Medvjed protiv orla: Što donosi samit Putin–Trump?

"Donald Trump treba kompetentan tim oko sebe, jer je podložan manipulacijama", izjavio je prije točno godinu dana bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Trumpa Herbert Raymond McMaster. "Trump može donositi vrlo dobre odluke i mijenjati stvari koje treba mijenjati u smislu vanjske politike i nacionalne sigurnosti, ali često mu je teško ustrajati u tim odlukama kako bi ih proveo do kraja", rekao je u intervjuu za CBS.

Upravo zato su se čelnici europskih država, bliskih saveznica Ukrajine, htjeli konzultirati s američkim predsjednikom prije nego što se Trump susretne sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom u petak na Aljaski. Potonji, bivši agent zloglasne sovjetske tajne službe KGB, poznat je po laskanju Trumpu, što je američki predsjednik nerijetko isticao izjavama tipa: "Putin je rekao da sam genij." "Ljudi znaju kako pritisnuti Trumpove tipke. Putin, nemilosrdni bivši špijun, laskao je Trumpovom egu i nesigurnostima", dodao je McMaster.

'Idealan trenutak za Putina'

Trump će se, nakon šest telefonskih poziva i bezbroj objava na društvenim mrežama od veljače, napokon sastati s Putinom i pokušati utrti put završetku brutalnog, tri i pol godine dugog rata u Ukrajini. Podsjetimo, tijekom kampanje Trump je obećavao da će rat u Ukrajini okončati u 24 sata, što se, na iznenađenje gotovo nikoga, nije dogodilo.

Američki je predsjednik u posljednje vrijeme pojačao pritisak na Rusiju najavom (još uvijek neodobrenih) sekundarnih sankcija za kupce ruske nafte te izjavio da je "vrlo razočaran" Putinovim ponašanjem.

No prošlog je tjedna Trump te najave praktički ugušio u začetku. O takozvanim sekundarnim sankcijama protiv kupaca ruske nafte više se ne govori, a raniji stav Bijele kuće da bi na svakom samitu Trumpa i Putina morao sudjelovati i ukrajinski predsjednik vjerojatno više ne vrijedi.

Naime, predsjednik Volodimir Zelenski neće sudjelovati na sastanku, što izaziva strahove da bi Bijela kuća i Kremlj mogli sklopiti dogovor temeljen na ustupcima koje Ukrajina nije spremna prihvatiti.

Depositphotos

Politolog Bogomil Ferfila smatra da izostanak Zelenskog nije od presudne važnosti. "Putin i Trump će samo dogovoriti sve oko sadašnjeg stanja, u kojem Rusija napreduje na ukrajinskom teritoriju. Rusija je uspješno prešla s civilne na vojnu industriju i Ukrajina tome u potpunosti ne može parirati. To će Trump i Putin parafirati, zajedno sa stanjem na bojištu koje će Ukrajina, s obzirom na trenutačne okolnosti, prije ili kasnije morati prihvatiti", kaže.

"Za Putina je ovo bio vrlo dobar tjedan", izjavio je za američki New York Times Sam Greene, profesor ruske politike na londonskom King’s Collegeu. "Izašao je iz prilično ranjivog položaja i čitav proces pretvorio u nešto što je, manje-više, upravo ono što je želio."

New York Times piše da je, unatoč ranijim odbijanjima ruskih dužnosnika da pregovaraju o teritoriju u rusko-ukrajinskom ratu, ruski čelnik na sastanku s Trumpovim posebnim izaslanikom Stevom Witkoffom ostavio dojam da je Rusija spremna pregovarati o teritorijalnim pitanjima. "Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti", rekao je Trump u petak.

"Doći će do razmjene teritorija na korist obiju strana", bio je jasan te dodao da su "vrlo blizu" mirovnog dogovora.

Možemo li očekivati početak kraja rata?

Možemo li od samita očekivati konkretne smjernice ili plan za završetak rata? Voditeljica Katedre za obrambene studije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Ljubljani Jelena Juvan smatra da (još) ne. "Sastanak može predstavljati važan korak naprijed prema okončanju rata u Ukrajini, ako ne ostane samo na ovom susretu i ako donese neke konkretnije rezultate", kaže te dodaje: "No prerano je da bismo to mogli znati." Pesimističan je i predavač međunarodnih odnosa na istom fakultetu Boštjan Udovič, koji od sastanka ne očekuje mnogo, "posebno ne završetak rata u Ukrajini".

Ferfila smatra da su svi uvjeti za dogovor o završetku rata u Ukrajini između Putina i Trumpa već ispunjeni, a da ga predsjednik Zelenski može samo potvrditi. "Naravno, kozmetičke dorade dogovora će se još precizirati, no nalazimo se pred završetkom rata u Ukrajini. Taj je rat iscrpio i Rusiju, koja na gospodarskom planu već odavno nije svjetska velesila, ali na vojnom planu to i dalje jest", kaže.

Bloomberg

Bivši diplomat i politolog Denis Mancevič ističe da američki predsjednik Kremlju već mjesecima nudi mrkvu koju dosad nije prihvatio. To bi se sada moglo promijeniti ako američka ponuda uistinu zadovolji ruske interese. "Ne vidim to kao posljedicu najave sekundarnih carina za države koje uvoze rusku naftu, nego prije kao Putinovo shvaćanje da može političkim sredstvima u kratkom roku postići više nego vojnima", ocjenjuje.

"Sastanak je važna teatralna demonstracija Trumpa za njegov MAGA pokret, u kojem je izgubio dosta kredibiliteta zbog slučaja Epstein. No to je i još jedno upozorenje EU-u i ostalim partnerima iz NATO-a da ozbiljno shvate njegove prijetnje i počnu provoditi svoje haške obveze, unatoč teškim carinskim pregovorima s EU-om", rekao je politolog Tomaž Deželan.

"Na svaki način, bilateralni sastanak uspjeh je za Trumpa, čime relativizira važnost Europe u tom sukobu i ponovno se postavlja kao globalni monarh u očima MAGA pokreta."

Baratanje teritorijem

U sklopu tekućih razgovora između američkih i ruskih dužnosnika, Putin zahtijeva da Ukrajina Rusiji prepusti cijelo istočno područje Donbasa, kao i poluotok Krim, koji su njegovi "mali zeleni čovječuljci" nezakonito anektirali 2014., kao uvjet za proglašenje primirja i početak pregovora o trajnom rješenju, izvijestio je Bloomberg.

Putinovi zahtjevi za završetak rata dosad su jasni: Kremlj traži da se Ukrajina odrekne četiriju istočnih regija koje Rusija djelomično okupira, da se službeno obveže na neutralnost, da jamči kako na svom teritoriju neće ugostiti zapadne vojnike i, što je za Ruse najvažnije, da ne uđe u NATO. "Temeljna stvar za Rusiju je prevlast", rekao je Greene za New York Times.

"Rusi se s okupiranih područja neće povući, što će na sastanku jasno dati do znanja Trumpu. Možda će doći do zamrzavanja sukoba na sadašnjim linijama bojišnice, jer su obje strane već na određenoj razini iscrpljenosti. Ukrajina je stjerana u kut, a Trump joj vjerojatno više nije spreman pružati američku pomoć", smatra politolog Ferfila.

Ukrajina, međutim, javno odbacuje bilo kakvo odricanje teritorija koji su ruske snage dosad zauzele. Zelenski je krajem prošlog tjedna izjavio da Kijev "neće – i ustavno ne može – prepustiti teritorij". "I dalje smo predani načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom", stoji i u zajedničkoj izjavi europskih čelnika u subotu.

"Trenutna linija bojišnice trebala bi biti polazišna točka za pregovore", rekli su čelnici, prema pisanju stranih agencija. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u međuvremenu je izjavio da bi samit SAD-a i Rusije ovaj tjedan mogao otvoriti vrata pregovorima o ukrajinskom teritoriju.

