Uragan Milton, koji je opustošio Floridu, nije za sobom ostavio samo materijalnu štetu, nego je poslao i jasnu poruku o prijetnjama koje dolaze u doba klimatskih promjena.
S vjetrovima jačim od 250 kilometara na sat, Milton je nevjerojatnom brzinom eskalirao iz tropske oluje u jedan od najsnažnijih uragana ove sezone. Klimatolozi, poput profesora Branka Grisogona, upozoravaju da je topla morska površina ključna za razvoj takvih oluja, a trend globalnog zagrijavanja samo pojačava njihovu učestalost i intenzitet.
"Sve topliji oceani čine uragane sve snažnijima. To je znanstveno dokazano", ističe klimatolog i profesor atmosferske fizike na zagrebačkom PMF-u.
Čitaj više
Oko uragana pogodilo Floridu, milijuni bez struje dok razorna oluja hara unutrašnjosti
Uragan Milton pogodio je zapadnu obalu Floride razornim vjetrovima i poplavama.
10.10.2024
Gospodarstva Adria regije prže klimatske promjene, odgovor će skupo platiti
Hrvatska je među tri europske države s najvećim ukupnim udjelom štete uslijed ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP.
02.10.2024
EU-ov povjerenik upozorava: Česte poplave u Europi nova su stvarnost
Slovenski povjerenik Janez Lenarčič istaknuo je kako su ekstremni vremenski uvjeti, koji su nekada bili rijetki, sada postali redoviti.
19.09.2024
Štete od biblijskih poplava u srednjoj Europi mjerit će se u milijardama eura
Procijenjena šteta od poplava diljem srednje Europe su na između nekoliko stotina milijuna do više od milijarde eura.
18.09.2024
Njegove riječi naglašavaju rastući problem s kojim ćemo se suočavati u budućnosti, a to je da bi zagrijavanjem oceana uragani poput Miltona mogli postati norma, a ne iznimka.
Razorni trag Miltona
Milton je stigao na obalu Floride kao uragan 5. kategorije, noseći sa sobom vjetrove jače od 250 kilometara na sat. Uslijed tih udara, regiju su pogodili smrtonosni tornadi, uništeni su brojni domovi, a više od dva milijuna ljudi ostalo je bez električne energije.
Čak i nakon što je oslabio na 1. kategoriju, vjetrovi od 150 kilometara na sat i dalje su prijetili atlantskoj obali Floride. Na svom razornom putu, Milton je izazvao znatnu štetu u Tampi, gdje je srušio krov stadiona Tropicana Field i uništio kran u Saint Petersburgu. No Miltonov put nije završio. Dok je oslabio na putu prema Atlantiku, još uvijek prijeti svojim povratkom, potpomognut toplim vodama Atlantskog oceana.
"Postoji mogućnost da uragan Milton ponovno ojača. Srećom, prognoze koje su jučer predviđale još snažniji udar nisu se ostvarile. Iako je stigao kao uragan kategorije 5, izgubio je snagu nakon udara na Floridu i brzo oslabio, što nijedan model nije mogao precizno predvidjeti. Međutim, dok nastavlja svoje kretanje prema sjeveroistoku, naići će na toplo more koje mu može ponovno poslužiti kao gorivo za jačanje. Daljnji put uragana mogao bi pratiti obalu, no postoji i mogućnost da skrene prema Azorima ili čak prema Europi", ističe Grisogono.
Kako nastaju takve oluje?
Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), uragani nastaju iznad toplih oceanskih voda. Toplina oceana stvara uvjete za podizanje toplog zraka, što dovodi do formiranja područja niskog tlaka. Kako se zrak diže i hladi, stvaraju se oblaci i grmljavinske oluje koje se počinju vrtložno rotirati. Kada vjetrovi premaše brzinu od 120 kilometara na sat, tropski ciklon postaje uragan.
Ipak, mnogi se pitaju zašto su uragani poput Miltona postali toliko snažni u tako kratkom vremenu. Odgovor se, velikim dijelom, krije u sve toplijim oceanima kao posljedici klimatskih promjena.
