. i 21. stoljeća postala masovno dostupna.
"Iskustvo stečeno uživanjem u artisan čokoladi donosi premium cijenu u odnosu na ono što komercijalni i industrijski igrači prodaju na policama velikih i malih marketa. Mi nismo na tim policama i svjesno biramo druge kanale prodaje. Kvalitetna čokolada s razlogom se naziva najpristupačnijim luksuzom", objašnjava Bashka Chocolatier.
Osim promjena u ponudi, uočavaju se i promjene u navikama potrošača, pokazalo je istraživanje Barry Callebauta. Generacija Y koristi čokoladu kao nagradu za postignuća, dok Generacija X često koristi čokoladu kao način opuštanja i smanjenja stresa. Jedna se stvar nije promijenila: dar vrhunske čokolade i dalje se smatra najslađim simbolom prestiža.
.webp){kind=icon}
