Ušli smo u blagdanski vikend, a iz nas ostavili tjedan koji je prošao neočekivano mirno. Američki predsjednik Donald Trump se više-manje suzdržao pretjeranog ludovanja, šokantnih poteza i kontroverznih izjava. Ipak, glavni događaji i odluke ovog tjedna i dalje su bile pod snažnim utjecajem carina i trgovinskog rata.
Kao što se predviđalo, Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je nastavila s rezanjem kamata. Konkretno, tri ključne kamatne stope smanjene su za dodatnih 25 baznih bodova. Analitičari Bloomberg Adrije do kraja godine očekuju još dva smanjenja kamatnih stopa, uz oprezan pristup središnje banke. Također, iako se u početku strahovalo da bi globalni trgovinski rat mogao rasplamsati inflaciju, trenutno većina ekonomista i ulagača smatra da će njegov utjecaj biti dezinflacijski i da će ubrzati konvergenciju cijena prema ECB-ovom cilju od dva posto.
Carine bi mogle srušiti i cijene automobila u Europi. Iako one nemaju izravan utjecaj na europske potrošače, posredno bi moglo doći do preusmjeravanja automobila proizvedenih u Europi, koji zbog viših cijena više ne bi bili konkurentni u SAD-u.
S druge strane oceana razmišljanja su nešto drugačija. Čelnik Fed-a Jerome Powell u srijedu je u govoru pred Gospodarskim klubom u Chicagu izjavio da Fed mora osigurati da carine ne izazovu trajniji porast inflacije te je naglasio kako će središnja banka "pričekati jasniju situaciju prije nego što razmotri bilo kakve prilagodbe u monetarnoj politici".
Jerome Powell | Al Drago/Bloomberg
Tim je izjavama prigušena nada da bi Fed uskoro mogao smanjiti kamatne stope i tako zaustaviti višednevni pad dionica potaknut Trumpovim uvođenjem carina. Američki predsjednik se dan kasnije žestoko obrušio na Powella, kazavši da je on "grozan" čelnik središnje banke i da je bio "previše spor" u smanjenju kamatnih stopa. Trumpovo nezadovoljstvo je eskaliralo do mjere da, navodno, razmatra mogućnost njegove smjene, no glavno je pitanje može li to predsjednik učiniti.
Borba s EU i Kinom
Otkako je Trump započeo trgovinski rat Europska unija (EU) na svom odgovoru američkom predsjedniku. EU trenutno priprema prijedlog uvođenja ograničenja na određeni izvoz u SAD, kao moguće protumjere u sveobuhvatnom trgovinskom ratu. ta bi se ograničenja koristila kao sredstvo odvraćanja te bi se primijenila samo ako pregovori sa SAD-om ne rezultiraju zadovoljavajućim ishodom. No takva bi protumjera sa strane EU-a označila daljnju eskalaciju u rastućem trgovinskom sporu, jer bi mogla potaknuti snažan odgovor Washingtona.
Do sada su EU i SAD ostvarili vrlo ograničen napredak u pregovorima usmjerenima na smanjenje napetosti. No Trump se ovog tjedna sastao s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, a ona bi, prema nekim mišljenjima, mogla bi biti slamka spasa za Europsku uniju pred američkim carinskim tsunamijem.
Georgia Meloni | Bloomberg Mercury
Ipak, glavna meta američkog predsjednika nije EU, već Kina. Odnosi dviju država su na tankom ledu, što ne čudi s obzirom na to da se trenutna komunikacija svodi na određivanje visine carina. Znače li svi ovi događaji da bi se Kina u ovom stoljeću mogla postati veća sila od SAD-a? Kina je u protekla tri i pol desetljeća bila ekonomski izuzetno uspješna. Od države u kojoj je većina stanovništva bila lošu žetvu udaljena od gladi do države koja u jednoj generaciji parira najvećoj svjetskoj ekonomiji zapanjujući je uspjeh. No je li to dovoljno da ugrozi poziciju SAD-a?
Borba na razini SAD-Kina posebno je zanimljiva i iz perspektive američkog duga. Naime, 33 posto američkog duga drže stranci, a uz Japan koji prednjači s 13 posto, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo su sljedeći po udjelu američkih obveznica koje posjeduju.
