Uoči razgovora s Trumpom, Putin uvjeren da ima sve karte u rukama

Vladimir Putin vjeruje da ima snažnu pregovaračku poziciju uoči telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom zakazanog za ponedjeljak, dok europski čelnici pokušavaju spriječiti da američki predsjednik na brzinu progura dogovor.

Putin vjeruje da do kraja godine može probiti ukrajinske obrambene linije i preuzeti potpunu kontrolu nad četirima regijama koje je već proglasio dijelom Rusije, tvrdi osoba upoznata sa stavovima ruskog predsjednika. Zbog toga vjerojatno neće ponuditi nikakve ozbiljne ustupke Trumpu tijekom razgovora, a europski dužnosnici strahuju da bi američki predsjednik svejedno mogao pokušati progurati dogovor.

Trump već dugo traži brz završetak rata koji traje četvrtu godinu i uvjeren je da u izravnom razgovoru s Putinom može postići dogovor. No ruski predsjednik zasad ne pokazuje spremnost na zaustavljanje borbi, dok njegove trupe polako napreduju na bojištu. Kijev i europske prijestolnice strahuju da bi Ukrajina mogla popustiti pod pritiskom i pristati na daljnje teritorijalne ustupke.

"Nažalost, u ovoj fazi rata ne vidimo stvarne razloge zbog kojih bi Rusija pristala na prekid vatre", rekao je Michael Kofman s Carnegie Endowmenta na konferenciji u Tallinnu u nedjelju.

U SAD-u jača dojam da su pokušaji nametanja prekida vatre dosegnuli vrhunac, dok Europa ne zna hoće li Trump pojačati pritisak na Rusiju ili odustati ako pregovori propadnu. Trump je obećao da će nakon razgovora s Putinom obavijestiti Zelenskog i neke od saveznika iz NATO-a.

Trump vjeruje da može postići dogovor izravnim razgovorom s Putinom i pritom izbjeći nove sankcije | Bloomberg

"Pritisak na Rusiju mora rasti", poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga u ponedjeljak na platformi X. Kijev se zalaže za "potpuni i trenutačni prekid vatre" kao uvod u pregovore, a "Moskva mora shvatiti posljedice blokiranja mirovnog procesa", dodao je.

Unatoč porukama o završetku borbi, Putin je spreman i na dugotrajan rat ako je to potrebno za ostvarenje njegovih ciljeva. Ne zabrinjavaju ga ni nove američke sankcije, tvrde dvije osobe bliske Kremlju.

Rusko gospodarstvo već se prilagodilo godinama sankcija. Kremlj uporno tvrdi da prijetnje dodatnim mjerama ne mogu natjerati Putina da promijeni svoje ratne ciljeve.

"Trump želi da Putin pristane na primirje, ali on to nipošto ne želi", rekao je politički konzultant Sergej Markov, blizak Kremlju. "Ipak, Putin ne želi ni da pregovori propadnu. Pokušava manevrirati tako da razgovori traju paralelno s vojnom ofenzivom."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je bio na liniji, ali djelovao je iscrpljeno i obeshrabreno, dodaje isti izvor. Zelenski i njegovi europski saveznici vjerovali su da imaju Trumpovo obećanje o uvođenju novih sankcija Kremlju ako Putin ne pristane na prekid vatre koji je trebao početi prošlog ponedjeljka, no to se nije dogodilo.

"Putina je ohrabrilo to što može postavljati maksimalističke zahtjeve Ukrajini bez ozbiljnog otpora iz Trumpove administracije", rekla je Bota Iliyas, viša analitičarka londonskog instituta Prism. "Putin ne vjeruje Trumpu, ali pokušava ga natjerati da podrži rusku viziju prekida vatre."

Zelenski djeluje iscrpljeno i razočarano jer Trump nije ispunio obećanje o novim sankcijama Rusiji | Bloomberg

U nedjelju je Rusija izvela jedan od najvećih napada dronovima od početka rata, dok je Zelenski sudjelovao u diplomatskim razgovorima na marginama mise u Vatikanu povodom ustoličenja pape Lava XIV. Tamo se prvi put nakon žestokog sukoba u Ovalnom uredu u veljači susreo s američkim potpredsjednikom Jamesom Davidom Vanceom. Dvojica čelnika su se srdačno rukovala, a potom održala sastanak sa suradnicima u rezidenciji američkog veleposlanika.

Trump je u nedjelju ponovno razgovarao s Merzom, Starmerom, Macronom i talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Raspravljali su o potrebi za bezuvjetnim prekidom vatre i pritisku na Putina da ozbiljno pristupi mirovnim pregovorima, izjavila je glasnogovornica britanskog premijera.

Putinovo samopouzdanje oko vojne situacije na terenu ne dijele zapadni analitičari. Prema europskim dužnosnicima, Rusija je pretrpjela goleme gubitke i nema kapacitete za ostvarenje Putinovih ciljeva.

"Vjerojatnost da Rusija ove godine zauzme sve četiri regije koje želi kontrolirati vrlo je mala", rekao je Ben Barry iz Međunarodnog instituta za strateške studije. "Pad ukrajinske obrane sve bi promijenio, ali trenutačno takav scenarij djeluje malo vjerojatno."

Slično razmišljaju i mnogi u ruskoj vojsci, tvrdi izvor blizak ministarstvu obrane u Moskvi. Posebno ističe da su ukrajinske bespilotne letjelice učinile velike ruske ofenzive preskupima i neučinkovitima.

Unatoč tome, ruski pregovarači su u petak u Istanbulu, na prvim izravnim pregovorima s Ukrajincima u tri godine, iznijeli Putinove oštre zahtjeve. Tražili su da se ukrajinske snage povuku iz Donjecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti, koje Rusija smatra svojim teritorijem, ali ih nikada nije u potpunosti kontrolirala.

Putin riskira da pretjera i potakne Trumpa na uvođenje novih sankcija, koje je američki predsjednik već označio kao nužne za zaustavljanje "krvoprolića" u Ukrajini.

Američki dužnosnici neslužbeno poručuju europskim partnerima da Trump razmatra dopuštenje da zakon o sankcijama, koji je pripremio senator Lindsey Graham, krene dalje ako Rusija ne popusti, i da bi to mogao izravno reći Putinu.

"Već gotovo dva mjeseca upozoravamo Ruse da će do toga doći ako ne bude napretka", rekao je u nedjelju državni tajnik Marco Rubio u emisiji Face the Nation na CBS-u. "Mislim da se sada to počinje ostvarivati".

Finski predsjednik Alexander Stubb, koji je u ožujku proveo dan igrajući golf s Trumpom i Grahamom, izjavio je na konferenciji u Tallinnu da je "oprezno optimističan" da će Graham već idući tjedan predstaviti prijedlog zakona.

"Sve ovisi o tome kako će u ponedjeljak proći razgovor Trumpa i Putina", rekao je.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar