Raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj potreslo je tržište treće najveće ekonomije Europe. S rastom desetogodišnjih prinosa na državne obveznice koji je odjeknuo iz Francuske diljem Europe, ponovno je otvoreno pitanje stanja europskog duga i smanjene sposobnosti vodećih europskih ekonomija da ga drže pod kontrolom.
Loša vijest za Francusku je da, bez obzira na to tko pobijedi na izborima, dug će nastaviti rasti, a Europska središnja banka nema mnogo manevarskog prostora za rješavanje problema.
Francuski dug nastavlja rasti
Europski parlamentarni izbori pokrenuli su domino-efekt nakon što su vladajuće stranke u Njemačkoj i Francuskoj ostvarile razočaravajuće rezultate. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron raspisao je izvanredne parlamentarne izbore, a preliminarne ankete smjestile su ga na treće mjesto, iza krajnje desnice Marine Le Pen i krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona.
Tržišta su promptno reagirala, a razlika između desetogodišnjeg prinosa na njemačke i francuske obveznice sada iznosi oko 80 baznih bodova. Reakcije su bile vidljive i na burzama, gdje je ključni indeks CAC40 izbrisao gotovo sve ovogodišnje dobitke s padom od više od 6,5 posto u posljednjih mjesec dana.
Raspon između desetogodišnjih prinosa obveznica Njemačke u odnosu na Francusku, Španjolsku i Italiju | Bloomberg
Suradnik American Enterprise Institutea i bivši zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda Desmond Lachman vjeruje da će vrijednost francuskih državnih obveznica nastaviti padati i ne isključuje mogućnost intervencije Europske središnje banke. Kako kaže, javne financije Francuske bile su u lošem stanju i prije sazivanja izbora, od proračunskog deficita koji iznosi oko 5,5 posto BDP-a i ukupnog duga koji je dosegao 110 posto BDP-a.
"Desničari u Francuskoj su fiskalno neodgovorni, čak i neodgovorniji nego ljevičari. Imamo kriznu situaciju u kojoj su javne financije već ugrožene i sada i izbore koji će pogoršati situaciju. Vjerujem da će se razlika (između njemačkih i francuskih obveznica) proširiti, jer ćemo imati nemoćnog predsjednika s fiskalnim problemom koji ne može riješiti", kaže Lachman.
Zašto su ECB-u vezane ruke?
S druge strane, iz Europske središnje banke stižu oprečne poruke o tome ima li razloga za brigu. Član Upravnog vijeća ECB-a i guverner Središnje banke Finske Olli Rehn odbacio je navode da se sprema nova dužnička kriza.
"Ne vidim to u kartama. Središnji bankar uvijek mora biti zabrinut, ali to mora biti odmjerena zabrinutost", rekao je.
Guverner talijanske središnje banke Fabio Panetta imao je drugačije mišljenje i pozvao na oprez.
"Monetarna politika zahtijeva upravljanje rizicima i manje očekivanim scenarijima, a ne samo osnovnim stanjem. Politički i geopolitički rizici su povišeni i zahtijevaju pažnju, fleksibilnost i kontingentne akcijske planove na državnoj razini", upozorio je.
Lachman smatra da su rizici realni te da bi nova kriza mogla biti daleko veća od grčke, s obzirom na to da su ovaj put problematične ekonomije višestruko veće od Grčke. Ukazuje i na rekordne razine talijanskog javnog duga, koji su ponovno na putanji rasta. Kako kaže, ECB bi se trebao angažirati na proračunskoj reformi, ali ga u tome sprječava fundamentalni problem s eurom.
"Iz krize državnog duga 2010. godine naučili smo da, ako su te zemlje zarobljene unutar granica eura, to znači da ne mogu koristiti monetarnu politiku ili politiku deviznog tečaja za depresiranje valute u cilju poticanja izvoznog sektora, koji bi ublažio učinke fiskalnog zatezanja. Dakle, u lošem su položaju jer ako krenu u fiskalno zatezanje, time riskiraju recesiju, koja opet ugrožava javne financije. Dakle, to je slabost eurozone i bojim se da su te zemlje zarobljene, te da će taj problem još dugo trajati", zaključio je Lachman.
O tome kako trgovinske tenzije s Kinom utječu na europske financije i koliko će Europu koštati zaostajanje za SAD-om kada je riječ o burzovnim tržištima, detaljnije u razgovoru u videu.
.webp){kind=icon}