Bloomberg

"Kao prvo, ne smije se zanemariti Ukrajinu i njezin stav. Zelenski je već više puta pokazao da vješto navigira na međunarodnoj sceni i prilagođava se situaciji, ali ne popušta u ključnim strateškim elementima mogućeg mirovnog sporazuma. Zato nije sigurno da će Kijev lako prihvatiti ono što bi se eventualno dogovorili Trump i Putin", objašnjava Mancevič.

"Trump je već više puta dao naslutiti da je spreman na teritorijalne i druge ustupke Kremlju, jer za njega kategorije poput teritorijalnog integriteta ili međunarodnog prava nemaju veliku težinu."

Mancevič ističe i činjenicu da za pregovaračkim stolom neće biti EU-a ni Ukrajine, što, prema njegovim riječima, odražava "stvarnu geopolitičku težinu EU-a – ponajprije njezinu 'tvrdu' moć, mjerenu vojnim kapacitetima – kao i pregovarački stil Putina i Trumpa, koji je makijavelistički i transakcijski, temeljen na načelu 'podijeli pa vladaj', u čemu se njih dvojica dobro nadopunjuju".

Poratna obnova Ukrajine

Sredinom srpnja u Rimu je održana Konferencija o obnovi Ukrajine, koju su zajednički ugostili talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednik Zelenski. Na konferenciji je Meloni izjavila da će sudionici Ukrajini osigurati 10 milijardi eura pomoći – od početka rata Bruxelles je istočnoeuropskoj državi već osigurao gotovo 160 milijardi eura.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je na konferenciji osnivanje europskog fonda za obnovu Ukrajine, ne navodeći pritom koliko sredstava fond namjerava prikupiti. Ukrajinsko ministarstvo gospodarstva izjavilo je u veljači da Ukrajini u idućih deset godina treba oko 450 milijardi eura za obnovu. Očekuje se da će lavovski dio tog iznosa osigurati europske zemlje.

Slovenija je u nešto više od tri godine rata pomagala Ukrajini humanitarnom pomoći, razvojnim projektima i sudjelovanjem u početnim fazama obnove. Naglasak je bio na razminiranju, rehabilitaciji žrtava, obnovi uništene infrastrukture i jačanju kapaciteta lokalnih zajednica, priopćila je slovenska vlada u srpnju.

Bloomberg

Javna agencija Spirit je krajem ožujka, zajedno s Institutom za strateška rješenja, slovenskim ministarstvom gospodarstva i Veleposlanstvom Ukrajine, u Planici drugu godinu za redom organizirala slovenski poslovni forum za obnovu Ukrajine. Kažu da je među domaćim tvrtkama velik interes za ulazak na ukrajinsko tržište.

Izvršna direktorica Gospodarske komore Slovenije za strateški razvoj i internacionalizaciju Marjana Majerič, uz građevinarstvo, kao prilike navodi i digitalizaciju, zelene tehnologije, modernizaciju javnih usluga i agronomsko-prehrambeni sektor. "Posebno područje je obrambena industrija, posebice kibernetička sigurnost, kao i specijalizirana oprema i materijali za civilnu zaštitu te logističku podršku, gdje bi se mogla uključiti i poduzeća iz obrambeno-logističkog sektora", kaže Majerič.

Investitori su, nakon vijesti da će se predsjednici sastati, pojačano ulagali u imovinu koja bi mogla imati koristi od mogućeg mirovnog sporazuma. Ukrajinske dolarske obveznice ovih su dana bile među najuspješnijima na tržištima u razvoju koje prati Bloomberg.

Indeks ukrajinskih dionica koje kotiraju na Varšavskoj burzi skočio je najviše od travnja. Košarica dionica UBS-a za obnovu Ukrajine i dionice mađarske OTP banke, koja još uvijek posluje u Rusiji, dosegnule su rekordne razine.

Kineska igra

Politolog Ferfila smatra da je prethodni pritisak Washingtona na Moskvu "dio Trumpove strategije, koja pregovore započinje prijetnjama, stvara atmosferu, a zatim kaže: hajdemo sjesti i razgovarati".

"Pitanje je do koje je mjere to njegov blef za javnost, jer preko telefona između savjetnika teče drugačiji dijalog", dodaje. Ferfila ističe da je američka vanjska politika "podređena cilju zaustavljanja Kine, čime je Trump bio opsjednut i u svom prvom mandatu, a sada to nastavlja". Upravo tu u jednadžbu ulazi Rusija, tvrdi, jer je glavni cilj Washingtona "oslabiti Rusiju kao kineskog saveznika".

Posljednjih se godina u SAD-u učvrstila ideja vanjskopolitičkog pristupa koji neki nazivaju "obrnuti Kissinger". Ona se temelji na pretpostavci da bi američka vlada mogla postići dogovor s Rusijom o prekidu strateške suradnje s Kinom, čime bi se smanjila zajednička prijetnja obiju država. Zagovornici te ideje inspiraciju pronalaze u 1970-ima, kada je Washington poboljšao odnose s Kinom na račun tadašnjeg SSSR-a. Glavni akter te politike bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost i državni tajnik Henry Kissinger.

No ideja je prilično klimava, budući da je Putin, prije susreta s Trumpom u petak, razgovarao telefonom s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, koji je nakon razgovora izjavio da Kina "pozdravlja kontakte između Moskve i Washingtona te napredak u pronalaženju rješenja za krizu u Ukrajini".

"Peking je već rekao da ne želi da Putin izgubi. Sporazum između SAD-a i Rusije vjerojatno bi pomogao osigurati da se to ne dogodi. Ako se postigne dogovor o Ukrajini, bit će zanimljivo vidjeti hoće li Xi ponuditi pomoć u 'obnovi' teritorija koje je Rusija zauzela", napisao je u komentaru Neil Thomas, stručnjak za kinesku politiku iz Instituta za politiku Azijskog društva.

Getty Images

Politolog Deželan smješta susret Putina i Trumpa u kontekst trgovinskih pregovora između Kine i SAD-a. "Dio američkog ultimatuma Kini uključuje i prestanak kineske kupnje ruskih energenata, što izravno utječe na financiranje rata, ali i na opstanak cjelokupne ruske industrije oružja. Kina, osim trgovinske razmjene, pruža i lavovski dio pristupa oružju i ključnim dijelovima za rusku vojnu industriju", ističe.

"Kini rat u Ukrajini odgovara jer slabi i SAD i EU. Kina će u tim pregovorima podržavati rješenja koja su prihvatljiva za Rusiju ili je zadržavaju kao kineskog saveznika. Bez obzira na svoju ekonomsku i vojnu moć, Kina treba saveznika poput Rusije, jer sama ne može podnijeti pritisak koji dolazi iz SAD-a i sa Zapada općenito", kaže stručnjak za obranu Klemen Grošelj.

Grošelj napominje da Kini odgovara mir postignut "formulom zemlja za mir", jer bi to trajno destabiliziralo Ukrajinu, dok SAD ne bi mogao potpuno napustiti Europu i usmjeriti se na Kinu. "Posebno bi EU zbog takvog dogovora dugotrajno ili barem relativno dugo imao ključnu ulogu u osiguravanju opstanka same Ukrajine ili bi tamo pokušavao spriječiti potpuno preuzimanje države", kaže.

U trenutačnoj jednadžbi dogovorima opsjednutog Trumpa, i po mišljenju politologa Manceviča, visi kineski zmaj. "Tu dolazimo do teorije da Trump toliko popušta Kremlju jer želi dugoročno oslabiti rusko-kinesko strateško partnerstvo."

"Ako je to stvarna strategija Trumpove administracije, onda je maksimalno naivna", ističe, "jer se u Kremlju dobro naučilo da se na Zapadu administracije i vlade mijenjaju, često i češće nego jednom u četiri godine; dok saveznici poput Sjeverne Koreje i Kine ostaju s političkim vodstvima koja su puno predvidljivija i dugoročnije orijentirana", zaključuje bivši diplomat.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar