Vjerojatno najbolja tradicija njemačkih parlamentarnih izbora nije samo da se u prvim minutama nakon zatvaranja birališta objavljuju prilično precizne projekcije rezultata, nego i to da u izbornoj noći šefovi stranaka koje su ušle u Bundestag dolaze u studio njemačkog javnog medijskog servisa i raspravljaju o rezultatima i njihovim posljedicama.
No ta "slonovska runda" (njem. Elefantenrunde) razgovora sinoć je bila ispunjena licima sumornih i zabrinutih pogleda, čak i s ponekom suzom u očima, unatoč tome što su neki od njih prethodno proglasili pobjedu ili rekordne rezultate svojih političkih stranaka.
Ona je najbolje pokazala da prijevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj nisu niti približno riješili političku nestabilnost i suprotstavljene interese vodećih stranaka, što je dovelo do raspada koalicije kancelara Olafa Scholza. Naprotiv, izgleda da Njemačku ponovno čeka ista sudbina s vladajućom većinom od triju izbornih lista različitih ideoloških i interesnih usmjerenja. Samo ovaj put pod vodstvom Friedricha Merza.
Čitaj više
Dok Nijemci biraju kancelara, Hrvati biraju škole – pet stvari za početak dana
Rezultati izbora u Njemačkoj, na kojima su najviše glasova osvojili CDU-CSU, sugeriraju kako će budući kancelar biti Friedrich Merz.
24.02.2025
Izbori u Njemačkoj: izlazne ankete pokazuju moguću koaliciju CDU/CSU-a i SPD-a
CDU/CSU osvojili su podršku 29 posto glasača, a SPD još 16 posto.
23.02.2025
Burzovni pregled: Trump oblači, DeepSeek vedri
Izvrsna Alibaba zahvaljujući umjetnoj inteligenciji podiže azijske burzovne indekse u nebo.
21.02.2025
Najveću potporu birača dobio je Merzov demokršćanski blok CDU-CSU, koji je prema sinoćnjim projekcijama rezultata osvojio 28,6 posto glasova. Slijedi desna Alternativa za Njemačku (AfD) s 20,5 posto glasova, zatim Socijaldemokrati (SPD) kancelara Scholza sa 16,5 posto, te Zeleni s 12,1 posto glasova.
Izborni prag od pet posto za ulazak u Bundestag prešla je i Lijeva stranka, osvojivši 8,7 posto glasova, a najnovije prognoze pokazuju da je na izbornom pragu i ljevičarski Savez Sahra Wagenknecht (BSW) s pet posto glasova, dok su liberali FDP-a na oko 4,7 posto glasova.
Depositphotos
Hoće li BSW i FDP ostati izvan njemačkog parlamenta uvelike će odrediti razmjere postizborne glavobolje Merza.
Optimizam budućeg kancelara
Iako u izbornom stožeru CDU-CSU-a u Berlinu objava rezultata nije dočekana s velikim oduševljenjem jer su mnogi demokršćani očekivali 30-ak posto glasova, Merz je pokušao djelovati optimistično, ističući kako je riječ o "povijesnoj izbornoj noći".
"Pobijedili smo na ovim saveznim izborima", rekao je Merz pristašama, dodajući da je ovo bila "teška izborna kampanja" koja se dotakla pitanja ekonomske politike, migracije, vanjske i sigurnosne politike. "No sada moramo razgovarati jedni s drugima kako bismo stvorili vladu koja može djelovati što je brže moguće. Svijet neće čekati na nas i naše dugotrajne pregovore."
Merz je uvjeren da će koalicijski pregovori započeti odmah nakon 2. ožujka, kada se održavaju državni izbori u gradu-saveznoj državi Hamburgu.
"Želim da formiranje vlade završimo najkasnije do Uskrsa", rekao je Merz uvjeren da novu vladu može sastaviti do 20. travnja.
Gorki debakl semaforske koalicije
"Ljudi žele promjenu politike, i to će se dogoditi", rekao je glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann.
Te njegove riječi vidljive su i po izbornim rezultatima semafor-koalicije kancelara u odlasku, koji je doživio pravi izborni debakl. SPD je zabilježio najgori rezultat u poslijeratnoj povijesti parlamentarnih izbora. FDP je prepolovio broj pristaša i najvjerojatnije i neće ući u Bundestag, dok su Zeleni izgubili najmanje glasača od tih triju stranaka.
"Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku stranku. Ovo je ujedno izborni poraz", rekao je Scholz, srdačno čestitajući svom konzervativnom protukandidatu Merzu na pobjedi i pritom jasno dajući do znanja da preuzima odgovornost za loš rezultat. "No sada je važno da SPD zajedno gleda naprijed."
