Kaos u Rumunjskoj, Georgescu zabranjena kandidatura - 'ovo je napad na demokraciju'

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Rumunjske zabranilo je kandidatu populističke desnice Călinu Georgescuu da uopće sudjeluje na predsjedničkim izborima, što je izazvalo prosvjede na ulicama te rasprave o tome je li riječ o borbi protiv ruskog utjecaja na demokratski proces u Rumunjskoj ili je upravo tom zabranom ugrožena demokracija u zemlji. Osim unutarnjih političkih potresa, službenom Bukureštu prijeti i nezadovoljstvo administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja je osudila odluku rumunjskog ustavnog suda da poništi prethodne predsjedničke izbore pod obrazloženjem navodnog ruskog upletanja u izborni proces. Na tim je izborima Georgescu u prvom krugu u studenom prošle godine osvojio najviše glasova.

Georgescu je odluku komentirao na društvenim mrežama nazvavši je "izravnim napadom na srce demokracije u cijelom svijetu".

"Ostala mi je samo jedna poruka! Ako padne demokracija u Rumunjskoj, past će cijeli demokratski svijet! Ovo je tek početak. Jednostavno je", napisao je na platformi X. Ima 24 sata za žalbu ustavnom sudu, koji potom ima 48 sati da procijeni ustavnost i zakonitost njegove diskvalifikacije iz izbornog procesa. "Europa je sada diktatura, Rumunjska je pod tiranijom!"

Ponovljeni predsjednički izbori zakazani su za 4. svibnja, dok je mogući drugi krug predviđen za 18. svibnja. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je Georgescu favorit jer uživa podršku između 40 i 45 posto birača te ima ozbiljne šanse postati predsjednikom Rumunjske.

Rumunjski SIP objavio je da je na sastanku održanom u nedjelju odbacio Georgescuovu kandidaturu nakon što je primio više od tisuću pritužbi, koje su uglavnom sadržavale optužbe da zauzima antidemokratske i ekstremističke stavove. Osim toga, SIP je naveo da njegova kandidatura "ne ispunjava pravne uvjete", pozivajući se i na prošlogodišnju sudsku odluku o poništenju rezultata prethodnih izbora, uz obrazloženje da je Georgescu "prekršio obvezu obrane demokracije".

"Nemoguće je smatrati da ista osoba, Călin Georgescu, sada ispunjava kriterije za kandidaturu za predsjednika Rumunjske", stoji u priopćenju SIP-a. Povjerenstvo je odbilo kandidature još dvojice nezavisnih kandidata, dok je prihvatilo kandidaturu aktualnog gradonačelnika Bukurešta Nicușora Dana, bivšeg lidera liberalne stranke Unija za spas Rumunjske (USR), koji prema anketama uživa oko 14 posto biračke podrške.

Odluka SIP-a izazvala je u nedjelju navečer prosvjede u Bukureštu i drugim rumunjskim gradovima, dodatno povećavajući politički rizik u toj ključnoj istočnoj članici Europske unije i NATO-a. Prema izvještajima Bloomberga, nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se ispred sjedišta SIP-a, a neki su pokušali sukob s policijom, koja je odgovorila suzavcem.

Tko je Georgescu?

Prije studenih predsjedničkih izbora Georgescu je bio relativno nepoznata politička figura na rumunjskoj nacionalističkoj sceni. Kao nezavisni kandidat, nije imao podršku nijedne velike stranke, a ankete su mu predviđale loš rezultat.

Tijekom kampanje obećavao je "obnovu dostojanstva Rumunjske", raskid podložnosti međunarodnim organizacijama poput EU-a i NATO-a, kao i prekid rumunjske potpore Ukrajini. Njegov program zagovarao je radikalnu transformaciju Rumunjske u zemlju temeljenu na organskoj poljoprivredi, kršćanskim vrijednostima i nacionalnom suverenitetu.

Bloomberg

Kritizirao je američki raketni štit raspoređen u Rumunjskoj, nazivajući ga "diplomatskom sramotom" i tvrdeći da je NATO-ova prisutnost u regiji oblik agresije na Rusiju.

"Rumunjska će poštovati svoje obveze prema savezima, organizacijama i partnerstvima čiji je član, onoliko koliko oni poštuju svoje obveze prema Rumunjskoj", navodi se u njegovom predizbornom programu.

Ti stavovi, kao i činjenica da je u nekoliko navrata hvalio određene poteze ruskog predsjednika Vladimira Putina, donijeli su mu epitet proruskog političara, premda njegov program najviše nalikuje programu Amerikanca Roberta Kennedyja Jr. u SAD-u, kojeg je Trump imenovao ministrom zdravstva i koji je obećao da će "Ameriku ponovno učiniti zdravom".

Prvi šok za Rumunjsku uslijedio je kada je taj relativno nepoznati desničar osvojio gotovo 23 posto glasova, izbivši na prvo mjesto i s velikim izgledima da postane predsjednik, što u Rumunjskoj nije samo ceremonijalna funkcija. Predsjednik te zemlje ima značajan utjecaj na vanjsku politiku, što je od velike važnosti za EU i NATO, budući da se upravo u Rumunjskoj nalaze američke baze koje imaju ključnu logističku ulogu u praćenju rata u susjednoj Ukrajini te u dopremi zapadne vojne pomoći Kijevu.

