Pošto metar Knifera? Novi igrač razbudio tržište umjetnina

Umjetnine su sigurna investicija koja oplemenjuje vaš prostor, no koliko god Hrvati ulagali, svjetske cijene i rekordi su nam nedosanjani san. No dolazak novog igrača prodrmao je usnulo hrvatsko tržište i polako se otvaraju oči u čarobni svijet umjetnina.

Svjetski rekord postavljen je 15. studenog 2017. godine kada je slika Leonarda da Vincija Salvator Mundi prodana za 450,3 milijuna dolara. S trona je tada skinula sliku Interchange Willema de Kooninga koja je 2015. prodana za 300 milijuna dolara.

Salvator Mundi, Leonardo da Vinci | Bloomberg

Posljednjih godina radovi velikih svjetskih slikara na tržištu umjetnina dostižu nevjerojatne cijene.

 

Procjenjuje se da je globalno tržište vrijedilo oko 14 milijardi dolara u 2023. godini, kada je najskuplja prodana slika bila ona Pabla Picassa, Femme à la montre.

Kakvo je stanje na hrvatskom tržištu?

No vratimo se mi u domaće okvire, gdje se može samo sanjati o tim umjetničkim djelima. A o tome tko su najtraženiji umjetnici, tko kupuje njihove radove i koje su im cijene razgovarali smo s kustosima, galeristima, trgovcima i kolekcionarima.

Tržište je prodrmala i razbudila rumunjska aukcijska kuća Artmark koja je krajem prošle godine stigla u Hrvatsku. Artmark Croatia za sada nudi četiri sezonske aukcije, gdje predstavlja eklektični presjek hrvatske umjetnosti, od kraja 19. stoljeća do danas. Taj presjek čine djela koja se empirijski prodaju i imena koja čine okosnicu povijesti umjetnosti.

"Scena u Hrvatskoj je vrlo financijski ozbiljna, naše umjetnine postižu nebeske cijene. Ono na čemu se mora raditi je educiranost, horizontalna prisutnost kod svog stanovništva, te svakako transparentnost. Svi pokazatelji, od kada je tu i aukcijska scena, te službeni rezultati, pokazuju rastuće indikatore, te interes", objasnio je za Bloomberg Adriju Luka Filipović, viši umjetnički savjetnik Artmarka.

Artmark Croatia za sada nudi četiri sezonske aukcije | Artmark

 

Čak i žestoki kritičar inertnosti naše nacije priznaje da se scena malo probudila.

"Ali nije to nešto što bi trebalo izazvati opće oduševljenje, no ipak se nešto događa. Art postaje forica, ljudi su počeli shvaćati da nije sve u Millerovu stolcu, autu ili Miele uređajima, nego je i malo arta dobro za imati, njega se može pokazati", rekao nam je vlasnik Laube, galerije moderne hrvatske umjetnosti, Tomislav Kličko.

Lauba je pak prije sedam godina pokrenula sajam umjetnina Nesvrstani, izložbu koja pruža komercijalnu komunikacijsku platformu za galerije, umjetničke udruge i samostalne umjetnike. "Kupuje se, pojavi se nekoliko entuzijasta, ali sve je to na niskim granama", objašnjavaju iz Laube.

Izložba Nesvrstani | Lauba

Nismo mi Amerika, niti smo neka država u kojoj pljušte investicijski milijuni, poručuje Kličko.

Doista nismo, nismo im ni sjena, kaže nam povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Igor Zidić. "Mi nemamo te novce, primjerice, u SAD-u se skupi nekoliko milijardera, pa oni zajedno kupe sliku za MOMA-u ili neki drugi muzej. Preveliki su to iznosi za nas i naš džep", kaže Zidić.

Cijene koje primjerice stari majstori postižu na aukcijama ne mogu si priuštiti čak ni novopečeni bogataši niti mladi uspješni poduzetnici.

"Stari majstori pripadaju većinski u tržište institucija, koje je kod nas pasivno s obzirom na to da naše institucije zapravo ne sudjeluju na tržištu. Postoji privatni dio tog tržišta, koje svakako planiramo razvijati", otkriva nam Filipović.