Valutni rat, mirovine i mudri Buffett
Trgovinski sukob rasplamsao se na sve strane pa je tako prerastao u valutni rat. Dosadašnji gubitnik tog sukoba je američki dolar, koji je u odnosu na druge velike svjetske valute znatno oslabio. Analitičari Bloomberg Adrije smatraju da "američki dolar trenutno nije popularna valuta", a brojni stručnjaci ističu da bi se u pitanje mogao donesti status dolara kao svjetske rezervne valute.
Oscilacije na burzi koje su posljedica carina otvorile su i neka pitanja u Hrvatskoj. Primjerice, ugrožavaju li one hrvatske mirovinske fondove? Pitanje je iskrsnulo s obzirom na to da je nedavni burzovni uragan podsjetio je na neugodna vremena otprije desetljeće i pol kad je svjetska kriza ugrozila temelje globalnog financijskog sustava, a kojem su uz dionice, obveznice, krediti i valute, nastradali i mirovinski fondovi. U državama gdje mirovinski sustavi počivaju isključivo na kapitaliziranoj osobnoj štednji, što je kod nas poznato i kao drugi mirovinski stup, krah na burzama tada je značio i oštar pad vrijednosti imovine kojima su upravljali mirovinski fondovi.
Warren Buffett | Depositphotos
Ipak, postoje i oni koji su se dobro snašli u cijelom carinskom kaosu koji je prije desetak dana uzrokovao potop na burzama. Warren Buffett još jednom je opravdao svoj status najvještijeg burzovnog investitora, a njegovo osobno bogatstvo ove je godine poraslo za oko 19 milijardi dolara. Buffett već je prošle godine predvidio trenutne tržišne poremećaje, prije no što se Trump vratio u Bijelu kuću i započeo svoje carinske ratove. Buffettova strategija bila je jasna - Berkshire Hathaway je već lani počeo prodavati udjele u velikim američkim kompanijama i bankama, uključujući Apple i Bank of Americu. No Buffett nije jedini simbol otpornosti. Znate li što su 'dividendni aristokrati'? Kompanije dioničarima desetljećima isplaćuju i povećavaju dividende. Zanimljivo je da iako je američko tržište povijesno sinonim za rast, nikada nije bio poznat kao izvor visokih dividendnih prinosa pa se europski dividendni aristokrati trenutačno, u turbulentnim vremenima, čine znatno atraktivnijima. U svemu se ističu i indeksi Adrija regije, a posebno slovenski SBITOP s dividendnim prinosom iznad šest posto.
Hrvatska s dobrim i lošim prognozama
Hrvatska se posljednjih godina može pohvaliti s dvije važne promjene koje sugeriraju da treba korjenito mijenjati percepciju o socioekonomskim uvjetima u njoj. Prva je rast broja zaposlenih u Hrvatskoj, a druga je da je Hrvatska postala država u koju više ljudi useljava no što iz nje iseljava.
No to ne znači da su svi zadovoljni. Veliki rast plaća u javnom sektoru prošle godine nije zadovoljio svačije apetite pa neki zaposlenici još uvijek tvrde da su plaće premalo rasle i da su potplaćeni. Najmanje su zadovoljni sindikalni radnici u javnom obrazovanju pa sada traže rast osnovice plaće za 10 posto, povećanje koeficijenata, uvođenje prosvjetnog dodatka, odgoda modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana i odgoda novog sustava ocjenjivanja učitelja i nastavnika. Glavno pitanje je jesu li ovi radnici stvarno potplaćeni koliko tvrde?
Koykan | Instagram
Čeka li nas sve zajedno svijetla budućnost to tek ostaje za vidjeti s obzirom na to da je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u srijedu objavila da je snizila svoju prognozu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu zbog zaoštravanja carinskog i trgovinskog rata. I Svjetska trgovinska organizacija (WTO – World Trade Organization) također je u srijedu srezala svoje prognoze za globalnu razmjenu u ovoj godini, a svoju su prognozu ekonomskog rasta nedavno snizili i analitičari bankovne Erste grupe.
Za razliku od ekonomista, rast u ovoj i idućoj godini očekuje hrvatski street food lanac restorana Koykan nakon uspješne equity runde, rebrendinga i uvođenja strogih franšiznih pravila ulazi u novu razvojnu fazu širenja na europska tržišta. Kako bi financirao planiranu ekspanziju, pokrenuto je izdanje korporativnih obveznica u vrijednosti od tri milijuna eura.
.webp){kind=icon}
