U nedjelju je na snagu stupio europski Zakon o obnovi prirode čiji je cilj vratiti staništa u njihovo prirodno stanje. Cilj Zakona je obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja Europske unije (EU) do 2030. te narušenih ekosustava do 2050. obnavljanjem šuma, ponovnim natapanjem močvara i vraćanjem rijeka u njihovo prirodno stanje slobodnog toka.
Zakon se smatra kontroverznim posebno zbog straha od teških ograničenja za poljoprivrednike. Europska komisija priopćila je da će države članice same odlučiti koje će se konkretne mjere provoditi na njihovu teritoriju.
Prema podacima EU-a, oko 80 posto staništa je u lošem stanju. Osim toga, 10 posto vrsta pčela i leptira prijeti izumiranje, a 70 posto tla je u lošem stanju. Zakon je bio predmet duge i burne rasprave. Na kraju je većina glasala za ublaženu verziju zakonskog teksta.
Čitaj više
Poljoprivrednici protiv zelene tranzicije: 'Bez nas ćete gladovati'
Revolt poljoprivrednika prijeti superizbornoj godini diljem svijeta.
15.02.2024
Podijeljeni hrvatski poljoprivrednici neće u prosvjede, Vladi uputili 10 zahtjeva
Upravni odbor HPK-a nije jedinstven oko uključivanja u velike prosvjede europskih poljoprivrednika.
14.02.2024
Zašto prosvjeduju europski poljoprivrednici, a hrvatski ne
Prosvjedi poljoprivrednika širom Europe odraz su nezadovoljstva zbog EU propisa.
02.02.2024
Istočna Hrvatska zaostaje, ali ima ogroman potencijal za razvoj
U tom dijelu države dosad je ostvareno više od 8000 projekata financiranih iz europskih strukturnih investicijskih fondova
19.08.2024
U veljači ove godine poljoprivrednici su diljem Europe prosvjedima pokazali rastuće nezadovoljstvo unutar agrarne zajednice. Francuska, kao epicentar ovih prosvjeda, osjetila je posebno snažan udar, iako su francuski poljoprivrednici ubrzo počeli ukidati blokade diljem zemlje nakon što je vlada učinila dodatne ustupke.
Također, i u Bruxellesu, u srcu Europske unije, tisuće poljoprivrednika okupilo se kako bi izrazili svoje frustracije, a prosvjedi su pogodili i Njemačku, Italiju, Španjolsku, Švicarsku, Indiju i mnoge druge zemlje.
No, ovi prosvjedi nisu bili samo lokalni izrazi nezadovoljstva, nego su predstavljali širi europski pokret koji zahtijeva promjene u politikama i podršci koja se pruža poljoprivrednom sektoru. Lista žalbi poljoprivrednika je dugačka: nagli troškovi, povećanje birokracije, novi i stroži propisi Europske unije u Zelenom dogovoru i uvoz koji razvodnjava njihova tržišta.