Netipičan govor na inauguraciji, Melanijina haljina i šešir, kontroverzni pozdravi Elona Muska… Sve vezano uz povratak novog-starog američkog predsjednika u Bijelu kuću obilježilo je tjedan koji ostavljamo za nama. Donald Trump u ponedjeljak je prisegnuo i započeo svoj novi mandat na čelu Sjedinjenih Američkih Država, a svijet se na trenutke s više, a na trenutke s manje oduševljenja počeo miriti s tom činjenicom.
Trump je bio jedna od glavnih tema kojom se bavila svjetska poslovna i politička elita koja se ovog tjedna sastala u švicarskom Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu. Jer dok su svi svjesni Trumpove moći, nepredvidivosti i manjka ambicije za suradnju, svi žele istovremeno poslati poruku ispružene ruke, ali i samopouzdanosti. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde tako je u srijedu iz Davosa europskim liderima savjetovala da budu spremni na mogući početak trgovinskog rata koji je Trump najavio Europskoj uniji (EU). No istaknula je i da je Trumpova odluka da ne uvodi carine odmah prvi dan "vrlo pametan pristup, jer uvođenje općih carina ne donosi nužno očekivane rezultate".
U Davosu se ovog tjedna vodila i bitka za vlast u Njemačkoj. I socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz i njegov suparnik, vodeći kandidat kršćanskih demokrata Friedrich Merz, predstavili su svoje vizije kako oživjeti najveće europsko gospodarstvo. Svjestan dolaska Trumpa na vlast u SAD-u, Scholz je u svom izlaganju istaknuo da se, iako će u iduće četiri godine svijet nervozno čekati odluke novog predsjednika i njegove administracija, Njemačka može nositi s time. Skupu se pridružio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je ipak pozvao Europu da postane jači globalni igrač, rekavši da nije sigurno da će političari iz regije "uopće imati mjesto za stolom" kada se bude odlučivalo o budućnosti njegove nacije.
Bloomberg
Na jačanje Europe osvrnula se i predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen koja je predstavila mjere kojima će se Europa boriti protiv geopolitičkih promjena koje udaraju po Starom kontinentu. Najavila je da će EK predstaviti Kompas konkurentnosti kojim će se voditi sljedećih pet godina. Tri temelja na kojima će počivati europske gospodarske nade su: jačanje tržišta kapitala kako bi se olakšalo financiranje i investiranje kontinentalnim kompanijama, pojednostavljenje birokracije i regulative te rad na energetskoj neovisnosti EU-a.
Klima je izgubila bitku
Von der Leyen je iz Davosa također poslala poruku da je Pariški sporazum i dalje "najbolja nada za cijelo čovječanstvo". Poruka je to upravo za američkog predsjednika koji je već nekoliko sati nakon inauguracije započeo povlačenje SAD-a iz povijesnog Pariškog sporazuma. Iako se taj potez najavljivao i očekivao, s obzirom na to da je Trump već tijekom prvog mandata povukao SAD iz sporazuma o smanjenju emisija, brzina kojom je Trump potpisao pismo o namjeri napuštanja sporazuma iznenadila je. To pokazuje ozbiljnost Trumpove namjere da brzo preoblikuje američku energetsku i klimatsku politiku.
Trumpovi potezi otvorili su i bolno pitanje iskrenosti ostalih svjetskih lidera u borbi protiv klimatskih promjena. Nakon što je prije inauguracije iskazao interes za kupnju Grenlanda, pokazalo se da je više političkih lidera fokusirano na to da je Grenland iznimno bogat nalazištima nafte, minerala i rijetkih metala.
Bloomberg Adria
Borbe s cijenama
Dok se u svijetu vode borbe s Trumpom, u Hrvatskoj se vodi borba s visokim cijenama. Građani su radni tjedan odlučiti završiti bojkotom trgovačkih lanaca, a povod su upravo cijene robe u trgovinama i navodne visoke marže koje imaju trgovci. No je li opravdan revolt stanovništva zapravo usmjeren na pravu adresu? Naša analiza pokazuje da baš i nije, odnosno da je prosječna neto profitna marža pet najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj čak i manja od europskog prosjeka koji je te godine bio tri posto.
Ipak, činjenica je da Hrvatska ima najveću stopu inflacija u cijeloj eurozoni, a treća je i u EU-u, pa se otvara pitanje zašto cijene u trgovinama opet rastu i može li bojkot to zaustaviti?
Bloomberg
Istovremeno, Hrvatska narodna banka (HNB) inflaciju pokušava zaustaviti ograničavanjem kreditiranja. Središnja banka planira ograničiti iznos mjesečne otplate duga u odnosu na primanja građana za sve kredite, a kod stambenih kredita i dodatno ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu. Očekuju da će mjere "blago usporiti zaduživanje kućanstava, i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita". S druge strane, HNB će banke ove godine počastiti s dodatnih 500 milijuna eura. Nastavak je to priče da je središnja banka u protekle dvije godine poslovnim bankama isplatila milijardu eura kamata, provodeći monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB).
A jesu li nam uz sve to bolje ili lošije danas no što nam je bilo u socijalizmu? Svaki pravi Hrvat proveo je barem jednu besanu noć raspravljajući o tome je li socijalizam bolji od kapitalizma, a mi smo odlučili zaviriti u konkretne ekonomske podatke u pokušaju da ideološki žar ohladimo brojkama. Ekonomski podaci nedvosmisleno pokazuju da socijalizam pobjeđuje i da smo gospodarski, a bome i demografski bili uspješniji u socijalističko doba.
.webp){kind=icon}