Crni petak, posljednji petak u studenom, postao je globalni fenomen koji označava početak blagdanske šoping sezone. Uz obećanje velikih popusta, ovaj dan privlači milijune potrošača, ali rijetko tko razmišlja o njegovim dugoročnim posljedicama. Ono što je počelo kao američka tradicija, proširilo se svijetom, uključujući i Europu, gdje Crni petak svake godine bilježi rekorde u prodaji. Međutim, iza privlačnih popusta i blještavih reklama kriju se skriveni troškovi, posebno oni koji opterećuju okoliš.
Ipak, paralelno s ovim konzumerističkim fenomenom raste i pokret Zelenog petka, koji poziva na promišljenu i održivu potrošnju.
Prosječni popust na Crni petak u 2023. bio je oko 31 posto | Pixsell
Dok Crni petak simbolizira impulzivnu kupovinu i masovnu proizvodnju, Zeleni petak predstavlja suprotan pristup – odgovornu potrošnju koja podržava okoliš, smanjuje otpad i daje prednost lokalnim i održivim proizvodima. Njegova načela nisu usmjerena na odricanje, već na svjesnije odluke o tome što kupujemo, kako koristimo proizvode i što činimo kako bi oni trajali što dulje.
Čitaj više
Koliko stvarno možete uštedjeti na Crni petak i jesu li popusti bolji izvan Hrvatske?
Većina sniženja za Crni petak u Hrvatskoj kreće se od 20 do 40 posto, a najveći popusti su uglavnom od 50 posto
29.11.2024
Hoće li Crni petak ostati u sjeni jeftinih ponuda Temua i Sheina?
Iako se očekuje da će prodaja za Crni petak u Hrvatskoj iznositi oko 137 milijuna eura, posljednjih nekoliko godina popularnost Crnog petka stagnira.
28.11.2024
Online prodaja za Crni petak u SAD-u dosegla gotovo 10 milijardi dolara
Kanadska e-trgovina Shopify priopćila je da je globalna prodaja na Crni petak porasla za 22 posto.
27.11.2023
Ima se, može se - na Crni petak potrošnja skočila za 17,2 posto
Potrošnja za ovogodišnji Crni petak premašila je očekivanja skokom na 76,7 milijuna eura.
27.11.2023
Kako je Crni petak postao globalni fenomen?
Crni petak nastao je u Sjedinjenim Američkim Državama kao dan za šoping nakon Dana zahvalnosti. Originalno, naziv Black Friday odnosio se na prometne gužve koje su se stvarale tog dana, ali trgovci su ga kasnije preimenovali kako bi označavali trenutak kada prodaje prelaze iz gubitka (crveno) u profitabilnost (crno).
Danas, zahvaljujući globalizaciji i usponu e-trgovine, Crni petak više nije ograničen samo na SAD. Europski potrošači su 2023. godine tijekom tog dana potrošili više od 90 milijardi eura, pri čemu su najpopularniji artikli bili elektronika, odjeća i kućanski aparati. Očekivano, najveća prodaja i ove godine očekuje se u SAD-u.
Pixsell
E-commerce i njegov ekološki otisak
Uz uspon e-trgovine, Crni petak dobio je još veći zamah. Dostupnost proizvoda jednim klikom miša i brze dostave revolucionirali su način kupovine, ali uz to su povećali i ekološki pritisak. Globalni promet u e-commerce sektoru trebao bi premašiti osam bilijuna dolara do 2026. godine, no rast te industrije nosi i ozbiljne izazove.
S porastom online kupovine dolazi i povećan broj dostavnih vozila na cestama. Prema podacima organizacije Transport & Environment, transport povezan s Crnim petkom u Europi emitira 1,2 milijuna tona CO₂, što je čak 94 posto više nego u prosječnom tjednu. Ta količina ekvivalentna je godišnjim emisijama više od 600 tisuća automobila. Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, transport za Crni petak 2022. godine generirao je 400 tisuća tona CO₂.
Dostavna vozila, koja se uglavnom oslanjaju na dizelsko gorivo, ne emitiraju samo ugljični dioksid već i druge štetne tvari poput dušikovog dioksida (NO₂) i čestica PM2.5. Te tvari pogoršavaju kvalitetu zraka, posebno u urbanim sredinama, gdje već postoji visok stupanj zagađenja.
Proizvodnja, povrati i otpad
Velik dio proizvoda koji se kupuju na Crni petak, poput elektronike i odjeće, ima značajan ekološki otisak već tijekom proizvodnje. Na primjer, proizvodnja jednog prijenosnog računala oslobađa između 100 i 200 kilograma CO₂, dok prosječna majica uzrokuje emisije višestruko veće od svoje težine. Proizvodnja tih artikala zahtijeva eksploataciju prirodnih resursa, veliku količinu energije i transport.
Pixsell
Online trgovine bilježe izuzetno visok postotak povrata tijekom Crnog petka. Prema istraživanju Optoro, povrati proizvoda u SAD-u generiraju čak 1,8 milijardi kilograma otpada godišnje i 11 milijardi kilograma emisija CO₂. Također, mnogi ne znaju da većina vraćenih proizvoda ne ide natrag u prodaju zbog visokih troškova obrade i transporta, već završava na odlagalištima.
Pakiranje proizvoda za Crni petak također pridonosi ekološkom opterećenju. Globalna proizvodnja plastične ambalaže premašuje 141 milijun tona godišnje, a tijekom blagdanske šoping sezone količina otpada raste za 30 posto. Većina ambalaže završava na odlagalištima ili u oceanima, ugrožavajući biljni i životinjski svijet.
Zeleni petak kao alternativa
Zeleni petak nastao je kao odgovor na ekološke izazove i masovnu impulzivnu potrošnju koju potiče Crni petak. Njegova ideja temelji se na promoviranju održive potrošnje i podizanju svijesti o važnosti odgovornog odnosa prema okolišu. Umjesto poticanja kupovine koja često završava prekomjernim otpadom i ekološkom štetom, Zeleni petak donosi novu filozofiju. Ona stavlja kvalitetu ispred kvantitete, a dugoročnu vrijednost ispred kratkotrajne euforije.
Prvi koraci ovog pokreta vezani su uz kampanje održivih brendova poput Patagonije, koja je još 2011. godine počela skretati pozornost na negativne posljedice konzumerizma. S vremenom, Zeleni petak prerastao je u globalnu inicijativu koja okuplja brendove, organizacije i pojedince posvećene odgovornijem pristupu potrošnji. Njegova svrha nije potaknuti odricanje od kupovine, već nas podsjetiti da svaka odluka ima posljedice za okoliš i društvo.
Zeleni petak obuhvaća nekoliko ključnih načela. Prvo, promiče promišljenu potrošnju, odnosno kupnju samo onoga što je zaista potrebno, uz izbjegavanje impulzivnih odluka koje često rezultiraju gomilanjem nepotrebnih predmeta.
Drugo, naglašava važnost podrške lokalnim proizvođačima. Kupnjom lokalno proizvedenih artikala smanjuje se emisija povezana s transportom, a istovremeno se potiče razvoj malih obrta i zajednica kojih je u Hrvatskoj pregršt.
Treće, stavlja naglasak na popravak i ponovnu upotrebu. Umjesto bacanja oštećenih proizvoda, Zeleni petak nas potiče da produžimo njihov vijek trajanja kroz popravke ili prilagodbu.
Još jedno važno načelo je poticanje kupovine proizvoda iz druge ruke. Trgovine rabljene robe nude kvalitetne artikle koji dolaze s manjim ekološkim otiskom, smanjujući potrebu za proizvodnjom novih predmeta, a usput nude nešto jedinstveno što će se teško pronaći u high-street dućanima. Na kraju, Zeleni petak podržava donacije i razmjene. Umjesto da stari proizvodi završe na otpadu, mogu pronaći novi život u rukama nekoga kome su potrebni.
Na koncu, Zeleni petak nije samo jednodnevna inicijativa, već filozofija koja nas podsjeća na važnost promišljenog pristupa potrošnji.
Depositphotos
Brendovi bojkotiraju sniženja
Patagonia, koja je Zemlju proglasila svojim jedinim dioničarem, predvodi kampanje protiv Crnog petka još od 2011. godine, davno prije nego što je to postalo popularno.
Sve je počelo hrabrom reklamom u The New York Timesu, na kojoj je bila prikazana njihova jakna uz jednostavnu poruku: "Nemojte kupiti ovu jaknu".
"Utjecaj industrije brze mode, koja od početka dizajnira proizvode kako bi brzo zastarjeli zbog trenda, uništava planet", izjavio je Tyler LaMotte, direktor proizvoda i marketinga EMEA regije u Patagoniji, za Euronews tijekom Međunarodnog festivala kreativnosti Cannes Lions.
Francuski brend Veja također predvodi održive inicijative, posebno tijekom Crnog petka. Umjesto popusta, Veja promovira "Repair Friday", događaj posvećen popravcima obuće i produljenju njezinog vijeka trajanja. Osnovana s ciljem borbe protiv masovne potrošnje i ekološke štete, Veja koristi organske i reciklirane materijale, a njihova filozofija održivosti temelji se na transparentnosti i etičkoj proizvodnji. Ove godine, brend je proširio svoju kampanju na međunarodnoj razini, ističući kako je produljenje trajanja proizvoda ključni korak prema smanjenju ekološkog otiska modne industrije.
IKEA je kroz svoju inicijativu "Circular Friday" ponudila održivu alternativu Crnom petku. Umjesto masovnih popusta, švedski div namještaja potiče kupce na vraćanje korištenog namještaja u zamjenu za popuste na buduće kupnje. IKEA je 2024. godine pokrenula i dodatne lokalne inicijative u Europi, uključujući radionice za popravljanje namještaja i programe doniranja obnovljenih proizvoda onima kojima su najpotrebniji.
Modni brend Arket se tijekom Crnog petka odlučuje za alternativni pristup, usmjeren na ponovnu upotrebu. Umjesto klasičnih popusta, brend promovira kolekcije rabljenih proizvoda, čime nastoji smanjiti otpad i osvijestiti važnost dugotrajne mode. Time naglašava kako odjeća ne mora biti nova da bi bila kvalitetna, već može trajati dulje uz pravilnu brigu.
Kozmetički brend Rituals obilježava Zeleni petak s posebnim naglaskom na proizvode za ponovno punjenje. Ideja je jednostavna – smanjiti ambalažni otpad i potaknuti kupce na održiviju rutinu. Svaki prodani refill povezan je s obećanjem brenda da će posaditi ili zaštititi jedno stablo.
Lush se već godinama distancira od klasičnih rasprodaja Crnog petka, ističući se drugačijim pristupom. Njihova ponuda proizvoda bez ambalaže postaje ključna tijekom ovog perioda, kako bi smanjili plastični otpad i potaknuli odgovorniju kupovinu.
Crni petak simbol je neodrživog konzumerizma koji ostavlja dubok trag na okolišu. Inicijative poput Zelenog petka nude alternativu, naglašavajući važnost promišljenih odluka i odgovornog ponašanja.
U svijetu suočenom s klimatskom krizom, promjena potrošačkih navika nije samo opcija, već nužnost. Zeleni petak podsjeća nas da održivost počinje s nama – jednim klikom manje, jednom promišljenom odlukom više.
.webp){kind=icon}