Drugi šok uslijedio je kada je ustavni sud poništio cijeli izborni proces, uz obrazloženje da postoje sumnje o ruskom miješanju, manipulaciji i financiranju Georgescuove uspješne predizborne kampanje na društvenoj mreži TikTok, gdje su njegove snimke ostvarile milijune pregleda.

Dok su pojedini neovisni zapadni analitičari ukazivali na to da Georgescuov uspjeh leži u masovnom nezadovoljstvu Rumunja, visokoj stopi nezaposlenosti i dubokom razočaranju zbog korupcije i lošeg upravljanja resursima koje već desetljećima provode etablirane stranke, osobito PSD koji je na vlasti tri desetljeća, većina etabliranih europskih političara i medija usmjerila je pažnju na navodni ruski utjecaj na rumunjske izborne rezultate.

Progon povećao popularnost

Svi potezi vlasti protiv Georgescua tijekom protekla tri mjeseca samo su povećali njegovu popularnost i potaknuli nepovjerenje prema državnim institucijama.

"Ta (posljednja) odluka nastavak je državnog udara započetog u prosincu", izjavio je George Simion, čelnik najveće krajnje desne oporbene stranke Saveza za ujedinjenje Rumunjske (AUR), koja je u međuvremenu odustala od vlastitog predsjedničkog kandidata i otvoreno podržala novu Georgescuovu kandidaturu.

Georgescu se prikazao kao žrtva zavjere elita, dok su vladajuće strukture proteklih mjeseci činile sve da ga prikažu kao čovjeka kojeg službena Moskva financira kako bi sabotirao rumunjsku demokraciju te članstvo zemlje u EU-u i NATO-u.

Tužitelji su protiv njega podigli šest kaznenih prijava vezanih uz njegovu prethodnu kampanju, a optužen je i da je vodio fašističku organizaciju te davao lažne izjave o financiranju kampanje. Uz to, njegove su pristaše također bile na meti te je policija prošlog mjeseca izvršila raciju na imanju njegovog voditelja kampanje, gdje je pronašla oružje i velike količine novca. Ipak, nijedna od tih istraga nije Georgescua izravno povezala s ruskim dužnosnicima.

Njegov pravni tim jučer je podnio žalbu ustavnom sudu zbog odbijanja kandidature.

"S pravnog stajališta, odluka nema osnove i iskoristit ćemo sve dostupne pravne mehanizme", izjavio je za Bloomberg u ponedjeljak Doru Costea, Georgescuov odvjetnik i savjetnik.

Pregrupiranje desnice

Ako Ustavni sud doista potvrdi odbacivanje Georgescuove predsjedničke kandidature, vjerojatno će doći do pregrupiranja rumunjske krajnje desnice i isticanja novog kandidata. To je nagovijestio čelnik AUR-a Simion, koji je jučer izjavio da njegova stranka "ne smije dopustiti sustavu da jednim udarcem uništi dvije muhe".

Kako se pretpostavlja, tada bi kandidat mogao postati upravo Simion, koji je Trumpov pristaša i protivnik vojne pomoći Ukrajini. Na poništenim izborima u studenome i sam se kandidirao, osvojivši nešto manje od 14 posto glasova.

"Ako se Simion kandidira, moći će kanalizirati dio bijesa Georgescuovih pristaša i dati im kandidata za kojeg će glasovati, iako možda ne onoga kojeg su prvotno željeli", rekla je za Bloomberg Oana Popescu-Zamfir, direktorica Centra za globalni fokus u Bukureštu.

Simion je u nedjelju oštro kritizirao odluku izbornog povjerenstva da odbaci Georgescuovu kandidaturu, rekavši da bi odgovorne trebalo "oderati na javnom trgu zbog onoga što su učinili". Dan kasnije, međutim, povukao je te komentare, rekavši da je zapravo htio poručiti da bi dužnosnici trebali biti lišeni svojih privilegija.

Simionove riječi vjerojatno su bile pokušaj da radikalizira svoje pristaše i postane prihvatljiviji Georgescuu, rekla je Popescu-Zamfir. "To će mu puno pomoći ako ga Georgescu eksplicitno imenuje za nasljednika."

Demokracija na udaru

Rumunjski i dobar dio europskih mainstream medija, međutim, događaje u Rumunjskoj isključivo sagledavaju kao pokušaj Rusije da ugrozi demokraciju u zemlji te izazove podjele unutar EU-a i NATO-a. Talijanska La Stampa smatra da se Bukurešt mora zaštititi od Moskve.

