Etičkom kodeksu o zamjeni valuta pristupilo 969 tvrtki. Od njih 240.000

Etičkom kodeksu, dokumentu čijim prihvaćanjem poslovni subjekti obećavaju da neće zloupotrebljavati zamjenu kune eurom do utorka 8. studenog pristupilo je 969 domaćih tvrtki. Krajem lipnja u Hrvatskoj je bilo registrirano 238,6 tisuća trgovačkih društava od kojih je aktivna bila 141,7 tisuća, pokazuju posljednji dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ovih nekoliko brojki ukazuje na to da je na etičnost pri zamjeni valuta prisegnulo tek 0,7 posto aktivnih domaćih aktivnih poduzetnika.

Etički kodeks jednostrani je dokument kojeg su hrvatske vlasti u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo puta naglašavale kao dokument koji građanima donosi dodatnu sigurnost da kompanije neće iskorištavati zamjenu sadašnje valute novom prvenstveno za neopravdano podizanje cijena. Pristupanje kodeksu je dobrovoljno, a kompanije mu mogu pristupiti još od sredine kolovoza. Ako neka kompanija prekrši kodeks građani to mogu lako prijaviti elektroničkim putem.

Činjenica da je kodeksu pristupilo tek 0,7 posto domaćih kompanija na prvu izgleda prilično katastrofalno, i dalo bi razloga za sumnju u etičnost domaćih poduzetnika, ali treba imati na umu da je kodeks prije svega namijenjen kompanijama koje posluju izravno s potrošačima. U tvrtkama koje posluju samo s drugim kompanijama vjerojatno neće osjećati potrebu za pristupanjem kodeksu mada su i oni obveznici dvojnog iskazivanja iznosa na svojim fakturama i drugim dokumentima.

Potpisnici kodeksa kroz sedam načela obećavaju, između ostalog, da će cijene iz kuna u eure pretvarati isključivo po fiksiranom tečaju i da će zaokruživati isključivo prema matematičkim pravilima. Također, potpisuju i da će tečaj biti jasno objavljen te da će se u razdoblju dvojnog opticaja, prva dva tjedna 2023. godine, posebnu pažnju posvećivati "pravilnom i jasnom preračunavanju ostatka iznosa koji se mora vratiti potrošaču u eurima".

Javni popis

Tvrtka potpisivanjem dobiva pravo na isticanje logotipa i slogana ("Svaki cent se broji, svaka kuna se računa") u svojim prostorima i na internetskim stranicama. Popis kompanija koje su pristupile etičkom kodeksu je javno dostupan, a tvrtke bi ga se trebale pridržavati do kraja iduće godine.

Vlasti, kako one iz Ministarstva financija tako i one iz Hrvatske narodne banke, proteklih mjeseci su nebrojeno puta ponovile kako zamjena valuta ne bi smjela rezultirati u rastu cijena. Obaveza dvojnog iskazivanja cijena stupila je na snagu s početkom rujna, i dosad se nije moglo čuti prevelikih prigovora iako ne nedostaje primjera da su neki odmah povisili i prilagodili cijene novoj valuti mada ona još uvijek nije ni u službenom opticaju.

Među poznatijim tvrtkama koje su to napravile nalaze se veliki domaći pekarski lanci koji su cijene svojih proizvoda prilagodili zaokruženim iznosima u eurima zbog čega sad nerijetko imaju i problema jer građani ponekad traže da im se ostatak prilikom kupnje u gotovini vrati u lipu. Jedan od posljednjih negativnih primjera prilagodbi je čak i odluka zagrebačkih gradskih vlasti o povisivanju cijena ulaznica za bazene, klizališta i druge sportske objekte. Od početka studenog, primjerice, ulazak na gradske bazene stoji 30,14 kuna odnosno ravno četiri eura. Ulaznica je donedavno stajala 20 kuna odnosno 2,65 eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar