Brojke ne lažu: Jesu li trgovci odgovorni za mahnito divljanje cijena

Bliži se crni petak domaćih trgovačkih lanaca. Naime, diljem Hrvatske se poziva na bojkot trgovačkih lanaca u petak 24. siječnja. Povod su visoke cijene robe u trgovinama i navodne visoke marže koje imaju trgovci. No je li opravdan revolt stanovništva zapravo usmjeren na pravu adresu? Naša analiza pokazuje da baš i nije.

Hrvatska državna i monetarna vlast nikako ne uspijeva naći rješenje za jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji. Razumljiva je stoga frustracija koja se gomila i eskalirala je u vidu najavljenog masovnog izražavanja nezadovoljstva i frustracije. Poziv za bojkot koji je brzo postao viralan krenuo je s Facebook stranice Europskog centra izvrsnosti potrošača "Halo, inspektore".

Čini se da se trgovci koji su meta ove građanske akcije nisu najbolje snašli u ovoj situaciji. Donekle je to razumljivo i zato što su među afirmatorima bojkota osvanuli i neki ministri. No jesi li trgovci odgovorni za mahnito divljanje cijena?

Naime, maloprodaja hrane, pića i ostalih potrepštinama je diljem svijeta nisko profitabilna industrija, pa je tako i u Hrvatskoj. Prosječna neto profitna marža pet najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj u 2023. godini bila je 2,8 posto, čak i manje od od europskog prosjeka koji je te godine bio tri posto, objašnjava Bloomberg Adrijin analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković.

Štoviše, kod europskih maloprodajnih kompanija izlistanih na burzama u prva tri tromjesečja prošle godine neto profitna marža čak je i niža i iznosi 2,9 posto.

Unatoč višim cijenama nego prijašnjih godina, maloprodajni lanci nemaju nikakav ekstraprofit, naprotiv, održavaju dugogodišnji prosjek neto profitne marže. "Realni rast maloprodaje u Hrvatskoj u 11 mjeseci 2024. godine bio je 7,4 posto, dok je realni rast maloprodaje hranom viši za 4,5 posto. Dakle, kad oduzmemo inflaciju, rastu i volumeni prodaje robe, potražnje očito ima", objašnjava Blažeković.

Potražnja potiče rast

Dakle troškovi nabave robe čine 80 posto troškova maloprodajnih kompanija. Dodamo li tome trošak zaposlenih, najma i marketinga, maloprodajnim lancima u Hrvatskoj ostaje svega 2,8 posto od ukupnih ostvarenih prihoda.

Od ostvarene dobiti potrebno je još ulagati u širenje i obnovu postojećih lokacija, tzv. CAPEX, objašnjava Blažeković, što dodatno stvara pritisak na poslovanje maloprodajnih lanaca. Kad bi usporedili s ostalim industrijama, npr. s turizmom kao jednom od vodećih grana u Hrvatskoj, prosječna neto marža burzovnih turističkih kompanija u 2024. je 11,4 posto.

Činjenica je da sav rast cijena ulazne robe maloprodajni lanci prosljeđuju na krajnjeg kupca. No pri tome ne ostvaruju nikakve ekstraprofite.

Depositphotos

"Neto profitna marža hrvatskih trgovaca već je niz godina u skladu sa sličnim lancima diljem Europe, ponajviše zbog konkurencije i same prirode poslovanja maloprodajne industrije. Razlog rasta i stabilnost maloprodajnih cijena uz inflaciju je i potražnja građana uslijed realnog rasta plaća i rekordne zaposlenosti", pojašnjava Blažeković.

Realni rast plaća u 11 mjeseci 2024. godine bio je 10,8 posto, dok je broj zaposlenih prešao 1,7 milijuna osiguranika.

Rekordni prihodi, a marže i dalje niske

Konstantna poskupljenja više se baš i ne mogu pravdati visokom cijenom energenata i problemima u opskrbnim lancima, ali mogu rastom cijena sirovina, plaća, distributera. Stoga cijene na policama trgovina i dalje rastu, pa ne čudi podatak da su sve maloprodajne kompanije s našeg popisa vodećih u 2023. imale dvoznamenkasti rast prometa.

Na prvom mjestu je Konzum s prihodima od 1,8 milijardi eura (rast od 17,6 post u usporedbi s 2022. godinom), dok mu je dobit rasla nešto sporije, za 4,2 posto, na 18,4 milijuna eura. Drugi Lidl je pak u 2023. imao 1,1 milijardu eura prihoda, što je 11,4 posto više nego u 2022., a dobit im je dosegla 56,6 milijuna eura, odnosno devet posto više nego u 2022. godini.

Prihodima treći je Spar, koji unatoč rastu od 20 posto ipak nije uspio probiti granicu od milijardu eura. Preciznije, 2023. su završili s 988 milijuna eura prihoda i 789 tisuća eura dobiti, nakon što su u 2022. zabilježili gubitak od 855 tisuća eura. Četvrtu poziciju drže Plodine s 890 milijuna eura prihoda, što je rast od 12,7 posto u odnosu na 2022. godinu. Što se dobiti tiče, skočila je za 60 posto u usporedbi s 2022. i dosegla 52,2 milijuna eura.

Kaufland je na petom mjestu s rastom prihoda od 14,1 posto, na 738 milijuna eura, a za 37,5 posto im je ojačala i dobit, na 12,1 milijun eura.

Dobro došli u Apsurdistan

Bojkot je uskomešao i političke duhove. "Najavljeni bojkot u petak shvaćam prije svega kao poruku građana, koju podupirem, s obzirom na činjenicu da se ulazni troškovi, koji su u rukama Vlade, doista drže pod kontrolom i ne bi trebali biti razlog daljnjih poskupljenja. Ništa se bitno nije dogodilo, niti je PDV povećan. Dapače, čuli smo da je prosječna stopa kada se uzmu sve snižene stope oko 20 posto", komentirao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić.

Bojkot podržava Domovinski pokret, a podsjetimo, pod njima je Ministarstvo gospodarstva. "Domovinski pokret poziva sve građane, članove i simpatizere da se pridruže pozivu građanske inicijative na bojkot visokih cijena hrane, koji će se održati u petak, 24. siječnja", stoji u njihovom priopćenju. Među podržavateljima su i stranka Možemo!, kao i Most.

Koliko će taj bojkot utjecati na rast cijena i hoće li ga trgovci uopće osjetiti? Puno je pitanja na koje ni Vidoviti Milan ne bi imao odgovor. No brojke ne lažu, neto marže su 2,8 posto.