"Ruski interes za Rumunjsku nije iznenađujući, s obzirom na to da ta zemlja dijeli 650 kilometara granice s Ukrajinom i da, s trima NATO-ovim vojnim bazama i oko pet tisuća vojnika u pripravnosti za zajedničke obrambene operacije, njezini zapadni saveznici Rumunjsku smatraju strateški važnom. Osim toga, Rumunjska predstavlja ključni tranzitni koridor za milijune tona ukrajinskog žita i dom je za 170 tisuća ratnih izbjeglica. Od početka potpune invazije na Ukrajinu, Bukurešt je postao jedan od glavnih sigurnosnih partnera Kijeva", ističe komentatorica La Stampe Monica Perosino. Dodaje da je kandidat poput Georgescua, koji se izričito protivi NATO-u i, prije svega, slanju vojne pomoći Ukrajini, "savršeni kandidat u očima Kremlja".

Rumunjska novinarka Ioana Ene Dogioiu smatra da je Georgescu "opasan za demokraciju u Rumunjskoj", i to "ne samo zbog brojnih spornih izjava koje je dao o demokratskom sustavu i vladavini prava", već i zato što je "već najavio da želi provoditi mjere koje daleko nadilaze ovlasti predsjednika i koje bi se mogle ostvariti samo neustavnim postupcima".

"O višestranačkom sustavu rekao je da stranke treba raspustiti. Izjavio je i da Rumunjska treba poštovati ugovore koje je potpisala, što je zapisano u ustavu, ali u isto vrijeme govori o aneksiji dijela Ukrajine", istaknula je u razgovoru za rumunjski portal Spotmedia. "Ne smiju se zanemariti ni sudske istrage protiv Georgescua. Optužen je za pokušaj rušenja ustavnog poretka."

Prema ocjeni novinarke popularnog rumunjskog portala Republica Carmen Dumitrescu, sada mnogo toga ovisi o tome što će se događati na masovnim skupovima. Prema njezinim riječima, Georgescuova misija više nije samo kandidatura za predsjedničku funkciju, već "narušavanje društvenog poretka u zemlji".

"To potvrđuju i televizijske postaje koje ga podržavaju, pozivajući ljude da izađu na ulice i tvrdeći da je ovo 'posljednja šansa'", kaže i dodaje da "nema sumnje da Georgescu igra na posljednju kartu". "Način na koji građani reagiraju na ove događaje sada je najvažniji. Na kraju krajeva, riječ je o ljudima koji iskreno vjeruju da je jedina nada Rumunjske Călin Georgescu. Njih ne mogu uvjeriti ni dokazi, ni snimke, ni kaznene istrage. Oni su postali masa kojom Călin Georgescu upravlja."

Mit o ruskom utjecaju

Dok je većina europske mainstream štampe puna analiza koje Georgescuov uspjeh pripisuju ruskoj financijskoj potpori i miješanju u izborni proces, pojedini novinari ipak upozoravaju da su medijska istraživanja pokazala kako je riječ o mitu o ruskom utjecaju – osobito kada je riječ o njegovoj kampanji na TikToku, koja se često povezuje s Kremljom.

Depositphotos

Kako je nedavno izvijestio američki Politico, rumunjska istraživačka grupa Snoop utvrdila je da je rumunjska Nacionalna liberalna stranka desnog centra financirala TikTok kampanju koja je na kraju išla u korist Georgescua.

Prema izvješću Snoopa, rumunjska porezna služba otkrila je da su liberali, mlađi koalicijski partner u odlazećoj vladi, financirali kampanju na društvenim mrežama putem influencera i promicanjem određenih hashtagova, koji su na kraju pomogli Georgescuu. Liberali su angažirali tvrtku Kensington Communication da provede kampanju na društvenim mrežama.

"Ako je kampanja bila kopirana ili preusmjerena u korist određenog kandidata, tražimo od nadležnih tijela da to istraže i poduzmu odgovarajuće pravne mjere", priopćila je ta tvrtka, dodajući da je scenarij koji su poslali influencerima tijekom kampanje naknadno izmijenjen.

S druge strane, analitičari upozoravaju da, osim nezadovoljstva radom dominantnih političkih stranaka, na rezultate izbora utječe i sve veće prihvaćanje proruskih stavova unutar Rumunjske pravoslavne crkve.

Iako vodeći europski političari nisu pretjerano reagirali na događaje u Rumunjskoj, primjetno je da se o njima žustro raspravlja unutar europske radikalne desnice i ljevice. Na društvenim mrežama najviše su reagirali predstavnici europske krajnje desnice, poput Alternative za Njemačku, ali i pojedini ljevičari.

 

Ioannis Varoufakis, lider lijeve europske stranke MeRA25, koji je za desni politički zaokret u Europi optužio "radikalizirane totalitarne centriste", izjavio je, između ostalog, kako su "rumunjski predsjednički izbori poništeni jer se rezultat nije svidio establišmentu".

"Što se dogodilo s temeljnim načelima demokracije? Prezirem ultradesničare poput Georgescua. Ali zahtijevam da ih mi, progresivci, pobijedimo na izborima. EU je sada pod kontrolom totalitarnih centrista, koji su ujedno najveći sponzori ultradesničara", napisao je Varoufakis na društvenoj mreži X.