Svijet je posljednjih tjedan dana isčekivao susret Donalda Trumpa i Vladimira Putina, no unatoč brojnim predviđanjima, sastanak koji su održali u petak završen je bez dogovora. Čelnici SAD-a i Rusije sastali su se na Aljasci, a fokus susreta bilo je pitanje Ukrajine, no nakon gotovo tri sata razgovora rastali su se bez rješenja za prekid sukoba. Iako su obje strane zaključile da je razgovor bio konstruktivan, prepreke za okončanje rata i dalje postoje.
U sjeni globalnih pregovora i preslagivanja, mi smo, kao i svake godine, analizirali kako su mirovinci prilagođavali svoj portfelj novonastaloj tržišnoj situaciji i koliko je to dobra donijelo našim budućim penzijama. Inače, Domaći mirovinski fondovi upravljaju s više od 24 milijarde eura mirovinske štednje hrvatskih građana od čega je gotovo šest milijardi investirano u dionice domaćih i stranih kompanija.
Obvezni mirovinski fondovi PBZ Croatia osiguranje imali su uzbudljivih prvih šest mjeseci, posebno na domaćem tržištu kapitala gdje su se istaknule prodaje dionica zvučnih imena poput Atlantica ili grupe Arena Hospitality, Zagrebačke banke, pa i Končara. Kupnje dionica bilo je nešto manje, no i tamo nije nedostajalo zvučnih imena, ovog puta sa svjetskih burzi, poput Facebooka, Googlea, odnosno njihovih krovnih kompanija Meta Platformsa i Alphabeta, ali i Applea te Nvidije.
Erste plavi obvezni mirovinski fondovi su se tijekom prve polovice ove godine riješili svih dionica slovenskog proizvođača lijekova Krke, dok drugi domaći mirovinski fondovi u toj kompaniji i dalje drže stotine milijuna eura. Krajem lipnja AZ fondovi su, primjerice, u Krki držali dionice vrijedne 272 milijuna eura, a PBZ/CO fondovi udio vrijedan 212 milijuna eura, pokazuju njihovi financijski izvještaji.
Raiffeisen mirovinski fondovi ozbiljno su shvatili onu – misli globalno, djeluj lokalno – pa su svoj portfelj blago prilagodili hirovitim politikama američkog predsjednika Trumpa i nastavili ulagati u perjanice domaće ekonomije. No takav oprezan pristup nije baš puno donio njihovim članovima budući da su se njihovi fondovi A i B kategorije po prinosima našli na posljednjem, četvrtom, mjestu među domaćim mirovincima.
Što se AZ fondova tiče, oni su dokupili dionice Končara, kao i dionice Podravke, Valamara i Adris grupe. Najveće pojedinačno ulaganje i dalje im je vlasnički udio u slovenskom farmaceutu Krki. Smanjili su vlasničke udjele u klasičnim tvrtkama za platni promet Mastercardu i Visi, a i kartičarskoj kući American Express, no investirali su u nizozemsku fintech kompaniju. Riješili su se dionica Nestléa, ali su kupili udio u Hersheyu. I dalje drže više od 100 milijuna eura ulaganja u rudnike zlata.
Jedna od najzanimljivijih vijesti na domaćoj poslovnoj sceni bila je ona o interesu Financijske agencije (Fina) za preuzimanje Zagrebačke burze (ZSE). To bi mogao postati najznačajniji događaj na hrvatskom tržištu kapitala u posljednjem desetljeću. No iza suhoparne fraze "iskazivanje interesa" krije se pitanje tko će u budućnosti krojiti pravila igre na jednom od ključnih financijskih tržišta u zemlji i hoće li taj proces uspjeti ispuniti ono što bi morao, a to je javni interes.
Naši analitičari izračunali su da država kroz Finu ne bi trebala platiti više od 15 milijuna eura za ukupnu cijenu preuzimanja ZSE-a | Damir Senčar/Hina
Što se tiče potencijalne cijene kupnje, naši analitičari izračunali su da država kroz Finu ne bi trebala platiti više od 15 milijuna eura za ukupnu cijenu preuzimanja ZSE-a.
Također su se pozabavili pametnim postavljanjem cijena dionica pri izlistavanju kompanija na tržište kapitala. Naime, izlazak na burzu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu tvtrke pa pravilno određena cijena dionica može biti razlika između uspješne prodaje i snažnog starta ili, s druge strane, dugoročnih negativnih posljedica za reputaciju i vrijednost tvrtke. To je posebno važno jer su na američkom tržištu IPO-ovi redovita pojava s primjerima spektakularnih uspjeha kao i težih promašaja.
Nisu našem analitičkom centru promakle ni brojke koje govore da se aktualnoj hrvatskoj gospodarskoj renesansi ne vidi kraja, iako građani uporno odbijaju uvidjeti koliko im je dobro. Ali ne brigajte – inflacijsko batinanje će se nastaviti dok se moral ne popravi.
Da ne ispadne da samo širimo cinizam, evo par podataka koji idu u prilog onoj izjavi premijera Andreja Plenkovića da Hrvati nikad nisu živjeli bolje.
Premijer Andrej Plenković tvrdi da nikad nismo živjeli bolje, a neke statistike mu daju za pravo | Sanjin Strukić/PIXSELL
Možda će vam zvučati suludo, ali cijene nekretnina su danas priuštivije nego prije deset godina. Naši analitičari izračunali su kako je u 2015. za metar kvadratni stana (novogradnje i starogradnje) trebalo izdvojiti dvije pune prosječne plaće, dok danas za metar četvorni morate izdvojiti 1,8 prosječnih mjesečnih primanja. Priuštivosti idu u prilog i kamatne stope na stambene kredite koje su prije deset godina premašivale pet posto, a trenutno su ispod tri posto.
Drugim riječima, unatoč tome što su cijene nekretnina rapidno rasle, gotovo redovno po dvoznamenkastim stopama posljednjih godina, plaće su rasle još brže. Tako smo trenutno na 91 posto prosječne slovenske plaće, dok smo prije samo pet godina bili na 76 posto. Uz sve to, rapidno se povećava i financijska imovina kućanstava.
Naime, analiza Bloomberg Adrije pokazuje kako je financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj u zadnjih pet godina skočila za 57 posto, na 107,4 milijarde eura. U isto vrijeme obveze su rasle sporije te trenutno iznose 28,8 milijardi eura. Dakle, Hrvati su trenutno neto pozitivni, odnosno imaju imovine 78,7 milijardi eura više od obveza, što je povijesni rekord.
Spomenuli smo inflaciju, a jedno od najbolnijih poskupljenja je pogodilo domaće kavopije. Zašto kava poskupljuje? Kakav je okus hrvatskog potrošača i kako se razlikuje od ljubitelja kave u drugim zemljama regije? Ugrožavaju li novi trendovi i napici poziciju Barcaffèa na tržištu? O tome smo razgovarali s Krešom Marinom, direktorom razvoja za kavu Barcaffè u Atlantic grupi, koji u Izoli brine o kvaliteti proizvodnje u pržionici nekada samostalne tvrtke Droga Kolinska.
Krešo Marin, direktor razvoja za kavu Barcaffè u Atlantic grupi | Osobni arhiv
Ako vas zanimaju ozbiljnije kupnje od kave i takvih tričarija, onda će vas razveseliti da BMW razvija dugoočekivani prvi model nove generacije Neue Klasse. Iako su najprije predstavili limuzinu, prvi će na ceste stići povišeni sportski terenac iX3. Svjetsku premijeru imat će u rujnu na sajmu mobilnosti u Münchenu, a prvi primjerci sići će s proizvodne linije u Debrecenu krajem godine. Zanimljivo je da baterije za nove BMW-ove modele proizvodi Rimac.
Na međunarodnoj sceni je u fokusu ovog tjedna bila svjetski poznata fintech kompanija Revolut koja je još jednom novim uslugama odlučila pomaknuti granice bankarstva. Ove su godine počeli raditi na uvođenju jednog od najtradicionalnijih bankarskih proizvoda – kredita. Iako usluga zasad tek u fazi testiranja, Bloomberg Adrija provjerila je gdje se Revolut trenutačno nalazi u tom procesu.
Revolut je u medije dospio i zbog jedne ne tako dobre vijesti. Po svemrežju je kružio oglas o njihovom IPO-u. Zvuči zanimljivo? Kako i ne bi kada mu je procijenjena vrijednost 45 milijardi dolara, čime je postao najvrjednija privatna fintech kompanija u Europi. Mnogi su se zainteresirali za ulaganje no riječ je o još jednoj u nizu internetskih prijevara.
Valja napomenuti i kako je početkom kolovoza na snagu je stupio EU Code of Practice for AI, dobrovoljni, samoregulacijski okvir namijenjen tvrtkama koje žele unaprijed uskladiti svoje poslovanje s nadolazećim pravilima AI Acta. Mi smo istražili što donosi domaćim tvrtkama.
Danska je, pak, donijela regulativu kojom se želi boriti protiv lažnih fotografija, audio i video zapisa kreiranih uz pomoć umjetne inteligencije. Pionirska odluka znači i kako se time postavljaju temelji za globalni pravni okvir u borbi protiv digitalne manipulacije.
Trumpove carine uništile su njemačke snove o oporavku.Povjerenje ulagača u njemačko gospodarstvo u kolovozu se znatno pogoršalo, pokazali su podaci manhajmskog instituta ZEW. Indeks očekivanja ZEW-a pao je s 52,7 u prethodnom mjesecu na 34,7 bodova, što je manje od 39,5 bodova koliko su očekivali analitičari u anketi Bloomberga. Pao je i pokazatelj trenutačnih uvjeta, s negativnih 59,5 bodova na negativnih 68,6 bodova.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...