Mir bez vremenskog okvira: Hoće li nova godina konačno donijeti kraj četverogodišnjem ratu u Ukrajini?

"Mnogo toga bi se moglo odlučiti prije Nove godine", napisao je u petak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na društvenim mrežama Telegram i X. Sljedećeg dana otputovao je preko Atlantika, gdje se prvo u subotu sastao s kanadskim premijerom Markom Carneyjem, a u nedjelju s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Početna prognoza ukrajinskog vođe pokazala se previše optimističnom, unatoč Trumpovoj izjavi da su on i Zelenski postigli velik napredak u pogledu mogućeg mirovnog sporazuma. Za to bi moglo biti potrebno nekoliko tjedana, a nema određenog vremenskog okvira, priznao je američki predsjednik.

Iza nas je turbulentan tjedan i u diplomatskim kanalima i na bojnom polju. Ukrajinske snage prvo su prošli tjedan napale jednu od najvećih ruskih rafinerija, Lukoilovu rafineriju u Volgogradu te su navodno oštetile naftovod. Osim toga su navodno dronovima napale i najveće rusko postrojenje za preradu plina u Orenburškoj oblasti, a u nedjelju su, po drugi put u prosincu, napali rafineriju Sizran u južnoj Samarskoj oblasti.

U međuvremenu, ruske snage izvele su veliki napad na ukrajinski glavni grad Kijev, uoči sastanka Zelenskog i Trumpa. Moskva je posebno ciljala energetsku i civilnu infrastrukturu, što je izazvalo prekide u opskrbi energijom.

"Eskalacija je svakako posljedica mirovnih pregovora jer obje strane također pokušavaju steći najbolju moguću pregovaračku poziciju na terenu. Osim toga, te se akcije mogu protumačiti kao poruka namijenjena i SAD-u kao posredniku u pregovorima, kao i drugim zapadnim zemljama: još uvijek smo jaki i sposobni smo se braniti ili izvoditi napade“, komentira ukrajinski stav Jelena Juvan, predstojnica katedre za obrambene znanosti na Fakultetu društvenih znanosti (FDV) u Ljubljani.

Američki vojni analitičar Michael Kofman opisao je trenutnu fazu gotovo četverogodišnjeg rata kao "nadolazeći tankerski rat", referirajući se na sukob između Irana i Iraka iz 1980-ih, kada su dvije bliskoistočne zemlje napale jedna drugoj naftne tankere. Ruske snage granatiraju ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok ukrajinske snage napadaju ruske kapacitete za izvoz fosilnih goriva.

Nedavna eskalacija ukrajinskih napada na ruska naftna i plinska postrojenja, međutim, imala je ograničen utjecaj na cijene nafte, tvrde analitičari. U Ukrajini je nedostatak napretka donekle podržao cijene, rekla je Gao Mingyu, glavna analitičarka za energetiku u tvrtki China Futures, navodeći pitanja poput sudbine regije Donbas, koju djelomično okupiraju ruske snage. "Čini se da nas čeka još mnogo sukoba", rekla je.

Intenzivirana diplomacija i pregovori

Uz eskalaciju napada ruskih i ukrajinskih snaga, tijekom blagdanskog razdoblja došlo je i do pojačavanja napora za postizanje konačnog sporazuma za završetak rata. Još i prije nego što je ukrajinsko vodstvo otputovalo na Floridu, ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov opisao je najnovije planove Kijeva kao "radikalno drugačije" od ključnih točaka o kojima je Moskva posljednjih tjedana raspravljala sa Sjedinjenim Državama, izvijestio je ruski Tass. Dodao je da su Ukrajina i njezini europski saveznici "udvostručili svoje napore da torpediraju" sporazum o okončanju sukoba.

Ranije ovog tjedna, osoba bliska Kremlju rekla je za Bloomberg da će Moskva tražiti ključne promjene u američko-ukrajinskom planu, uključujući veća ograničenja za ukrajinsku vojsku. Odvojeno, Ukrajina saziva radnu skupinu za organizaciju poslijeratnih izbora, izjavio je Zelenski. Mogući referendum o aspektima budućnosti zemlje jedan je od elemenata prvotnog plana od 20 točaka.

 

 

Trump je u nedjelju također rekao da je neposredno prije sastanka sa Zelenskim imao "vrlo produktivan" telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nakon sastanka Trumpa i Zelenskog, čelnici su razgovarali i s europskim čelnicima. Putin i Trump će imati još jedan telefonski razgovor "vrlo brzo", rekao je novinarima u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zelenski je u četvrtak također gotovo sat vremena razgovarao s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom prije nego što je otputovao u Mar-a-Lago, a usput se zaustavio i u Kanadi. Kanadski premijer Carney najavio je dodatnih 2,5 milijardi dolara ekonomske pomoći za Ukrajinu, a njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da Kijev ima "punu podršku" europskih i NATO čelnika.

No, na putu prema miru ostaju još dva velika pitanja..

Roman Pilipey/AFP/Getty Images

 

Pitanje teritorijalnog integriteta Ukrajine

Prvo pitanje odnosi se na teritorijalni integritet Ukrajine, odnosno sporazume o promjeni granica. Najhitnije pitanje odnosi se na budućnost regije Donbas na istoku zemlje, kao i najveće europske nuklearne elektrane Zaporižja.

Zelenski je u nedjelju izjavio da tijekom razgovora s Trumpom nije postignut dogovor o zahtjevu Moskve da se Ukrajina povuče iz regije Donbas, koju djelomično okupiraju ruske trupe. Što se tiče američkih prijedloga za uspostavu demilitarizirane ili slobodne ekonomske zone na području istočne Ukrajine, nije bilo jasnoće, uključujući i pitanje tko bi kontrolirao to područje, izvijestio je Bloomberg.

Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) procjenjuju da je Rusija 2025. godine zauzela oko 4700 kvadratnih kilometara teritorija (Rusija tvrdi da se radi o 6000 kvadratnih kilometara). Moskva želi preuzeti potpunu kontrolu nad Donbasom, kao i nad Zaporiškom i Hersonskom oblasti, iako neka nedavna priopćenja Kremlja upućuju na to daje spremna odreći se maksimalističkih zahtjeva izvan Donbasa.

Prema mirovnom planu koji podržava SAD predstavljenom u studenom, Ukrajina bi Rusiji prepustila Krim i cijeli Luhansk i Donjeck, kao i dijelove Zaporižja i Hersona koje Rusija trenutno okupira. Ukrajinske trupe bi se također morale povući iz dijelova Donjecke oblasti koje još uvijek drže; taj pojas postao bi demilitarizirana zona pod efektivnim ruskim utjecajem, dok bi se Rusija povukla iz manjih okupiranih područja izvan tih regija.

Zelenski inzistira na tome da Ukrajina neće predati Donbas u zamjenu za mir jer bi to moglo otvoriti put novim ruskim napadima. ISW u svojem najnovijem izvješću također spominje otprilike 50 km dug 'pojas utvrda' u zapadnom Donjecku, koji Ukrajina sustavno jača obrambenom infrastrukturom i industrijskim kapacitetima posljednjih 11 godina.

Još jedna ključna sporna točka u vezi s teritorijalnim pitanjem je sudbina nuklearne elektrane Zaporižja koju trenutno okupira Rusija. Zelenski je prošli tjedan rekao da Washington vrši pritisak da objekt postane zajedničko vlasništvo sve tri strane, dok Ukrajina predlaže da elektranu dijeli samo sa SAD-om..

"Ukrajinske granice su međunarodno priznate, potvrđene u UN-u i zaštićene Helsinškim načelima. Ukrajina ne može pravno priznati promjenu granica ako je ona rezultat agresije bez kršenja Helsinških načela. Ako to učini, to bi potkopalo europski sigurnosni poredak i stvorilo opasan presedan", objašnjava stručnjakinja za obranu Juvan.

Juvan dodaje da bi "svaki sporazum koji bi pravno potvrdio teritorijalne gubitke pod prisilom (kao rezultat vojne agresije) bio suprotan srži europskog sigurnosnog poretka". "To bi efektivno legaliziralo ruska teritorijalna osvajanja upotrebom vojne sile", tvrdi ona.

Bloomberg

 

Pitanje sigurnosnih jamstava

Kao najvažnije pitanje u vezi mirovnog sporazuma, stručnjakinja za obranu Juvan ističe pitanje sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, koja međutim neće uključivati članstvo u NATO-u. "Još uvijek ima previše otvorenih pitanja na koja treba odgovoriti", objašnjava Juvan.

Prema njezinom mišljenju, to su sljedeća pitanja: "Što će uopće uključivati ​​sigurnosna jamstva? Hoće li SAD, zajedno sa svojim saveznicima, doista intervenirati u slučaju ponovne ruske agresije za nekoliko godina? Ako je sada jasno da ni SAD ni njihovi saveznici nisu spremni ući u izravni oružani sukob s Rusijom, zašto bi bili spremni to učiniti za nekoliko godina? Kakva moraju biti sigurnosna jamstva kako bi bila i pravno obvezujuća, a ne samo politički obvezujuća, što nitko ne bi poštovao za nekoliko godina. Takvih sporazuma je bilo više u prošlosti."

Podsjetimo, Kijev je 1994. godine potpisao tzv. Budimpeštanski memorandum kojim se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja nakon raspada Sovjetskog Saveza i pristupila Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT), a zauzvrat su joj Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo obećali sigurnosna jamstva: poštivanje njezine neovisnosti, suvereniteta i postojećih granica te suzdržanost od prijetnje ili upotrebe sile. "Budimpeštanski memorandum sada je samo slovo na papiru i nije spriječio rusku vojnu agresiju 2014. ili 2022. godine", ističe stručnjakinja.

Nakon sastanka s Trumpom, Zelenski je rekao da je od svog kolege zatražio američka sigurnosna jamstva koja bi trajala do pola stoljeća kako bi se odvratila moguća buduća ruska invazija. Trenutno se raspravlja o prijedlogu 15-godišnjih jamstava s mogućnošću produljenja. Kijev je rekao da želi dulja jamstva, možda čak i od 30, 40 ili 50 godina.

Prema izvještaju Bloomberga Zelenski je rekao da bi američka sigurnosna jamstva, koja mora odobriti Kongres, bila  kombinirana s obvezama zemalja takozvane Koalicije voljnih kako bi se stvorila učinkovita zaštita za Ukrajinu. Članstvo u Europskoj uniji također bi bilo dio sigurnosnih aranžmana za Ukrajinu. Analitičar Kofman dodaje da Kijev zbog europske "vojne nerazvijenosti" prije svega želi američka jamstva, a ne samo europska.