Kraj radnog tjedna ovog petka neki će iskoristiti za dodatni odmor i opuštanje u društvu svojih partnera kako bi obilježili Dan zaljubljenih. No prije toga ne bi bilo zgorega voditi računa o cijenama bombonijera, cvijeća, restorana i hotela jer trgovci i ugostitelji i ovu priliku koriste kako bi "korigirali" cijene.
Odluči li se netko povodom Valentinova poklanjati nakit ukrašen dijamantima, možda bi trebao razmisliti kakav će utjecaj na cijenu tog dragog kamena imati ozbiljni problemi u poslovanju De Beersa, najvećeg svjetskog proizvođača i dobavljača prirodnih dijamanata. Zadrže li potrošači apetit za šopingom ovog vikenda ipak u okvirima prosječne potrošnje, možda im u tome mogu pomoći programi lojalnosti u trgovačkim lancima, iako mnogi zdvajaju radi li se o pametnim uštedama ili zamkama za potrošače.
Cijene su već godinama sporna stavka i u domaćem turizmu, a brojke pokazuju kako su rasle brže nego kod konkurencije. Prigovorima zbog visokih cijena u turizmu odnedavno se priključio čak i sam državni vrh, no prve informacije o razini rezervacija za novu sezonu neočekivano su ohrabrujuće. Agencija AirDNA koja prati podatke o rezervacijama za Airbnb i Expediju poručila je za Bloomberg Adriju kako su rezervacije napravljene u siječnju za Hrvatsku za sve buduće datume zapravo porasle 26 posto u odnosu na prošlu godinu.
Razloge za pad hrvatske industrijske proizvodnje treba dijelom tražiti i u inozemstvu | Pixsell
A dok nam turizam cvjeta, industrijska proizvodnja nam vene; u padu je već dvije godine za redom. Podaci i komentari iz Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva pokazuju kako dobar dio krivice za to leži u padu ekonomske aktivnosti država glavnih vanjskotrgovinskih partnera, poput Njemačke, Italije i Austrije.
Problemi u industrijskoj proizvodnji samo su dio šire gospodarske politike. Europska komisija objavila je novi dokument, Kompas konkurentnosti, kojim se predviđaju deregulacija, veća ulaganja u istraživanje i razvoj, i podizanje stope radne aktivnosti kako bi se uhvatio korak s rastom drugih dviju ekonomskih sila, Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Antiamerički sentiment
Politička nestabilnost koja se uselila u Bijelu kuću s povratkom Donalda Trumpa zasad rezultira rastom antiameričkog sentimenta u dijelu globusa, a Europska unija nada se kako bi to moglo poslužiti kao poticaj za promjene kod integracije financijskih tržišta unutar Unije. Jača financijska integracija podrazumijeva smanjenje prepreka za prekogranična ulaganja usklađivanjem regulative zemalja članica, kao i poticanje građana na ulaganje u europske vrijednosnice, a to se planira postići jačanjem Unije tržišta kapitala, Bankovne unije i razvojem novih financijskih proizvoda na razini cijelog EU-a poput paneuropske mirovinske štednje.
Manjak jedinstva među tržištima država članica EU-a pokazao je i bojkot kupnje električnih automobila Tesla. Do bojkota u pojedinim državama došlo je zbog izjava suvlasnika Tesle Elona Muska, kojem je američki predsjednik Donald Trump prepustio primat u objavi fantazmagoričnih inicijativa. Brojke s hrvatskog tržišta pokazuju kako kupci tih vozila na našem relativno malom tržištu zasad ne mare.
Elon Musk, savjetnik Donalda Trumpa | Aaron Schwartz/CNP/Bloomberg
Tesla je u današnjeg dominantnog proizvođača električnih automobila izrasla iz negdašnjeg startupa, a pogled na regionalno tržište pokazuje kako ovdašnje startup tvrtke još uvijek traže načine kako se što bolje pozicionirati na globalnoj sceni. Dok se one pokušavaju snaći, u smjeru jačanja konkurencije dominantnim igračima u svijetu tehnologije ozbiljno je krenula Francuska koja je najavila 109 milijardi eura ulaganja u razvoj umjetne inteligencije. Dio tog novca zasigurno će se naći i u brojnim startup kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom.
Nešto od toga naći će se i u neobankama, tvrtkama koje pružaju usluge novčanih transakcija i koje, barem u tom segmentu, postaju nezanemariva konkurencija tradicionalnim bankama. Procjenjuje se kako će u tom natjecanju neobanke poput Revoluta ili Aircasha morati naći način kako živjeti i raditi s klasičnim bankama.
Akcija na kredite
Jedna od njih, Zagrebačka banka, objavila je ovog tjedna financijske rezultate za prošlu godinu. Neto dobit iznosila je 450 milijuna eura i bila je u razini dobiti ostvarene u 2023. godini. Banka je ovog tjedna odlučila ponuditi akciju na kredite prije nego što na snagu početkom travnja stupe novi oštriji uvjeti za odobravanje kredita koje je propisala Hrvatska narodna banka.
Rezultati Zagrebačke banke mogli bi biti signal nešto izazovnijih vremena za domaće banke, iako su u ovom trenutku daleko od bilo kakve krize. Nešto je izazovnije na tržištu namještaja, usprkos zamahu građevine, pa tako u Iverpanu, dobavljaču robe i materijala za izradu namještaja najavljuju kako se okreću automatizaciji i stranoj radnoj snazi.
Na drugoj se strani nalazi Končar. Iz te tvrtke koja profitira od zelene tranzicije je prije nekoliko dana stigla obavijest kako će preuzeti 75 posto vlasničkog udjela u lokalnoj kompaniji Helb. Tvrtka s oko 130 zaposlenih je trenutno u vlasništvu poduzetnika Vladimira Horvata, a bavi se projektiranjem i izgradnjom elektroenergetskih postrojenja.
Najveća hrvatska banka lani je ostvarila neto dobit od 450 milijuna eura | Petar Santini/Bloomberg
Končareve dionice jedno su od omiljenih ulaganja domaćih mirovinskih fondova, ali ne i jedino. AZ fondovi su lani pojačali pozicije u rudnicima zlata, celjskoj Cinkarni, a investirali su i u Span. Istovremeno, PBZ Croatia osiguranje fondovi investirali su u Nvidiju, jednu od najpopularnijih svjetskih dionica. Raiffeisen fondovi riješili su se dionica Walmarta i Mercedesa, no i dalje čvrsto vjeruju u Hrvatski telekom gdje drže dionice vrijedne čak 325 milijuna eura.
Investicijske politike u svijetu posljednjih godina u odluke oko ulaganja obavezno uključuju i razmatranje održivosti, odnosno utjecaja na okoliš i klimu. U tom području obeshrabruje vijest o tome kako sedam od deset najvećih svjetskih gospodarstava nije ispunilo rok za predaju ažuriranih planova za smanjenje emisija Ujedinjenim narodima. Također, očekuju se dodatna istraživanja oko utjecaja plutajućih solarnih elektrana na okoliš jer su pojedine studije otkrile neke neočekivane posljedice.
U međuvremenu puno se može postići već i osobnim obzirom. Odlučimo li se, primjerice, malo počastiti za Valentinovo, užitak ne mora biti manji povedemo li u tome malo računa i okolišu. Kako užitak ne bismo uskratili budućim generacijama.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...