Studenac odbrojava do IPO-a, broje se ilegalni strani taksisti, a plaće stagniraju

Iako su teme o aferi s kojom je završen prošli tjedan i dalje na stolu, glavna zvijezda ovog tjedna ipak je bio Studenac. Nakon brojnih najava, ovog je tjedna potvrđeno kada počinje IPO Studenca. Za potrebe upisa dionica koji će se održati od 20. studenog do 27. studenoga 2024., raspon cijene za dionice ponuđene institucionalnim ulagateljima postavljen je između 13,6 i 14,4 złota, odnosno između 3,14 i 3,32 eura po dionici. Malim ulagateljima bit će ponuđene postojeće dionice do približno 10 posto od ukupno ponuđenih dionica u ponudi.

Sve to navodno je zainteresiralo hrvatske mirovinske fondove. Kako doznajemo od dobro upućenih izvora, oni su zainteresirani za IPO Studenca. Inače, Studenac izdanjem novih dionica namjerava prikupiti bruto priljev od okvirno 80 milijuna eura, a time će financirati daljnji rast poslovanja.

No nije Studenac jedino što se kuha na burzi. Iako smo još prošle godine pisali da je povezivanje burzi u regiji Adria gotovo nemoguća misija, tako što je ipak moguće. Potvrdila je to suradnja sedam burzi iz srednje Europe i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koji su službeno potvrdili nastojanja za jačanje razvoja regionalnih tržišta kapitala. Predstavnici burzi iz Bratislave, Budimpešte, Bukurešta, Sofije, Ljubljane, Varšave i Zagreba s EBRD-om su potpisali Memorandum o suradnji, a glavno je pitanje što to donosi ulagačima i kako će funkcionirati u praksi?

Studenac

Male plaće i izazovi kompanija

I država ima čime biti zadovoljna. Uspješno je refinancirala narodni trezorski zapis koji je izdala u studenom prošle godine novim izdanjem ukupno vrijednim 1,2 milijarde eura. Od toga su mali ulagači upisali nešto manje od 940 milijuna eura, a preostalih 260 milijuna eura upisale su domaće banke.

Istovremeno, politička previranja u svijetu, konkretnije u SAD-u, Njemačkoj i Kini čine svoje po pitanju utjecaja na male ekonomije i kompanije koje posluju unutar njih. S obzirom na to da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija, prilično ovisi o zbivanjima izvan granica. Nestabilnosti bi itekako mogle poremetiti planove naših kompanija, posebice onih najjačih iz sastava Crobex 10.

No osim s politikom, domaće se kompanije bore i s plaćama. Iako im kronično nedostaje radnika, domaće kompanije su trenutno dosegnule vrhunac svojih mogućnosti povisivanja plaća, a da ponovno ne dignu cijene svojih usluga ili proizvoda. To potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji pokazuju da je prosječna neto isplaćena plaća u rujnu iznosila 1.322 eura. To pokazuje da razdoblje bez rasta osobnih dohodaka u Hrvatskoj traje već šesti uzastopni mjesec. Pa onda ne čudi ni alarmantni podatak koji ukazuje na to da bi se stanje na domaćem tržištu rada moglo dodatno zakomplicirati. Svaki treći radnik u Hrvatskoj razmišlja o iseljavanju, a razlog je primarno visina plaće.

Edvard Šušak/Hina

Turudić, EPPO i kaos u zdravstvu

Ipak, plaće su nam nešto bolje od stanja u zdravstvu. Prošlotjedno uhićenje bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša te dvojice poznatih liječnika ponovno je u fokus stavilo domaći zdravstveni sustav. Loše stanje tog sustava potvrdio je i Eurostat koji je objavio svoj kratki pregled potrošnje na zdravstvo u Europskoj uniji, a brojke pokazuju da nam je trošak zdravstvene zaštite po stanovniku tek na trećini prosjeka EU-a. Drugim riječima, dok se u 2022. godini, posljednjoj za koju su dostupni usporedivi podaci, u prosjeku po stanovniku u Uniji na zdravstvenu zaštitu trošilo 3.685 eura, u Hrvatskoj je to bilo tek 1.279 eura.

Manji kaos nije ni u domaćem pravosuđu, a upravo je spomenuta afera bivšeg ministra zdravstva uzrokovala sukob između DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Ljetos imenovani glavni državni odvjetnik Ivan Turudić je u petak nakon uhićenja ministra sazvao konferenciju za novinare na kojoj je optužio EPPO za nelojalnu suradnju. No to je bio tek uvod jer se sukob nastavio oko pitanja nadležnosti za taj slučaj. Ovog je tjedna Turudić odlučio da je USKOK nadležan za slučaj Vilija Beroša i ostalih osumnjičenih u aferi, s čime se EPPO ne slaže i smatra da je takva odluka u suprotnosti s pravom EU-a. Iako je EPPO ispoštovao odluku i u četvrtak USKOK-u dostavio spise s dokazima, izrazili su snažno neslaganje s Turudićem, a europska tužiteljica je uputila upozorenje Europskoj komisiji ukazujući na probleme u vladavini prava u Hrvatskoj.

Bloomberg Adria

Pravni kaos ipak se pokušava riješiti u nekim segmentima, barem onima koji se odnose na ilegalni rad stranih taksista. Krajem listopada policija je provela akciju nadzora taksi vozila u Zagrebu, u kojoj je utvrđeno kako trećina svih taksista i čak polovina stranih nema odgovarajuće dozvole za rad. I aplikacije poput Bolta su preko noći pomele popriličan broj stranih radnika, a iza svega zapravo stoji novi informacijski sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER).