Zašto se Macron odlučio za izvanredne izbore nakon trijumfa Le Pen

Nakon grubog poraza na izborima za Europski parlament francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je izvanredne parlamentarne izbore u očajničkom pokušaju da zaustavi rast popularnosti suparnice s radikalne desnice Marine Le Pen.

Macronov položaj kao šefa države ne može biti ugrožen parlamentarnim izborima, no ono što je u igri je njegova buduća sposobnost da progura zakone te mogućnost da nametne premijera sličnog razmišljanja, kao i vjerodostojnost njegova čitavog političkog projekta. Rezultati izbora ovoga vikenda ukazuju da bi sve to mogao izgubiti.

"To nije samo kocka, to je izrazito odvažno. Obično oni koji se odluče na ovakav potez nemaju puno karata u rukavu", ocjenjuje Yves Bertoncini, neovisni konzultant za europska pitanja.

Stranke krajnje desnice ostvarile su umjeren rast na prostoru Europske unije i njihov je rezultat uglavnom u skladu s prognozama, no Macron i njemački kancelar Olaf Scholz pretrpjeli su ponižavajući potop.

Izbori u Francuskoj održat će se u dva kruga, a prvi je na rasporedu 30. lipnja.

U Njemačkoj Scholzovi Socijaldemokrati dobili su tek 14 posto potpore što im je najgori rezultat ikad na europskim izborima. Vodeća oporbena grupacija Demokršćani dobili su 30 posto, a radikalno desna Alternativa za Njemačku 16 posto.

U Francuskoj stranka Marine Le Pen dobila je 32 posto potpore, a Macronov "Preporod" osvojio je tek 15 posto.

U Italiji premijerka Giorgia Meloni učvrstila je vlast potporom od 29 posto.

U samom Europskom parlamentu tri vodeće grupacije – pučani, socijaldemokrati i liberali – imaju zajedno većinu, a dvije grupacije koje predstavljaju tvrda ili radikalno desna stajališta zajedno imaju 128 mjesta u parlamentu sa 720 zastupnika.

Macron je poručio da se ne može pretvarati kao da se ništa nije dogodilo.

"Uspon nacionalista i demagoga nije samo opasnost za našu naciju, već za našu Europu i za položaj Francuske u Europi i svijetu", kazao je.

Njegova odluka o izborima, navode izvori upoznati s temom, bila je i pod utjecajem iskustva kojeg je doživio na obilježavanju Dana D u Normandiji protekloga tjedna kada su mu neki od građana nazočnih na obilježavanju rekli kako je politički život postao previše agresivan.

Macron smatra da bi parlamentarni izbori mogli biti prigoda da se to popravi i da se stvori snažnija umjerena većina.

Premda Le Pen može doći u poziciju da njezina stranka osvoji najviše glasova i da se time otvori mogućnost da dobije glavnu ulogu u imenovanju novoga premijera, iz krugova bliskih Macronu pristiže razmišljanje kako je malo vjerojatno da bi stranke radikalne desnice mogle osvojiti 40 posto potpore te da bi mjesto premijera na kraju mogla dobiti osoba iz neke od centrističkih stranaka.

Marine Le Pen

Bez obzira na to slijedi nekoliko nervoznih tjedana za Macronove saveznike u drugim europskim glavnim gradovima, odnosno za svakoga tko ima interes da Francuska ima funkcionalnu vlast sposobnu da provodi zacrtane politike.

Potez Macrona donekle podsjeća na ono što je učinio britanski premijer David Cameron kada se odlučio za referendum o članstvu u EU kako bi se riješio desničarskih populista.

"Ovo je prekretnica za Europu. Uspon krajnje desnice se vidio i sada se stvari raspetljavaju", smatra profesorica političkih znanosti na sveučilištu Oxford Federica Genovese.

Zabrinut može biti i Kijev jer simpatija Le Pen za ruskog predsjednika Vladimira Putina može ugroziti francusku predanost pomaganju Ukrajini.

Zadnji put Francuska je imala izvanredne izbore 1997. kada ih je sazvao tadašnji predsjednik Jacques Chirac tražeći potporu za promjene koje su bile potrebne za uvođenje eura. Rezultat je bio poraz njegove većine, pa je bio prisiljen imenovati socijalističkog premijera.

Ako bi stranka Le Pen "Nacionalno okupljanje" i ostale desne radikalne strane ponovile rezultat s europskih izbora, Macron bi možda na kraju morao imenovati premijera potpuno suprotnih viđenja njegovima o EU, Francuskoj i njezinoj ulozi u svijetu.

"Politička nestabilnost nikad nije dobra stvar za Europu. U idućih par mjeseci dogodit će se mnoge promjene", ocjenjuje direktorica think tanka Jacques Delors iz Bruxellesa Sophie Pornschlegel.