.webp){kind=icon}
ArcelorMittal Zenica (AMZ) dobio je nove okolišne i vodne dozvole. Ovaj lider po prihodima i po zaradi u prerađivačkoj industriji Bosne i Hercegovine (BiH) ujedno je jedan od njenih najvećih zagađivača. I u novim su dozvolama ukazane nepravilnosti, a neko su vrijeme radili bez okolišne dozvole.
U Zenici se bilježe prekomjerne razine sumporova dioksida (SO₂). Institut Kemal Kapetanović je na lokaciji Zenica-Tetovo 2018. godine zabilježio satne vrijednosti SO₂ i do 20 puta veće od dozvoljenih, 2019. godine dnevne vrijednosti do 39 puta veće od dozvoljenih, a 2014. godine broj dana s prekoračenom granicom za SO₂ do 84 puta veći od dozvoljenog.
Posljednja posjeta federalnih inspektora ArcelorMittalu izvršena je povodom "utvrđivanja uzroka povećanih difuznih emisija u pogonu koksara koje su izraženo vidne u prošlom tjednu, naročito 10. i 13. studenog 2022. godine".
"U inspekcijskom nadzoru je utvrđeno da se u prvom spornom terminu desio prekid rada ekstraktora zbog kvara na električnim instalacijama, a u drugom terminu se radilo o sporijem odzivu na rješavanju zatezanja usponskih kolona u redovnom radu koksare", priopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove za naš medij.
Početkom studenog ove godine AMZ je od Agencije za vodno područje rijeke Save dobio i vodnu dozvolu. U mnoštvu dokumentacije za dozvolu ističu se Izvještaji o monitoringu kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda AMZ za siječanj i kolovoz 2022. godine koje je izradio TQM Lukavac.
"Ispitivani parametri na mjernom mjestu GK – glavni kolektor ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisije utvrđene Uredbom", navedeno je u dozvoli.
Unatoč tome dozvola je dodijeljena.
Ekološki problemi u Bosni i Hercegovini promatraju se kao izolirani slučajevi. Postoji tendencija reaktivnog djelovanja. Ne postoji prevencija, već nakon same ekološke katastrofe slijedi gašenje požara, rekao je za Bloomberg Adriju Damir Arsenijević, profesor Sveučilišta u Tuzli.
Nebriga za ljude, nebriga za radnike i nebriga za okoliš nastavak su rata drugim sredstvima, izjavio je Arsenijević. Etno-nacionalne elite koje su dobile vlast vode se istom logikom kao i u ratu.
"Ekološke katastrofe moraju biti promatrane kao ekološki zločin. To je krivično djelo i to je zločin protiv društva u BiH", dodao je.
No nisu domaće vlasti jedini igrači. Dobro su uigrane i kompanije s međunarodnim kapitalom. Arsenijević kaže kako "imamo zadatak promatrati neku neodvojivost ekološke nestabilnosti, međunarodnog kapitala, nasilja i moći".
Vlasnička struktura AMZ-a | Dun & Bradstreet
AMZ je u 2020. godini, jedinoj za koju su dostupni podaci o akcidentnim slučajevima operatera koji posjeduju okolišne dozvole na stranici Federalnog ministarstva za okoliš i turizam, prijavio 30 takvih slučajeva. Od toga se četiri slučaja odnose na ispuštanje sirovog koksnog plina u okoliš zbog ispada reaktora ili nestanka struje.
To su samo slučajevi koji je AMZ prijavio. Ostali podaci niti su dostupni niti transparentni.
Okolišna dozvola
Jedan od najvećih zagađivača u cijeloj BiH upravo je ArcelorMittal Zenica. Osim silnih prihoda i zarade, izgleda da je šaka stisnuta kada se treba zaštiti okoliš, ali i ljudski životi. Zagađenje je vidljivo golim okom.
"Imamo činjenicu da zbog zagađenja zraka gubimo godišnje 60.500 godina života po izvještajima Europske agencije za okoliš", ističe Arsenijević.
Institut Kemal Kapetanović u Zenici u svibnju ove godine objavio je Informaciju o kvaliteti zraka u Zeničko-dobojskom kantonu. Pregled bilanca emisija SO₂ pokazuje kako su energetska i industrijska postrojenja s udjelom od 90,35 posto daleko najveći izvori emisija ovog polutanta.
Stanica za mjerenje Zenica-Tetovo smještena je u prigradskom naselju Tetovo, u neposrednoj blizini industrijske zone u kojoj se nalaze metalurška postrojenja AMZ-a. Prosječne godišnje vrijednosti koncentracija SO₂ na ovoj mjernoj stanici bile su za 1,4 do 2,3 puta veće od granične vrijednosti od 50 mikrograma po metru kubnom (µg/m³).
Broj dana u kojim bi vrijednost SO₂ smjela biti iznad 125 µg/m³ je tri! U gornjoj je tablici pregled posljednjih pet godina i broja dana gdje je vrijednost prekoračena. Institut Kemal Kapetanović je objavio podatke prema kojima je 2014. godine na stanici za mjerenje Tetovo zabilježen 251 dan prekoračenja dnevnih koncentracija SO₂. To je 84 puta više od triju dozvoljenih dana.
Izloženost sumporovu dioksidu dovodi do iritacije očiju i gornjeg respiratornog sustava te može uzrokovati trajno oštećenje pluća ili astmu. Sumporov dioksid nakon određenog vremena u atmosferi reagira sa sumporovim trioksidom (SO₃), pri čemu nastaje aerosol vlage sumporne kiseline (H₂SO₄).
AMZ je nakon dvogodišnje procedure dobio novu okolišnu dozvolu. Raniji su rezultati pokazali kako je oko koksare situacija katastrofalna, rekao je za naš medij profesor Politehničkog fakulteta u Zenici Samir Lemeš.
"Svi oni podaci koji su se prije sakrivali – sada imamo crno na bijelo da koksara ne da zagađuje, već truje okolinu oko sebe", naglasio je.
U cjelokupnom procesu sudjelovao je Ekoforum Zenica. Mnoge su stvari usuglašene, ali jedna je ostala na kompromisu.
"To je mjera otprašivanja, smanjenja emisije prašine na koksari gdje AMZ nije pristao da se navede konkretna mjera iz dokumenta EU-a", dodao je Lemeš.
Okolišna je dozvola glavni dokument kojeg se trebaju držati tijekom inspekcijskih pregleda. Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su za Bloomberg Adriju rekli kako je nova okolišna dozvola, za razliku od prethodne, nizom pojedinačnih mjera detaljnije obradila većinu tehnoloških procesa.
Manjkavost se ogleda u uopćenom i nedovoljno preciznom definiranju pojedinih mjera. "U ovakvim i sličnim slučajevima će se u inspekcijskom nadzoru morati precizirati namjera i obaveza operatera."
Bloomberg
Iz ArcelorMittala nisu odgovorili na naš upit e-mailom. Nakon inicijalnih telefonskih razgovora o slanju dopisa, nismo dobili povratnu informaciju o dobivanju odgovora na njega.
Zemlja, zrak, voda
U vodnoj dozvoli se navodi kako AMZ "može privremeno ili trajno degradirati kvalitetu voda ili ometati poboljšanje njihove postojeće kvalitete u postupku rada, za zahvaćanje vode iz rijeke Bosne za tehnološke potrebe i za ispuštanje tehnoloških, oborinskih onečišćenja i ostalih otpadnih voda". Ova se dozvola ne odnosi na Odlagalište tehnološkog otpada Raču.
"U tehnološkim procesima se koriste relativno velike količine vode u kojima nastaje velika količina otpadnih voda koje se dijelom, nakon pročišćavanja, ponovo koriste, a dijelom ispuštaju u rijeku Bosnu", navodi se u dozvoli.
Aktivisti od Južne Afrike, Francuske i Češke pa do BiH govore kako ArcelorMittal ne poštuje ekološke standarde, dodao je Arsenijević.
ArcelorMittal Zenica | Bloomberg
Prema dostupnim podacima, ArcelorMittal Zenica je od 2014. do 2017. radio bez ekoloških dozvola. Od 4000 planiranih radnika, samo je 2500 nastavilo s radom. S otprilike trećinom predratnog obujma proizvodnje, koncentracije sumporova dioksida u zeničkom zraku dostižu 80 posto predratnih razina.
Politički zagrljaj
Domaće vlasti ekološki neprihvatljiv rad pravdaju radnim mjestima, ističe Lemeš. U ArcelorMittalu radi oko 2200 zaposlenika. Međutim, Lemeš kaže kako je, uzmu li se u obzir svi koji ovise o željezari, to vrlo mali postotak u odnosu na stanovnike koji ispaštaju – njih otprilike 100 tisuća.
"Mi godinama govorimo kako najveću korist od AMZ-a ima Vlada Federacije BiH kao vlasnik Elektroprivrede BiH, Željeznica i kao onaj koji raspolaže federalnim proračunom", rekao je Lemeš. "Tamo ustvari ide novac i prihodi od ArcelorMittala ako izuzmemo onaj prihod koji ide u Luksemburg, London ili tko zna gdje."
Arsenijević kaže kako bosanskohercegovački zakonodavni organi ne poštuju vlastite donesene procedure. Brojne administrativne kvake i crne rupe koriste se kako bi kompanije nastavile poslovati. Može se pretpostaviti da su im interesi različiti.
"Federalna vlada je s Mittalom 2014. potpisala memorandum o razumijevanju, pa imate situaciju da je Mittal onda potpuno nekažnjiv za nepoštovanje ekoloških standarda", zaključio je.
