Dva tjedna prije izvanrednih parlamentarnih izbora, televizijsko sučeljavanje pokazalo je da odlazeći socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz i njegov vrlo vjerojatni demokršćanski nasljednik Friedrich Merz imaju prilično suprotstavljene vizije budućnosti Njemačke – od migracijske i obrambene politike do ekonomskih i proračunskih pitanja. Čak je i vidljiva fizička razlika među njima – budući da je Merz gotovo 30 centimetara viši od Scholza – simbolično oslikala rezultate istraživanja javnog mnijenja. Dobar dio komentatora ocijenio je da je iz ovog, povremeno žestokog sučeljavanja kandidat demokršćanskog bloka (CDU-CSU) izašao dominantniji od kancelara iz redova Socijaldemokratske stranke (SPD).
Prema najnovijem istraživanju agencije INSA, CDU-CSU uživa potporu 29 posto birača, čime zadržava status najpopularnije stranke već dvije godine. Slijedi desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) s 21 posto, dok je Scholzov SPD sa 16 posto na trećem mjestu, iako je na izborima u rujnu 2021. bio prvi.
Bloomberg
Ankete pokazuju da vladajući Zeleni imaju potporu 12 posto birača, ljevičarski Savez Sahre Wagenknecht (BSW) šest posto, Ljevica pet posto, a donedavno vladajući Liberali (FDP) tek četiri posto, što je ispod izbornog praga od pet posto.
Čitaj više
Njemački parlament izglasao nepovjerenje kancelaru Scholzu
Ishod se očekivao, a izbori bi mogli uslijediti 23. veljače
16.12.2024
Njemačka autoindustrija udara u zid, ključni hrvatski dobavljači ne brinu. Još
Automobilska industrija u Europi prolazi kroz vrlo izazovno razdoblje.
11.12.2024
Tresu se temelji Europe, uz Francusku i Njemačka puca po šavovima
Njemačka nakon masovnog štrajka zaposlenih u autoindustriji tek se mora suočiti s dubokim problemima.
03.12.2024
TV dvoboj bio je povremeno prilično žestok – suparnici su prijedloge protivnika ocjenjivali kao "glupe" ili "smiješne", no izostale su teže uvrede iz kampanje, poput Merzovog ranijeg nazivanja Scholza "vodoinstalaterom na vlasti" ili Scholzovog posprdnog nadimka za Merza – "Fritze Merz" (što se u Njemačkoj koristi na način sličan našem "mali Perica" ili "mali Mujo").
"Nisam kancelaru uzeo te riječi za zlo, a pretpostavljam da ni on meni ne zamjera", rekao je Merz, a Scholz se složio, pripisujući sve žaru predizborne kampanje.
Dok su obojica tvrdila da su najbolji izbor za vraćanje najvećeg europskog gospodarstva na put snažnog rasta, nastojali su se i jasno distancirati od desničarskog AfD-a, ali istodobno pokazati odlučnost u rješavanju problema neregularne migracije i unutarnje sigurnosti Njemačke.
Sve se vrti oko AfD-a
Iako nedavna studija njemačke agencije R+V pokazuje da više od dvije trećine Nijemaca (68 posto) strahuje od recesije i ekonomskog kolapsa – što je znatno više nego ljetos, kad je takvih bilo 48 posto – dobar dio oštre rasprave između Scholza i Merza odnosio se na moguće postizborne scenarije i odnose CDU-CSU-a s AfD-om.
Nakon nedavnog napada nožem jednog Afganistanca na djecu jasličke dobi, u kojem su ubijeni dvogodišnje dijete i jedan muškarac, pitanje migracijske politike i azila postalo je ključno u kampanji. Merz je predložio dvije rezolucije u Bundestagu – jednu o zaokretu u migracijskoj politici, drugu o povećanju unutarnje sigurnosti.
Iako je ranije kategorički odbacivao bilo kakvu suradnju s AfD-om, prva rezolucija ipak je usvojena uz potporu zastupnika CDU-CSU-a, AfD-a, FDP-a i nekoliko neovisnih zastupnika, dok druga nije prošla jer je 12 zastupnika CDU-CSU-a odlučilo ne glasati.
Za kancelara Scholza i druge ljevičarske stranke to je bilo "kršenje obećanja" i "rušenje tabua" da etablirane stranke nikada neće surađivati s desničarskim strankama. Njemačka domaća sigurnosna služba već je označila AfD kao stranku pod sumnjom za desničarski ekstremizam.
"Prošle godine gospodin Merz nam je govorio da neće biti suradnje s AfD-om, a sada vidimo suprotno", upozorio je Scholz, sugerirajući da bi CDU-CSU nakon izbora mogao sklopiti dogovor s AfD-om.
Scholz je na tome inzistirao jer to zabrinjava mnoge građane, pokazuju istraživanja javnog mnijenja. Lijevo orijentirane nevladine organizacije proteklih su dana u većim njemačkim gradovima organizirale prosvjede protiv skretanja Njemačke udesno, pri čemu se samo u Münchenu okupilo više od 250 tisuća ljudi.
Merz je, međutim, pokušao dokazati Scholzove dvostruke standarde, citirajući jedan njegov raniji intervju u kojem nije kritizirao suradnju svoje i drugih stranaka s AfD-om na lokalnoj razini. Osim toga, istaknuo je da neće biti suradnje CDU-CSU-a s AfD-om jer, kako kaže, imaju različite politike po brojnim pitanjima.