I dok je Scholz u ime SPD-a već rekao da ne namjerava pregovarati o koaliciji s Merzom, njegov očiti nasljednik na toj poziciji, popularni ministar obrane Boris Pistorius, ocijenio je rezultat svoje stranke "poražavajućim i katastrofalnim", ali je već preporučio svoju stranku budućem premijeru.
"Mi smo uvijek bili spremni za razgovore i to ostajemo. Ovdje je riječ o odgovornosti, ali nije na nama da sada napravimo prve korake", poručio je Pistorius
Kancelarski kandidat Zelenih i vicekancelar u odlasku Robert Habeck već je preporučio svoju stranku za koaliciju s CDU-CSU-om i SPD-om, koja bi se u Njemačkoj zvala "Kenijska koalicija" jer su stranačke boje koalicije iste kao one na kenijskoj zastavi.
"Naravno da smo spremni na to", rekao je Habeck, očito razočaran rezultatom svoje stranke, ali s mnogo sumnji da će ih Merz uvesti u vladu jer je bavarski CSU, kao sestrinska stranka CDU-a, više puta odbacio mogućnost suradnje sa Zelenima. "Ne vjerujem da će se Merz tome moći suprotstaviti".
Komentator Jakub Eberle s liberalnog češkog portala Seznam Zpravy ističe da je Scholz vladao "na tehnokratski i donekle autoritaran način, baš kao Angela Merkel prije njega".
"Nijemci su dugo voljeli ovaj suhoparni i nedramatični stil, ali nažalost, u vremenima kolapsa sigurnosti i velikih promjena, to više nije dovoljno. U ovim vremenima transatlantskih podjela, eskalacije geopolitičkih napetosti, iscrpljenog sadašnjeg (njemačkog) ekonomskog modela i ekološke krize, Njemačkoj je potreban vođa koji se može izdići iznad ovih silnih okolnosti. Umjereni tehnokrat Olaf Scholz nije bio to", ističe Eberle, dodavši kako "Scholzovu nasljedniku neće biti ništa lakše, naprotiv. Kriza međunarodnog poretka nastavlja eskalirati."
AfD se preporučuje, ali uzalud
I kandidatkinja za kancelarku te jedna od čelnica AfD-a Alice Weidel preporučila je svoju stranku kao koalicijskog partnera Merzu, nazvavši rezultate svoje stranke "povijesnim", jer su se gotovo udvostručili u odnosu na izbore 2021. godine. Rekla je da AfD ostaje otvoren za koalicijske pregovore s drugim strankama, a isključivanje AfD-a iz pregovora o formiranju vlade bilo bi ravno "prijevari glasača".
Tijekom izborne noći u nekoliko televizijskih obraćanja izravno je rekla Merzu da je AfD spreman ući u vladu, no on je to ponovno odbio, istaknuvši da se dvije stranke razlikuju u odnosu s Vladimirom Putinom, stavovima prema Europskoj uniji (EU) i NATO-u te stavovima prema ratu u Ukrajini.
Odgovarajući na Merzovo odbijanje, Weidel je istaknuo da je rezultat AfD-a tek početak njenog puta da postane najveća njemačka stranka.
"Doći će sljedeći izbori i tada ćemo prestići CDU kao najjaču stranku", rekla je, prenosi Bloomberg.
Ljevičari su imali koristi od američke potpore AfD-u
Unatoč tome što je predizborna kampanja AfD-a dobila izravnu potporu nove administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući aktivnu potporu multimilijardera Elona Muska, nije značajno povećala potporu među njemačkim biračima posljednjih tjedana i mjeseci. Štoviše, iako je američki potpredsjednik rekao Nijemcima na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji da "nema mjesta za protupožarne zidove", CDU-CSU i druge stranke odbijaju postaviti "protupožarni zid" protiv AfD-a. U Njemačkoj je to naziv za distanciranje umjerenih stranaka od suradnje s krajnjom desnicom, odnosno zaštitu od "širenja vatre" desnog ekstremizma za koji njemačka služba državne sigurnosti sumnjiči AfD.
Donald Trump i Elon Musk | Bloomberg
Da se Merz sprema i za vrijeme kada SAD više neće biti glavni zaštitnik sigurnosti Europe, a posebno Njemačke, čulo se u raspravi "slonova", koja se dotakla vanjskopolitičkih tema, poput rata u Ukrajini i odnosa s Putinom.
