Europska investicijska banka predložila je stvaranje financijskog instrumenta, sličnog kakav se koristio za pomoć tijekom pandemije COVID-19, za obnovu Ukrajine, a vrijednost bi mu bila do 100 milijardi eura.
Prvi korak u stvaranju takvog fonda bio bi doprinos od 20 milijardi eura koji bi došao od članica Europske unije (EU) i iz proračuna EU-a, i to u obliku bespovratnih sredstava te zajmova i jamstava.
Iznos od 100 milijardi eura otprilike je polovica iznosa procijenjenih potreba Ukrajine za hitnu sanaciju posljedica trenutačnih ratnih zbivanja.
Prijedlog EIB-a predstavlja se na međunarodnoj konferenciji o oporavku Ukrajine koja se održava u švicarskom Luganu i na kojem sudjeluju predstavnici 40-ak potencijalnih zemalja donatora.
Novac za pomoć Ukrajini mogao bi tako pridonijeti obnovi mostova, vodoopskrbe ili kanalizacije te poslužiti za olakšavanje ukrajinskog izvoza i poboljšanje njezine energetske ili digitalne infrastrukture, prenosi Hina pozivajući se na svjetske agencije.
Također bi mogao pomoći poticanju privatnih poduzeća za ulaganje u Ukrajinu bez čega bi takva ulaganja vjerojatno bila smatrana previše rizičnima.
Bloomberg Mercury
Prvi korak
Početna ulaganja iz fonda mogla bi biti odobrena već do kraja ove godine.
Naravno, prije toga i Europska komisija i zemlje članice moraju i formalno podržati plan.
"Ukrajina je golema zemlja, puno toga je uništeno… ne možete dovoljno brzo početi planirati i koordinirati obnovu", rekao je Markus Berndt, šef odjela za vanjske aktivnosti Europske investicijske banke.
Istodobno, ukrajinska vlada u Luganu predstavlja svoje prioritete za obnovu zemlje.
"Ukrajini je hitno potrebna pomoć kako bi sada osigurala osnovne usluge kao što su opskrba čistom vodom, kanalizacija, odlaganje otpada, energija i pristup internetu te dobila potporu makroekonomskoj stabilnosti", dodao je Berndt. "Trebaju nam investicije, inače će se gospodarstvo potpuno urušiti i onda ćemo izgubiti najvažniji stup za obnovu."
Europska komisija nastojat će pak koordinirati donacije iz EU-a u akciji iza koje stoji ambicija prikupljanja do čak 500 milijardi eura, što bi uključivalo bespovratna sredstva, zajmove i zajedničko zaduživanje, slično modelu fonda za oporavak od pandemije.