Premijer Andrej Plenković u utorak se na aktualnom satu u Hrvatskom saboru osvrnuo i na problem konverzije temeljnih kapitala trgovačkih društava prilikom preračunavanja iz kuna u euro tvrdnjom da će vlada "to pitanje riješiti". No Ministarstvo pravosuđa i uprave kojem smo još prije desetak dana uputili nekoliko pitanja oko procesa rješavanja tog problema i dalje šuti.
Prema sadašnjoj regulativi trgovačka društva morala bi prilikom preračunavanja temeljnog kapitala plaćati javnobilježničku uslugu. Kako je u Hrvatskoj registrirano oko 175 tisuća dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću, uz prosječnu pristojbu od oko 2,5 tisuće kuna ukupan trošak konverzije mogao bi se mogao popeti i na više od 400 milijuna kuna.
Na problem su nedavno upozorili iz poduzetničkih udruga, a pitanje je izravno premijeru u utorak postavila zastupnica Ivana Posavec Krivec. U odgovoru zastupnici premijer Plenković se pohvalio da je njegova vlada proces uvođenja eura započela još u jesen 2017. godine zbog čega je još i manje jasno zašto ovaj problem nije riješen do sada.
Čitaj više
Uvođenje eura moglo bi poduzetnike stajati 440 milijuna kuna
Trgovačka društva moraju plaćati promjenu iznosa temeljnog kapitala.
20.10.2022
Trenutno je najveći problem oko uvođenja eura informatičke prirode
Bankari i poslodavci zadovoljni su procesom uvođenja eura, ali ne ide baš sve glatko.
26.10.2022
Etičkom kodeksu o zamjeni valuta pristupilo 969 tvrtki. Od njih 240.000
Kodeksom tvrtke obećavaju pravilnu i poštenu zamjenu valuta.
08.11.2022
Vodeće hrvatske kompanije otkrile koliko će ih koštati uvođenje eura
Uvođenje eura u Hrvatskoj donosi i neizbježne jednokratne troškove, pa smo istražili koliko će vodeće hrvatske kompanije koštati prijelazak na novu valutu.
01.09.2022
Od Ministarstva pravosuđa i uprave pokušali smo saznati u kojoj je fazi rješavanje problema, ali nakon upita i telefonskog obećanja odgovor nismo dobili. Kad smo prvi puta pisali o tom problemu iz Ministarstva smo dobili šturi odgovor u kojem je stajalo da će se "u suradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom i drugim nadležnim tijelima u narednom (…) razdoblju definirati način provedbe navedenog postupka". Premijer Plenković je u utorak rekao da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica "u kontaktu s javnobilježničkom komorom".
Kriptičan odgovor
Iz Hrvatske javnobilježničke komore smo na pitanje jesu li s predstavnicima vlasti već započeli razgovore prije nekoliko dana dobili kriptičan odgovor kojeg prenosimo u cijelosti: "Obzirom da je novonastala kompleksna situacija pretvorbe temeljnog kapitala trgovačkih društava iz kune u euro u tijeku te se radi na pronalasku kvalitetnih rješenja, ocjenjujući da je iz tog razloga preuranjeno davati komentare, Hrvatska javnobilježnička komora ostaje na raspolaganju za suradnju čim se pronađu najbolja rješenja u skladu sa zakonom".
Na pitanje zastupnice Posavec Krivec premijer je u utorak reagirao lakonski kao da je dodatni trošak od dvije tisuće kuna svima zanemariv iako se radi o 175 tisuća društava. Prema podacima Financijske agencije lani je gotovo 29 tisuća dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću imalo prihode manje ili jednake 100 tisuća kuna. Također, u nekim slučajevima trošak konverzije lako može biti i znatno viši te dosegnuti nekoliko desetaka tisuća kuna.
U svakom slučaju, pitanje konverzije temeljnih kapitala nije tako jednostavno kao što bi premijerova reakcija mogla naslutiti. Mada se na papiru može činiti da se radi o običnoj računskoj operaciji u kojoj se sadašnji kunski iznos dijeli fiksnim tečajem javni bilježnici nam objašnjavaju da proces nerijetko nije beznačajan.
Temelj za prava vlasnika
Pitanje vlasništva je osnovni temelj iz kojeg proizlaze prava dioničara ili osnivača trgovačkih društava. Zbog toga je, primjerice, kod dioničkih društava koja često imaju temeljne kapitale u raznim iznosima, gdje i jedna dionica može značiti razliku u pravima kod donošenja odluka, iznimno važno da se vrlo točno utvrde odnosi, pa time i nominale dionica i temeljni kapital. Posebno je to važno kad se radi o društvima koja imaju više klasa ili serija dionica.
Nadalje, vlasnički odnosi i u društvima s ograničenom odgovornošću mogu biti komplicirani ako se ne radi o uobičajenom slučaju društva s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna i jednim ili dva osnivača. Javni bilježnici s kojima smo kontaktirali kažu da je iznimno važno da se sada točno utvrde sve osnove kako bi se u budućnosti spriječili potencijalni sporovi koji bi mogli stajati i bitno više od pristojbe koja se plaća za konverziju. Javnim bilježnicima bi, inače, za proces konverzije temeljnih kapitala prema sadašnjoj regulativi pripalo dodatnih 150 milijuna kuna godišnje. Dionička društva imaju rok od godinu dana, a društva s ograničenom odgovornošću tri godine za konverziju.
Nakon što je u utorak odgovorio na njeno pitanje zastupnica Posavec Krivec je ponovno zatražila potvrdu premijera Plenkovića i njegov odgovor shvatila kao obećanje da će konverzija biti napravljena na način da to poduzetnike "ništa ne košta". Vlada i središnja banka proteklih su se mjeseci posebno posvetile slanju poruke da će konverzija iz kuna u euro biti besplatan proces za sve, odnosno da pretvaranje iz sadašnje valute u novu ne bi trebalo donositi nove troškove. Regulativa po kojima se prilagođava iznos temeljnog kapitala ukazuje da to neće biti istina, a koliki će trošak ipak biti nećemo saznati dok god se iz vlasti ne objave informacije o mogućim i potencijalnim rješenjima.