"Apsolutni prioritet bit će ojačati Europu što je brže moguće kako bismo, korak po korak, doista mogli postići neovisnost od SAD-a", rekao je Merz, što je izjava koja se zapravo nikada nije čula od njemačkog kancelara, čak ni od onog koji još nije izabran.
Iako AfD očito nije imao previše koristi od svesrdne podrške Trumpove administracije, početne analize pokazuju da su ljevičari ipak imali značajne koristi od nje. Trumpova potpora, Merzova predizborna suradnja s AfD-om u pokušaju proguravanja dviju rezolucija o zaoštravanju odnosa s migrantima, kao i zaoštrena retorika SPD-a i Zelenih o migrantskoj problematici, utjecali su na okretanje mnogih lijevo orijentiranih glasača, posebice onih mlađih, prema ljevici.
Polarizacija među mladima
Iako su u anketama prije tri mjeseca zbog odlaska Sahre Wagenknecht i skupine članova oko nje bili daleko ispod praga, Ljevica je uspjela utrostručiti potporu, među ostalim, jer se predstavila kao jedina stranka koja beskompromisno brani ljudska prava migranata, zaštitu klime i socijalna prava ugroženih.
Ljevica je među biračima koji su prvi puta glasali osvojila čak 27 posto glasova. No u ovom segmentu biračkog tijela primjećuje se još veća polarizacija nego u općoj populaciji, jer mladi birači ne vide da politički mainstream razumije njihove probleme. Tako je među mladima koji su prvi put glasovali gotovo 50 posto glasovalo za ljevicu i AfD, dvije stranke koje su na krajnjim rubovima ideološkog spektra.
Sahra Wagenknecht | Bloomberg
Zbog sve starijeg stanovništva Njemačke, mladi se suočavaju s pritiskom da plaćaju mirovine i zdravstvene troškove milijuna umirovljenika, dok je istovremeno njihova politička moć relativno ograničena, budući da je manje od 15 posto birača mlađe od 30 godina, a gotovo 60 posto birača starije je od 50 godina.
"Osjećam da ono što je meni važno nije prioritet za većinu političara ili za druge birače", rekla je Emily Wunsch za Bloomberg u istočnom njemačkom gradu Halleu.
Osim osjećaja da stabilizacija njemačkog političkog i društvenog sustava ide preko njihovih leđa, nezadovoljstvo mladih u Njemačkoj oblikuju gospodarska previranja u Njemačkoj, izolacija i pretjerane mjere tijekom pandemije COVID-19, kao i neizvjesnost uzrokovana ratom u Ukrajini. Nezadovoljstvo ih je odmaknulo od stranaka bliskih ideološkom centru prema tvrdodesničarskom AfD-u, ali i prema ideološki suprotnoj ljevici koja vuče korijene iz nekoć vladajuće komunističke partije u Istočnoj Njemačkoj.
Bloomberg
"Prije 2006. postojalo je opće uvjerenje među mladima da će se stvari koje ih se tiču nekako riješiti", rekao je za Bloomberg Markus Steuer, direktor centra za mlade protestantske crkve u Donjoj Saskoj. "To (vjerovanje) smanjilo se od pandemije."
Kao i u mnogim drugim zemljama, TikTok i Instagram postali su bitne platforme za političku kulturu mlađih generacija, što su vješto iskoristili i ljevica i AfD.
No ni AfD ni ljevica neće ući u buduću njemačku vladu. Uđe li sedam stranačkih lista u Bundestag, bit će to stranački najfragmentiraniji sastav parlamenta u posljednjih nekoliko desetljeća, što će Merzu otežati formiranje većinske vlade sa samo jednim koalicijskim partnerom. Trebat će mu najmanje tri stranke za parlamentarnu većinu, ako se drži obećanja da neće formirati vladu s desničarskim AfD-om.
Koliko god pokušavao biti optimističan pred svojim pristašama, Merz će se idućih tjedana suočiti s dugim glavoboljama kako bi formirao stabilnu vladajuću koaliciju koja će mu omogućiti da bude snažan kancelar sposoban riješiti nagomilane probleme Njemačke.
Friedrich Merz | Bloomberg
Izbori su jednostavno pokazali stranačku rascjepkanost biračkog tijela u Njemačkoj koje očajnički traži spasitelja. Spasitelj koji će učiniti čudo da ispuni očekivanja njemačkih građana i gospodarstva.
Ne uspije li to Merzovoj vladi barem djelomično u iduće četiri godine, Weidelova najava da će AfD postati najjača politička snaga postat će stvarnost.
.webp){kind=icon}
