Vladimir Putin osvojio je novi šestogodišnji mandat sa uvjerljivom pobjedom od 87,2 posto glasova na predsjedničkim izborima koji su u Rusiji završili u nedjelju. Ruski čelnik koji se po broju godina na vlasti nalazi odmah nakon sovjetskog diktatora Josifa Staljina, produžuje svoju gotovo četvrtstoljetnu vladavinu u peti mandat.
Putin je nedjeljnim rezultatom postao rekorder zbog najvišeg rezultata ikada u postsovjetskoj povijesti Rusije. Ishod je daleko nadmašio njegov prethodni rekord od 77 posto na izborima 2018. godine.
S obzirom na to da Putinova pobjeda na kontroliranim izborima nije bila upitna, ostala tri kandidata na izborima nisu predstavljala ozbiljnu konkurenciju. Komunist Nikolaj Kharitonov osvojio je 4,2 posto glasova, Vladislav Davankov iz Novih ljudi, stranke stvorene 2020. godine, dobio je tek četiri posto, a Leonid Slucki, čelnik Liberalno-demokratske stranke Rusije, zaostajao je s 3,2 posto, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva.
Čitaj više
Putin upozorio Zapad da postoji stvaran rizik od nuklearnog rata
Putin je poručio da Rusija ima oružje koje može pogoditi mete na zapadu.
29.02.2024
Putin: Svjetski rat ne dolazi u obzir, s Ukrajinom još nismo gotovi
Putin je dao prvi intervjuu nekom zapadnom novinaru nakon početka ruske invaziju na Ukrajinu.
09.02.2024
SAD i saveznici tajno su se sastali s Ukrajinom zbog mirovnog plana
Tajni sastanak održan kako bi se pružila podrška Ukrajini u mirovnim pregovorima s Rusijom.
09.01.2024
Putinova 'crna flota' testira odlučnost Zapada u naftnim sankcijama
Rusija se za prijevoz nafte uglavnom okrenula "floti u sjeni" koju čine zastarjeli i neregulirani transportni brodovi.
06.12.2023
Orbán se sastao s Putinom prkoseći EU-u, pričali o energiji
Sastanak će vrlo vjerojatno negativno odjeknuti među članicama EU-a i NATO-a.
17.10.2023
Nakon tri dana glasanja odaziv je bio 74,2 posto što je najviše otkad je Boris Jeljcin postao predsjednik 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza te znatno iznad izlaznosti od 67,5 posto zabilježene 2018. godine.
Izbore su također obilježili prosvjedi nakon što su saveznici oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, koji je umro prošlog mjeseca u zarobljeničkom logoru, pozvali ljude da prosvjeduju protiv Putinovih izbora te pokažu neslaganje s njegovom autogratskom vladom.
Putin je rekao da izborni prosvjedi nisu imali učinka i da bi se prosvjednici trebali suočiti s istragom i kaznenom kaznom.
Pavel Danilin, voditelj Centra za političku analizu sa sjedištem u Moskvi, komentirao je da ishod izbora daje Putinu svaku priliku da provede bilo koji, čak i najteži scenarij u Ukrajini, dok je Maria Snegovaya, viša suradnica Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu, istaknula da je rezultat na izborima osiguran manipulacijom i prijevarom. Cilj je bio pokazati da je rusko društvo ujedinjeno iza Putinove 'dugoročne borbe ne samo protiv Ukrajine, već i protiv Zapada i liberalnog međunarodnog poretka šire', dodala je.
Inače, izbori se održavaju nešto više od dvije godine otkako je Putin pokrenuo sukob u Ukrajini, a nakon dobivenih izbora rekao je da Rusija neće biti spriječena u ostvarivanju svojih ciljeva. Svi veliki i grandiozni planovi koje je iznio prije izbora sigurno će biti ostvareni, najavio je.
"Bez obzira koliko nas itko želio potisnuti, našu volju, našu svijest, nitko u povijesti nije uspio, nije uspio sada i nikada neće uspjeti", rekao je Putin pristalicama u Moskvi.
"Putin je ovisan o moći i čini sve što može da vlada zauvijek", rekao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy u video obraćanju. "Nema zla koje neće počiniti da produži svoju osobnu moć. I ne postoji nitko na svijetu tko je siguran od ovoga".
Putin je upozorio i da bi svaki izravan sukob između Rusije i NATO saveza predvođenog SAD-om bio 'jedan korak od trećeg svjetskog rata punog opsega'.
Dio ljudi upućenih u situaciju upozorava na to da se Putin sprema se na dugu konfrontaciju sa Zapadom. Sve se više vrši pritisak na zemlje kao što su Moldavija, baltičke zemlje i one u regiji Kavkaza u ime zaštite ruskih manjina. Europski čelnici otvoreno su upozorili na rizike od ruskog napada na državu članicu NATO-a i strahuju da bi ih SAD mogao napustiti ako Donald Trump u studenome ponovno preuzme predsjedničku dužnost.