"Razdvajaju nas svjetovi kada su u pitanju Europa, NATO, euro, Rusija, Amerika – nema dodirnih točaka između AfD-a i CDU-CSU-a, niti govora o bilo kakvoj koaliciji", rekao je Merz, koji ostaje pri svom stavu da zaoštri migracijsku politiku kroz stalne granične kontrole i odbijanje povratka izbjeglica na granici, čak i ako traže azil.
Dva kandidata za kancelara imala su različite stavove i o ekonomskoj i proračunskoj politici – od toga treba li reformirati ustavnu kočnicu za veće zaduživanje države, preko toga koliko izdvajati za obranu i socijalna davanja, do pitanja kako postići gospodarski rast.
Merz: Trump je 'predvidljivo nepredvidiv'
U vanjskoj politici ipak je bilo određenih suglasnosti po pitanju odnosa s Trumpovom Amerikom i potpore Ukrajini, pri čemu su obojica istaknula želju da Njemačka blisko i prijateljski surađuje s SAD-om, ali i naglasila odbijanje Trumpova prijedloga da SAD preuzme obnovu Gaze. Scholz je taj plan opisao kao "skandalozan", imajući u vidu razmjere razaranja i patnje ondje, dok je Merz pozvao na strpljenje za Trumpove planove te rekao da "moramo pričekati i vidjeti što se zapravo misli pod tim".
Na pitanje moderatora da komentira svoju raniju izjavu da se Trump često ponaša nepredvidljivo na funkciji, Merz je odgovorio da je američki predsjednik "predvidljivo nepredvidiv".
Scholz je rekao da će se s Trumpom nositi isto kao i ranije, primjenjujući strategiju "jasnih riječi i prijateljskih razgovora", ali je upozorio da "ne smijemo imati iluzija".
"Ono što američki predsjednik kaže, to i misli", rekao je Scholz te dodao da je Europska unija, koja je nadležna za trgovinsku politiku, spremna reagirati "u roku od sat vremena" na eventualne Trumpove carine. "Ako SAD uvede carinsku politiku, postojat će jedna izrazito izvozno orijentirana država koja će zbog toga mnogo trpjeti. Ta država je Njemačka. Zato ovisimo o tome da nas drugi u EU-u vide kao solidarnog partnera, bilo kada je riječ o carinskoj politici, bilo o drugim područjima."
Uočljivo je da se dvojica najmoćnijih njemačkih političara nisu ni dotaknula nekih od gorućih izazova, poput klimatskih promjena, umjetne inteligencije i četvrte industrijske revolucije, kao ni pitanja kako se geostrateški postaviti prema Kini u kontekstu hladnog rata između Washingtona i Pekinga.
Malo šansi za Scholza
Andrea Römmele, profesorica političke komunikacije na berlinskoj školi Hertie, rekla je da je debata bila "previše detaljna u smislu sadržaja" te da "nije promijenila igru".
Bloomberg
"Scholz od ovoga neće imati koristi, Merz se jednostavno pokazao previše dobro", rekla je za Bloomberg. "Nije bilo jasnog pobjednika – a taj ishod ide u prilog samo Merzu."
Za Scholza je to bila prilika da preokrene situaciju u kojoj njegov SPD zaostaje za CDU-CSU-om za oko 12 postotnih bodova u svim anketama, pa se čini nevjerojatnim da bi mogao ponoviti izborni rezultat iz 2021., kada je SPD imao jedan postotni bod više od CDU-CSU-a. Za eventualni preokret Scholz će imati priliku u još dvjema debatama s Merzom – jednoj na kojoj će im se pridružiti i kancelarski kandidati Zelenih i AfD-a Robert Habeck i Alice Weidel, te u završnoj debati četiri dana prije izbora, koji se održavaju 23. veljače.
Dok Merz već sada predviđa "da će voditi dobru i uspješnu novu vladu", Scholz je odbacio sugestiju da odlazi s vlasti, rekavši da će odlučivati birači, a ne ankete.
"Vlada koja osigurava da stvari napreduju i ostanu stabilne u Njemačkoj moguća je samo uz glas za SPD", poručio je biračima.
Ako Merzova lista osvoji najviše glasova, trebat će mu barem jedan koalicijski partner za formiranje parlamentarne većine u Bundestagu. AfD, tvrdi on, nije prihvatljiv koalicijski partner, dok će Liberali, koji su mu ideološki najbliži, teško prijeći izborni prag od pet posto. Čak i ako ga prijeđu, podrška njihovih zastupnika neće biti dovoljna za formiranje većinske vlade.
Bloomberg
Kako stvari stoje, najizgledniji su partneri SPD ili Zeleni, a postoji i realna mogućnost da će za stabilnu većinu biti potrebna trostranačka koalicija, koja bi se mogla suočiti s istim problemima neslaganja oko ključnih reformi kao što ih je imala Scholzova neuspješna "semafor-koalicija" sastavljena od SPD-a, Zelenih i FDP-a.
Merz je izjavio da je spreman pregovarati sa SPD-om i Zelenima, ali uz uvjet da se dogovori politika koja će spriječiti daljnje jačanje AfD-a. Dodao je da neće podržati lijeve političke pristupe koji bi toj stranci donijeli dodatnu potporu.
Drugim riječima, Merz želi kao kancelar pomaknuti Njemačku udesno, neovisno o tome sudjeluje li AfD u vlasti. Ipak, to objašnjava drukčije, tvrdeći da "svi oni koji žele s nama vladati moraju se pomaknuti prema političkom centru".
Ton i sadržaj ovog duela, prema mišljenju nekih analitičara, ostavljaju otvorena vrata za još jednu veliku koaliciju nakon izbora, iako će pregovori o njezinu sastavljanju zasigurno biti složeni i dugotrajni.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...