Što čeka EU nakon izbora i je li desnica zaista zavladala?

Rezultati izbora za Europski parlament potvrdili su ono o čemu se već neko vrijeme priča – Europa je skrenula u desno. Iako rast desnice nije onako radikalan kako se očekivalo, liberali i zeleni doživjeli su snažan pad broja zastupnika. 

Naime, od 720 zastupnika, najbrojnija grupacija ostaje Europska pučka stranka (EPP), grupacija desnog centra, koja je osvojila 184 mjesta. To je rast za osam zastupnika u odnosu na prije pet godina. Socijaldemokrati će imati 139 mjesta kao i u dosadašnjem mandatu, dok su liberali (Renew Europe) potonuli sa 102 na 80, a zeleni sa 71 na 52 zastupnika.

Stranke krajnje desnice u sastavu Europskih konzervativaca i reformista imat će 73 zastupnika što je četiri više nego do sada, a krajnja desnica u klubu Identitet i demokracija osvojila je 58 mjesta, odnosno devet više. U to se ne računa njemački AfD koji je izbačen iz skupine krajnje desnice te u parlament ulazi u sastavu skupine stranaka koja broji 53 zastupnika i ne zna se kojoj će grupaciji pripadati. 

"Imamo više ili manje sličan parlament. On ide malo prema desno, ali ne tako radikalno kao što se predviđalo. Pučani su nešto ojačali, što će u dosadašnjoj koaliciji ojačati iste snage koje će nastaviti voditi dalje. Ono što je pitanje, kako uključiti Europske konzervativce i reformiste (ECR), prvenstveno Giorgiu Meloni i njezinu konzervativnu stranku Braća Italije u ovu priču", rekao je profesor Goran Bandov za HRT te dodao da, unatoč navedenim promjenama, one nisu tako radikalne i snažne kao što se to u nekim momentima činilo. 

Istaknuo je da je Italija i dalje značajan gospodarski, socijalni, politički i obrambeni igrač unutar EU te da je neupitno da treba slušati njihove glasove i Meloni koja se pokazala izuzetno kooperativnom.

Giorgia Meloni | Bloomberg

Sandro Knezović, s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, naveo je kako Meloni osjeća politički moment za kapitalizaciju svoje prednosti. No, dodao je da se, sagledavši recentnu povijest Italije, ne može očekivati da će Italija u narednom periodu biti vodič u strateškom pozicioniranju EU. S druge strane, istaknuo je da unutar same Italije različite opcije imaju različite prioritete pa i sama Meloni i njena inicijativa u Bruxellesu predstavlja jednu političku konstrukciju, dok u Italiji predstavlja nešto sasvim drugo.

Francuska i Njemačka na prekretnici

Ipak, apsolutni predvodnici promjene političke klime u EU su Njemačka i Francuska u kojima su trenutni politički lideri podbacili. Tako je Bandov istaknuo da su liberali i zeleni su značajno podbacili upravo zbog odnosa u Njemačkoj i Francuskoj.

Zbog snažnog poraza od od Marine Le Pen, francuski predsjednik Emmanuel Macron sinoć je odlučio sazvati izvanredne nacionalne parlamentarne izbore za kraj ovoga mjeseca. Istovremeno su Socijaldemokrati njemačkog kancelara Olafa Scholza izgubili od Demokršćana, a desna radikalna Alternativa za Njemačku (AfD) je ostvarila rast.

Komentirajući Francusku, Bandov je istaknuo kako Macron može donositi vrlo nepopularne odluke i ostati na vlasti. 

Emmanuel Macron | Bloomberg Mercury

"Macron jako dugo vodi politike koje ne osluškuju bilo javnosti. Sjetimo se reforme mirovinskog sustava. On je kao odgovorniji državnik donosio neke odluke koje nisu na valu populizma, nego na valu procjena kako voditi društvo", ustvrdio je te dodao da je to prepoznala Le Pen koja je snažno ušla u temu socijalnih politika.

Knezović je istaknuo kako je nezadovoljstvo sigurnosnom i migrantskom politikom utjecalo na rast desnice.

"Evidentno je da su procesi koji se događaju u EU i oko EU utjecali na to da politički korpus polako skreće u desno zbog nezadovoljstva politikama EU u području obrane i sigurnosti te nedostatka da kapaciteta da unija ima zajednički glas po pitanju održive migracijske politike", rekao je.

Ipak, koliko će desnica ojačati svoj utjecaj u Europi ovisi o njihovoj sposobnosti da same stranke prevladaju vlastite razlike. Trenutno su podijeljeni u dvije različite skupine, a neke su stranke i zastupnici izvan tih grupacija. U tom kontekstu i Knezović dodaje da je desnica koja je ojačala neujednačena, nejedinstvena i ima suprotna gledišta na neka od strukturnih pitanja.  

Budućnost Von der Leyen

Sastav novog parlamenta odlučit će i o tome tko će biti nova osoba na čelu Europske komisije. Osobi koja zauzme tu poziciju potrebni su glasovi polovice, odnosno 361 zastupnika, a dosadašnja predsjednica Ursula von der Leyen izrazila je uvjerenje da će dobiti povjerenje i za drugi mandat te da će već u ponedjeljak kontaktirati socijaldemokrate i liberale za stvaranje "široke koalicije za snažnu Europu".

Ursula von der Leyen | Bloomberg Mercury

Urednica vanjske politike Jutarnjeg lista Tea Trubić Macan osvrnula se mišljenje mnogih da će Von der Leyen ostati na čelnoj poziciju te dodala da ju ništa ne bi čudilo jer za sada imamo dva nepoznata faktora. 

"Jedan je novi nizozemski premijer za kojeg ne znamo gdje će se svrstati. On zastupa četiri stranke nove Vlade, između kojih je i Geert Wilders. Međutim on slovi kao puno umjereniji od Wildersa. Druga nepoznanica je Viktor Orban. Pitanje je gdje će se on pozicionirati jer su njega Pučani izbacili iz svojih redova, a zbog njegovi pro-ruskih stavova, PIS mu brani ulazak u ECR", objasnila je. 

Von der Leyen se sada nudi kao štit od ekstremnih stranaka te istaknula da njihov rast daje veliku odgovornost strankama u centru.

"Nikakva većina se ne može formirati bez EPP-a. (...) Izgradit ćemo bastion protiv ekstrema s ljevice i desnice", rekla je pristašama u stožeru EPP-a tijekom izborne noći u Bruxellesu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar