Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kako je njegova zemlja spremna na pregovore s Rusijom, ali tek nakon što Vladimir Putin pristane na bezuvjetno tridesetodnevno primirje, na što ruski predsjednik zasad ne pristaje.
"Očekujemo da Rusija potvrdi primirje – potpuno, trajno i pouzdano – koje bi započelo sutra, 12. svibnja, a Ukrajina je spremna na susret. Pozitivan je znak to što su Rusi napokon počeli razmatrati završetak rata", objavio je Zelenski na mreži X.
Čitaj više

Putinova Rusija: Izazovi nakon osamdeset godina pobjede i 25 godina sramote
Sutra se u Moskvi održava vojna parada u povodu 80. obljetnice pobjede nad nacizmom, dok se danas odvija susret Xija i Putina.
08.05.2025
Rusko gospodarstvo na prekretnici – prijeti li niska cijena nafte Putinovim vojnim ambicijama?
Rusko gospodarstvo muče tvrdokorna inflacija (10,3 posto) i rekordne ključne kamatne stope (21 posto).
06.05.2025

EU će predložiti zabranu uvoza ruskog plina do kraja 2027.
Unatoč naporima EU-a za smanjenje kupnje nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uvoz jeftinog ruskog plina teško je potpuno eliminirati.
05.05.2025

SAD i Ukrajina potpisali ugovor o rijetkim mineralima
Sporazumom se SAD-u jamči povlašteni pristup novim projektima za iskorištavanje ukrajinskih prirodnih resursa.
01.05.2025
Putin je jučer predložio izravne pregovore s Ukrajinom u Istanbulu 15. svibnja, no nije se osvrnuo na ultimatum koji su u subotu iznijeli Ukrajina i njezini zapadni saveznici: da pristane na privremeno primirje ili se suoči s novim razornim sankcijama.
S obzirom na to da obje strane jasno iznose svoje stavove, sada je na saveznicima Kijeva da dokažu kako mogu ispuniti svoja obećanja ako Rusija ne obustavi neprijateljstva. Europski čelnici izjavili su da imaju potporu predsjednika Donalda Trumpa za postavljeni ultimatum; američki predsjednik je u četvrtak pozvao na tridesetodnevno primirje i zaprijetio dodatnim sankcijama ako se ono ne "ispoštuje".
Putin je kazao da ne isključuje mogućnost dogovora o privremenom primirju tijekom predloženih pregovora u Turskoj. "Ne isključujemo da će na tim pregovorima biti moguće dogovoriti nova primirja", rekao je.
U međuvremenu, ruske su snage tijekom noći nastavile s napadima iz zraka, lansiravši više od 100 dronova na ciljeve diljem Ukrajine, uključujući i Kijev. U posljednja 24 sata, položaji na istoku Ukrajine bili su pod tisućama napada, izvijestio je Glavni stožer ukrajinske vojske.
"Rusija ne smije skrivati svoju želju za nastavkom rata iza riječi. Prvo primirje na 30 dana, sve ostalo kasnije", rekao je u nedjelju putem Telegrama Andrij Jermak, glavni savjetnik predsjednika Zelenskog.
Slično je poručio i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je u subotu posjetio Kijev zajedno s čelnicima Ujedinjenog Kraljevstva (UK), Njemačke i Poljske. Na mreži X je napisao: "Ne može biti pregovora dok oružje govori."

Nakon što je tijekom noći Putin novinarima u Kremlju izjavio da je Rusija "spremna na ozbiljne pregovore s Ukrajinom", Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da je to "potencijalno sjajan dan za Rusiju i Ukrajinu".
Putin je istupio samo nekoliko sati nakon što su Ukrajina i europske sile zatražile od Rusije da pristane na „bezuvjetno“ tridesetodnevno primirje prije bilo kakvih pregovora o okončanju rata, koji je sada već u četvrtoj godini.
Temeljni uzroci sukoba
U svojim noćnim izjavama novinarima u Kremlju, Putin je rekao da bi se pregovori trebali baviti temeljnim uzrocima sukoba u Ukrajini te uspostavom trajnog mira. Moskva je predložila nastavak izravnih pregovora s Kijevom, prekinutih krajem ožujka 2022., "bez ikakvih preduvjeta". "Ne isključujemo mogućnost da se tijekom tih pregovora dogovore nova primirja."
Raniji pregovori – vođeni nekoliko tjedana nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju u veljači 2022. – prekinuti su nakon što su otkrivena masovna ubojstva ukrajinskih civila od strane ruskih snaga na periferiji Kijeva, uključujući i u gradiću Buča.
Bloomberg
Putin je rekao da u nedjelju planira razgovarati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o svojim planovima. Turska je odigrala ključnu ulogu u posredovanju pri Inicijativi za izvoz žitarica preko Crnog mora 2022., koja je omogućila siguran izvoz ukrajinskog žita. Rusija je kasnije istupila iz tog sporazuma. Turska je također bila domaćin mirovnim pregovorima u ožujku 2022., koji nisu dali rezultata.
Američki državni tajnik Marco Rubio očekuje se ovog tjedna u Turskoj, gdje će od 14. svibnja sudjelovati na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Antaliji.
Plan o savezničkom primirju najavljen je nakon što se Zelenski u subotu u Kijevu sastao s čelnicima Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske. Petorica su potom o prijedlogu razgovarala i telefonski s Trumpom, a Zelenski je razgovor opisao kao "pozitivan i konkretan".
U Washingtonu je senator Lindsey Graham, istaknuti republikanski saveznik Donalda Trumpa, izjavio da ima dvostranačku podršku za zakon kojim bi se uvele "razorne" nove sankcije Moskvi i carine na zemlje koje kupuju rusku naftu, plin i druge ključne proizvode ako Putin ne pristane na ozbiljne pregovore o prekidu rata.
Iako je Rusija otvorena za dijalog o rješavanju sukoba u Ukrajini, ona je "otporna na bilo kakav pritisak", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za CNN u subotu.
Diplomatski napori da se okonča najduži i najkrvaviji sukob u Europi nakon Drugoga svjetskog rata pojačani su nakon više sastanaka europskih, američkih i ukrajinskih izaslanstava, uključujući one u Londonu i Parizu, kao i nakon susreta Zelenskog i Trumpa u Vatikanu 26. travnja.
Putin i dalje inzistira na maksimalističkim uvjetima za bilo kakvo primirje. Ti uvjeti uključuju rusku kontrolu nad četiri istočne i jugoistočne ukrajinske regije koje je Rusija nezakonito anektirala tijekom invazije 2022., ali koje ne kontrolira u cijelosti.
Sjedinjene Američke Države (SAD) iznijele su prijedloge koji bi u biti zamrznuli sukob, ostavljajući većinu okupiranih teritorija pod ruskom kontrolom. Također, prema izvješću Bloomberga iz travnja, administracija Donalda Trumpa spremna je priznati ukrajinski poluotok Krim (koji je Putin anektirao 2014.) kao ruski.