Umjetnine su dobra investicija

Kod nas će se malo tko ohrabriti i uložili u mladog umjetnika. Prolaze samo klasici poput Julija Knifera, Vlaha Bukovca, skupine Gorgone… Donedavno je Vlaho Bukovac bio najtraženiji, a ujedno i najskuplji.

Vala od Lapada Vlaha Bukovca  u vlasništvu Branka Roglića | privatna arhiva

"U umjetnine se uvijek isplati ulagati, a s Bukovcem znate da možete jedino profitirati", rekao nam je povjesničar umjetnosti Zidić.

Stoga ne čudi da je najskuplje prodano djelo na Artmarkovim aukcijama djelo Antička ljepota Vlaha Bukovca prodano za "cijenu čekića" od 66 tisuća eura. "Na cijenu čekića se primjenjuje premija kupca od 22 posto, u kojoj je porez te komisija od aukcijske kuće, što znači da je to za kupca kupnja od skoro 81 tisuću eura", objasnio nam je Filipović.

Slika Vlaha Bukovca Meditacija na Artmarkovoj ljetnoj aukciji | Artmark

I stručnjak za nekretnine Boro Vujović svoju ju strast pronašao u umjetninama. Ulog u umjetnine je, kaže, ne samo ugodan oku, već i novčaniku. Ako ste pogodili pravog umjetnika, onda će cijena rasti, no u tom ulaganju je bitnija estetika, živite u prostoru s tim umjetničkim djelima, poboljšava kvalitetu života.

Vujović u svojoj kolekciji ima Richterovu skulpturu koju smatra najznačajnijim djelom u koje je uložio.

Primat polako preuzimaju suvremeni autori, a najskuplji ikad prodan rad hrvatskog umjetnika je skulptura Čelična djeva Nikole Vudraga koja je prodana za 712 tisuća eura prošle godine u Poljskoj na dobrotvornoj aukciji. S trona je skinula Kniferovu Kompoziciju No. 12 koja je dosegla cijenu od 161,6 tisuća eura na aukciji u bečkom Dorotheumu 2016 godine. No Knifer je i dalje kolekcionarski broj jedan.

Radovi Julija Knifera u Laubi | Lauba

"Knifer svima paše, svi ga vole. Lako je mjerljiv, svi su isti motiv meandra, pa se onda natječu tko je platio više. Onda mu dođe prijatelj: 'Joj!, koliko je tvoj Knifer? Moj je toliko…'" kaže Kličko.

Primjerice, objašnjava Kličko, ako kupite trezorske zapise, oni vam negdje stoje dok čekate da se ta investicija isplati. Umjetninu vidite na zidu, gledate je, a raste joj vrijednosti dok u njoj uživate.

Strastveni kolekcionar

Šalu na stranu, u Hrvatskoj ipak postoje pravi kolekcionari i ljubitelji umjetnosti. Jedan od njih je Branko Roglić, javnosti poznat kao jedan od naših najuspješnijih poduzetnika i vlasnika Orbico grupe. On pripada kolekcionarima koji istinski vole i razumiju umjetnost, uče od umjetnika i ne gledaju na umjetnost kao na ulaznicu u više društvo ili kapital za hvaljenje s time što su sve sakupili.

Roglić za Bloomberg Adriju otkriva kako je na Artmarkovim aukcijama kupio sedam slika i jednu skulpturu. "To je pomak u pravcu slobodnog tržišta umjetninama koji je svojstven zapadnim demokratskim društvima, a mi tamo spadamo ili ćemo spadati", komentirao je Roglić koji je sretan zbog tog pomaka.

I Roglić sudjeluje na aukcijama | Artmark

A strast za umjetninama kod Roglića nastala je još prije njegova poslovnog uspjeha. "Moj senzibilitet za umjetnost seže od prvog rođaka moje majke, akademskog slikara Antuna Gojaka", započinje svoju priču.

U mladosti je često odlazio k njemu u atelje i slušao njegove priče o velikim slikarima, poput Cézannea, Van Gogha, Muncha, o našim slikarima Kraljeviću, Vidoviću, Beciću, Babiću i Tartagli.

Kasnije je u nasljedstvo dobio njegove slike i tako počinje njegov kolekcionarski put. Danas njegova kolekcija broji oko 800 slika i skulptura. "Nema granice kod kolekcionara, svaka lijepa slika koja vas izazove, pokušat ćete ju kupiti."

Iz bogate kolekcije Branka Roglića | Siniša Kalajdžija/Hina

I ne samo da je oku ugodna, već je i dobra investicija. Kupio je, kaže, sliku dubrovačkog slikara Đura Pulitike za 600 njemačkih maraka, a danas slika vrijedi 15 tisuća eura. "Sliku Mile Bravačić platio sam 6.000 tadašnjih njemačkih maraka, dakle, to je danas 3.000 eura, a sad je ne bih prodao niti za 100.000 eura. Neke slike iz kolekcije ne bih prodao dok sam živ. To su moja djeca", kaže Roglić.

A za "svoju djecu" gradi umjetničku galeriju, i to u selu Župa Biokovska odakle potječe njegova obitelj. "Napravit ćemo selekciju od tri stotine najboljih slika i 70-ak skulptura, kao vrijednu zbirku na jednome mjestu, i to će biti moja ostavština budućim naraštajima", objasnio nam je Roglić. Gradnja je krenula, a Roglić očekuje da će sve biti dovršeno za dvije godine.

Branko Roglić na svojem imanju u Župi Biokovskoj | Pixsell

Kličko je sretan zbog takvog poteza jer, kaže, "kolekcionari su korisni jer kupuju, podižu vrijednost umjetnicima, a s druge strane ta slika ode u stan i više ju nitko ne vidi".

I mladima treba dati šansu

No Artmark poručuje kako je tržište za naše suvremene i živuće autore također u znakovitom porastu, a najbolji indikator je porast privatnih galerija, čiji kruh je promidžba tih autora.

"Umjetnost je strast, ali i igra brojki. Postoji puno faktora koji utječu (na to), ali promet samo prve godine hrvatskog Artmarka od preko 1,2 milijuna eura, samo na hrvatskim umjetninama, vidljiv je znak da se isplati ulagati u umjetnost", objašnjava Filipović.

Danas se na tržištu pojavljuju mladi poslovni ljudi koji se odlučuju za slike mladih umjetnika. "Povremeno se na tržištu kupuju djela umjetnika kao što su Lovro Artuković i Zlatan Vehabović, a u novije vrijeme Stipan Tadić, Pavle Pavlović, Fedor Fischer, Ivana Jurić, Sebastijan Dračić, Nikola Vrljić, Josip Tirić, Kristian Kožul, Stjepan Šandrk, Martina Grlić, Ivan Fijolić…", kažu nam kustosi galerije Lauba.

Nesvrstani u Laubi

Jako je nezahvalno govoriti o cijenama, posebno živućih umjetnika, slažu se naši sugovornici. No slažu se da neke slike mogu dosegnuti i cijene od 50 tisuća eura.

"Pravi kolekcionari kupuju živuće i kada je umjetnik u nastajanju. Otkrivaju ih. Dok je umjetnik živ možete birati njegove najbolje komade, kad ih više nema, svi najbolji komadi su u muzejima", komentirao je Kličko.

Ne samo da možete birati, već vam mogu napraviti i djelo po narudžbi. Tako je Podravka 2022. obogatila svoje sjedište Vudragovom skulpturom Začin života u obliku velikog srca, ujedno simbola Podravke. Nedugo nakon toga, Vudrag postiže uspjeh svojom Čeličnom djevom.

Otkivanje skulpture Začin života | Podravka

Otkrivanjem mladih nada počela se baviti Roglićeva Orbico Grupa koja je prošle godine pokrenula projekt Orbico Supports Art.

Orbico Supports Art projekt i najbolji radovi | Orbico

"Svake godine u jednoj od 20 zemalja u kojima poslujemo provodimo nacionalni natječaj za mlade slikare koji završava izložbom i otkupom najboljih djela od (...) Orbica. Time se stvara baza za kolekciju umjetnina u svakoj zemlji u kojoj Orbico ostvaruje prihode", objašnjavaju iz Orbica za Bloomberg Adriju.

Kako i gdje kupovati? I koga?

Bez obzira na popularnost u domovini, hrvatski umjetnici i dalje su prava rijetkost na svjetskom tržištu umjetnina. Slike hrvatskih autora u inozemstvu najviše kupuje hrvatska dijaspora, a stranci ne vole riskirati i radije ulažu u ulja i skulpture svjetski priznatih autora.

No svi zaboravljaju da je primjerice i Julije Knifer nekada bio mladi umjetnik. Nekome tko je Knifera kupio prije 20 godina i platio ga 1.000 maraka danas to djelo vrijedi deseterostruko. No nije baš tako jednostavno prepoznati novog umjetnika i uložiti u njega.

Pablo Picasso, Les Femmes d’Alger (Version "O") | Bloomberg

"Jedini siguran ulog je onaj u stare majstore, tzv. mrtvace. S njima nema rizika, cijene mogu samo rasti. I to iz jednog jednostavnog razloga – broj djela je ograničen, većina ih visi na muzejskim zidovima i jako rijetko dođu na neku aukciju", objasnio je Zidić.

No takva djela zasigurno nećete vidjeti u našim galerijama, a, kako kažu, ni na hrvatskim zidovima. Koliko je našim sugovornicima poznato, kod nas, u privatnom vlasništvu, nema ni Picassa, ni Dalíja, ni Moneta.

"U našim kolekcijama ima svega, ono čega nedostaje je inventarizacije, stručnjaka, porijekla. U svojoj karijeri sam vidio svega i svačega, pozitivnog i negativnog. Važno je da sve ima svoju priču te da se može sve dokazati otkuda je došlo i zašto je baš tamo. Budite strpljivi, sve propitkujte i budite sigurni u ono što slušate, a kamoli kupujete", savjetuje Artmarkov umjetnički savjetnik.

Zbog visokih cijena raste i crno tržište umjetnina, no naši sugovornici upozoravaju: "Kupovina u galeriji ili na aukciji je garancija, sve ostalo je kupovina mačka u vreći."

Igor Zidić i Branko Roglić na postavljanju Roglićeve izložbe u Zagrebu | Siniša Kalajdžija/Hina

 

"Moj savjet za kupnju je da kupnje nema, dok se ne stekne određeno znanje. Kupujte u antikvarijatima monografije, šećite po muzejima. Nakon toga krenite gledate online platforme za umjetnine pa se ohrabrite sudjelovati u nekoj raspravi u nekoj galeriji. Zatim odite po prvi ulov.", poručuje stručnjak za umjetnine Filipović.

Veliki kolekcionari imaju svoje savjetnike koji im pomažu prilikom odabira novog djela. "Najviše sam surađivao s Igorom Zidićem, ali i s Biserkom Rauter Plančić, a najviše sam djela kupio od Roberta Kavazovića, mladog i vrlo perspektivnog zagrebačkog galerista", otkrio nam je Branko Roglić.

Država maćeha

"Ne postoji uređeno tržište umjetnina jer ne postoji sustavna porezna politika koja bi poticala takvo tržište, kao niti razvijen sustav poticaja za umjetničko tržište", poručuju naši sugovornici.

"Ne plaća se PDV na kupnju umjetnina, a dva posto godišnje zarade se može potrošiti na kupnju umjetnina kao porezna olakšica. Za sada je tako", objasnio je kolekcionar Roglić.

I onda se ljudi odlučuju da investiraju u sport, jer im je to profitabilnije. "Malo tko će, ako itko, sponzorirati kazališnu predstavu ili izložbu ili umjetnika, svi daju sponzorstva u sport jer time osiguravaju bolju vidljivost, isplativije im je", smatra Kličko.

Abstraktes Bild (Faust) iz 1981. Gerharda Richtera u sjedištu Deutsche Banka u New Yorku | Bloomberg

Država bi svojim primjerom trebala potaknuti uloge u umjetnine, smatra Zidić. No kolekcionare ništa ne može spriječiti, pa ni država, u njihovim strastima.

"Nema te banke koja će vam toliko oploditi novac kao investicija u slike", poručio je Roglić.

A da je budućnost doista u umjetninama, potvrđuje i podatak da je Deutsche Bank jedan od vodećih svjetskih kolekcionara.