Utjecaj klimatskih promjena
Prema istraživačkoj grupi World Weather Attribution (WWA), klimatske promjene značajno povećavaju vjerojatnost ekstremno visokih temperatura morske površine, koje pogone oluje poput Miltona. Studije pokazuju da su takve temperature 200 do 500 puta vjerojatnije zbog globalnog zagrijavanja nego što bi bile bez tog faktora.
Klimatske promjene možda ne uzrokuju uragane direktno, ali kada se formiraju, čine ih znatno snažnijima. Temperatura oceana presudna je jer što je viša, to je veća mogućnost za snažnije oluje.
"Kada temperatura oceana prijeđe 27 stupnjeva, dolazi do formiranja snažnih oluja. Milton je zabilježio temperaturu mora od 30 stupnjeva", ističe profesor Grisogono. Te visoke temperature ne samo da ubrzavaju brzinu vjetra, već i povećavaju količinu padalina, što izaziva poplave, čak i daleko od obale.
Milton je u manje od 48 sati prešao iz tropske oluje u uragan 5. kategorije, odnosno jedan od najbržih zabilježenih slučajeva eskalacije. Taj fenomen nije izoliran jer posljednjih godina svjedočimo sve većem broju brzo intenziviranih uragana. Klimatski stručnjaci, poput onih iz World Weather Attributiona, naglašavaju da su klimatske promjene povećale vjerojatnost pojave tako ekstremnih događaja, a topli oceani ključni su faktor u tom procesu.
Kategorizacija i razorni učinci uragana
Uragani se kategoriziraju prema Saffir-Simpsonovoj ljestvici, koja mjeri snagu vjetrova. Uragan 5. kategorije, kao što je bio Milton, može potpuno uništiti domove, razoriti infrastrukturu i ostaviti čitava područja bez struje na duži period. Zajednice na obalama, poput onih u Tampi i Cape Canaveralu, sada se suočavaju s dugotrajnim procesom oporavka nakon oluje.
No šteta koju uzrokuju uragani nije ograničena samo na fizičke objekte. Ekonomski troškovi tih oluja su nevjerojatno visoki. Procjene za štetu koju je Milton nanio već premašuju 200 milijardi dolara, dok je uragan Helene, koji je nedavno poharao istočnu obalu SAD-a, izazvao štetu od 250 milijardi dolara.
Hoće li Europa osjetiti takve posljedice?
Iako uragani poput Miltona obično pogađaju zapadne obale Atlantskog oceana, klimatski stručnjaci upozoravaju da slični scenariji nisu nemogući ni u Europi. Uragan Kirk, koji se trenutno približava sjevernoj Francuskoj i južnoj Engleskoj, transformira se u snažnu tropsku oluju, dok Mediteran već bilježi pojavu manjih, ali značajnih medicana.
"Jadransko more premalo je za razvoj snažnih uragana, ali manji sustavi su sve češći", istaknuo je Grisogono.
Klimatska neizvjesnost i budućnost
Iako još uvijek ne možemo sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da su klimatske promjene isključivi uzrok takvih oluja, trendovi su jasni.
"Najbolje je pretpostaviti da klimatske promjene imaju veze s ovim događajima", kaže Grisogono.
Iako su klimatske simulacije skupe i komplicirane, one sve više ukazuju na to da će budućnost donijeti sve jače i češće ekstremne vremenske prilike.
"Rekordi su tu da bi se rušili, statistički govoreći", rekao je Grisogono, no osim oluja koje obaraju rekorde po svojoj snazi, i naša sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama mora postati sve bolja.
Gradnje otporne na oluje, bolja infrastruktura i brži odgovori na hitne situacije bit će ključni za zajednice koje će se suočavati s budućim olujama.
Sezona uragana 2024. nije gotova, a Milton je samo jedan od podsjetnika na opasnosti koje donosi budućnost pod utjecajem klimatskih promjena. Zajednice diljem svijeta trebaju se pripremiti, jer se čini da takvi događaji postaju nova norma.