Što treba znati o BRICS-u, glavnom rivalu G-7

Grupa rastućih trgovinskih sila BRICS, što je akronim koji označava Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku, prošla je dug put od slogana, koji je prije 20 godina osmislila jedna investicijska banka, do stvarnog kluba koji kontrolira multilateralnog zajmodavca. Grupa se gotovo udvostručila 2024. godine, uključujući nekoliko velikih proizvođača energije među najvećim potrošačima u zemljama u razvoju, čime je potencijalno ojačala ekonomski utjecaj grupe u svijetu kojim dominiraju Sjedinjene Američke Države (SAD). Deseci drugih zemalja izrazili su interes za pridruživanje BRICS-u.

Tko su novi članovi BRICS-a?

Grupa BRICS proširila se početkom 2024. godine i uključila Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Etiopiju i Egipat. Saudijska Arabija također je najavljena kao novi član, ali kraljevstvo još uvijek nije donijelo konačnu odluku o pridruživanju. Argentinski predsjednik Javier Milei, koji je preuzeo dužnost u prosincu 2023. i usmjerava geopolitičko pozicioniranje svoje zemlje prema SAD-u, udaljavajući se od Kine i Brazila, odbio je poziv za članstvo. Među zemljama koje još uvijek traže prijem nalaze se Malezija, Tajland i Turska. Očekuje se da će se o daljnjem proširenju raspravljati na samitu u Kazanju, u Rusiji, od 22. do 24. listopada.

Koji su motivi za proširenje?

Glavni pokretač proširenja je Kina, sada vodeća industrijska sila svijeta, koja nastoji ojačati svoj globalni utjecaj pridobivanjem zemalja koje su tradicionalno bile saveznici SAD-a. Južnoafrička Republika i Rusija također podupiru proširenje. Indija je u početku bila neodlučna jer je bila zabrinuta da bi veći BRICS mogao postati glasnogovornik Kine, dok je Brazil strahovao da bi proširenje moglo dovesti do otuđenja Zapada, premda su obje vlade na kraju pristale na proširenje. Novim članicama BRICS nudi potencijal lakšeg pristupa financiranju od bogatijih članica, kao i politički prostor nezavisan od utjecaja Washingtona.

Što veći BRICS znači za svijet?

Uključivanje velikih proizvođača fosilnih goriva moglo bi omogućiti bloku da snažnije ospori dominaciju dolara u trgovini naftom i plinom prelaskom na druge valute, što je poznato kao dedolarizacija. Ipak, analitičari iz Bloomberg Economicsa smatraju da je proširenje više političko nego ekonomsko pitanje. Kina pokušava izgraditi alternativni svjetski poredak, uvlačeći zemlje južne hemisfere u svoju ekonomsku sferu kako bi osporila hegemoniju SAD-a. Prošireni savez mogao bi postati snažnija protuteža Grupi sedam industrijskih nacija – SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Japanu i Velikoj Britaniji. Ruski predsjednik Vladimir Putin, izoliran od SAD-a i njegovih saveznika zbog rata u Ukrajini, također želi vidjeti smanjenje globalnog utjecaja Washingtona. Ostale skupine koje već promiču prelazak prema "multipolarnom" svijetu, odnosno dalje od dominacije SAD-a nakon Hladnog rata, uključuju OPEC, Šangajsku organizaciju za suradnju, Južnoameričko zajedničko tržište (Mercosur) i Afričku uniju.

Što BRICS radi?

Najveća dostignuća grupe su na financijskom planu. Članice su se dogovorile prikupiti 100 milijardi dolara deviznih rezervi, koje mogu međusobno posuđivati u hitnim slučajevima. Taj je likvidni fond postao operativan 2016. godine. Osnovale su Novu razvojnu banku, instituciju inspiriranu Svjetskom bankom, koja je odobrila gotovo 33 milijarde dolara kredita, uglavnom za projekte iz područja vodoopskrbe, prometa i druge infrastrukture, od početka rada 2015. godine. Za usporedbu, Svjetska banka osigurala je 72,8 milijardi dolara partnerskim zemljama u fiskalnoj 2023. godini.

Kako su se promijenili trgovinski odnosi?

Trgovina među prvih pet članica bloka porasla je za 56 posto, na 422 milijarde dolara, između 2017. i 2022. godine. Prirodni resursi Brazila, Rusije i Irana čine ih prirodnim partnerima za kinesku potražnju. Indija i Kina imaju slabije trgovinske veze međusobno, djelomično zbog svog geopolitičkog rivalstva i graničnog spora.

Kako je BRICS nastao?

Pojam BRIC skovao je 2001. godine ekonomist Jim O'Neill iz Goldman Sachsa kako bi skrenuo pozornost na visoke stope gospodarskog rasta u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini. Termin je zamišljen kao optimističan scenarij za investitore usred tržišnog pesimizma nakon terorističkih napada u SAD-u 11. rujna te godine. Četiri zemlje preuzele su koncept i razvile ga. Njihov brzi rast u to vrijeme značio je da su imale zajedničke interese i izazove, a udruživanje glasova moglo je povećati njihov utjecaj. Prvi sastanak ministara vanjskih poslova BRIC-a organizirala je Rusija na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2006. godine. Grupa je održala svoj prvi samit lidera 2009. godine. Južnoafrička Republika pozvana je da se pridruži 2010. godine, dodajući još jedan kontinent i slovo S.

Tko je na čelu?

Većinu vremena postojanja BRICS-a, bruto domaći proizvod Kine bio je više nego dvostruko veći od kombiniranog BDP-a ostalih četiriju članica. Teoretski, to bi Kini trebalo davati najveći utjecaj. U praksi, Indija, koja je nedavno prestigla Kinu po broju stanovnika, predstavlja protutežu. BRICS nije formalno podržao veliki kineski infrastrukturni projekt poznat kao Pojas i put. Djelomično zato što se Indija protivi takvim projektima na spornim teritorijima koje drži Pakistan, njezin susjed i zakleti rival. Nova razvojna banka nema dominantnog dioničara: Peking je pristao na jednake vlasničke udjele za svakog člana, što je predložio New Delhi. Banka je sa sjedištem u Šangaju, ali su je vodili Indijac i dvojica Brazilaca, posljednja među njima bivša predsjednica Dilma Rousseff.

Je li ruska invazija na Ukrajinu utjecala na grupu?

Ostale članice BRICS-a zauzele su uglavnom neutralan stav prema ratu, smatrajući ga više regionalnim nego globalnim problemom. Ipak, rat je promijenio odnose Rusije s institucijama BRICS-a. Nova razvojna banka brzo je zamrznula ruske projekte, a Moskva nije mogla pristupiti dolarima putem zajedničkog sustava deviznih rezervi BRICS-a. S rastućim sankcijama SAD-a, druge članice BRICS-a prioritizirale su pristup financijskom sustavu temeljenom na dolaru, umjesto pomaganja Rusiji. Moskva sada predlaže promjene u prekograničnim plaćanjima između zemalja BRICS-a, kako bi se zaobišao globalni financijski sustav i ojačala ruska ekonomija protiv sankcija. Alternativne opcije uključuju razvoj mreže komercijalnih banaka koje bi obavljale takve transakcije u lokalnim valutama, kao i uspostavu izravnih veza između središnjih banaka, prema izvješću ruskog ministarstva financija, ruske središnje banke i moskovske konzultantske tvrtke Yakov & Partners. Također se predviđa stvaranje centara za uzajamnu trgovinu naftom, plinom, žitaricama, zlatom i drugim robama. Nije jasno hoće li ostale članice BRICS-a podržati taj plan.

Jesu li investitori i dalje zainteresirani za BRICS?

I dalje postoji interes za tržišta u razvoju. Međutim, BRICS je danas uglavnom irelevantan kao investicijska tema zbog geopolitičkih promjena i različitih gospodarskih putanja članica. Sankcije predvođene SAD-om isključile su Rusiju iz većine stranih ulaganja, a neki sektori u Kini, posebno tehnološke tvrtke, također su pod sankcijama ili se suočavaju s mogućim zabranama ulaganja. Kina je također ekonomija u fazi sazrijevanja, sve više odvojena od drugih tržišta u razvoju i suočava se sa strukturnim usporavanjem. Brazilska ekonomija znatno je usporila nakon završetka globalnog buma sirovina prije otprilike deset godina. Gospodarstvo Južnoafričke Republike ometaju stalni nestanci struje i problemi u logistici, iako je nedavno postignut određeni napredak u rješavanju tih problema. Indija je i dalje rastuća ekonomija, koju investicijske banke uspoređuju s Kinom od prije 10 ili 15 godina, iako nije jasno može li slijediti kineski model vođen proizvodnjom.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar