Otkako je predstavljena porezna reforma samo pljušte reakcije, kako stvari stoje većina građana će dobiti mrvice, ali dijaspori se dijeli šakom i kapom - je li upitna ustavnost porezne reforme? Poreznim škarama neće se zahvatiti uredski prostori, a upravo su oni novi hit na tržištu. Ali žešći je to udar na iznajmljivače, dok poljoprivrednici ostaju neokrznuti, možda zato i raste broj mladih poljoprivrednika spremih da izvuku agrar iz gliba. Ne zaostaje ni proizvodnja, Naše klasje tjesteninom bez problema konkuriraju Talijanima, a suradnja Podravke i domaćih proizvođača rajčica pokazala se kao pun pogodak.
Upitna ustavnost?
Najnoviji krug porezne reforme poprilično je opsežan, a daleko najviše pažnje pobralo je uvođenje poreza na nekretnine. Dok poslodavci i obrtnici hvale poreznu reformu - iznajmljivači su bez sumnje najveći gubitnici u ovoj priči.
Ali najveći dobitnici su povratnici u Hrvatsku koji će pet godina biti oslobođeni poreza na dohodak. Naime, svi koji se nakon minimalno dvije godine života u inozemstvu vrate u našu zemlju, bit će pet godina potpuno oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, dok će doprinose za zdravstveno i mirovinsko ipak morati plaćati. Ovakvim subvencioniranjem dijaspore ne nanosi se nepravda samo radnicima koji nisu odselili iz države već joj godinama uredno plaćali davanja, nego se udara i na proračune lokalnih samouprava u koje se slijevaju prihodi od poreza na dohodak.
Podsjećamo da u Ustavu RH jasno stoji kako se "porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti". U ovom slučaju se čini ta dva načela itekako dolaze pod znak upitnika.
Mladi poljoprivrednici
Iako je mnogi doživljavaju kao branšu rezerviranu za starije, broj mladih ljudi u poljoprivrednom sektoru u Hrvatskoj, unatoč svim izazovima, raste. A njihov, za sada i dalje mali, udio u ukupnom broju poljoprivrednika ima iznimno važnu ulogu za ovaj sektor, posebno u pogledu opstanka i modernizacije sektora. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), od 2015. godine broj mladih poljoprivrednika porastao je za 66 posto.
Jedan od onih koji su umjesto tehnoloških ili sličnih popularnih zanimanja odabrali poljoprivredu je David Pejić, koji stoji iza eko imanja Zrno. Njegova priča u ovoj manje popularnoj branši počela je nakon studija u inozemstvu.Tada je odlučio da je vrijeme da se uključi u obiteljski posao koji je, među ostalim, imao i poljoprivredni aspekt. U njemu je bilo potrebno najviše razvoja i unaprjeđenja, pa se odlučio se za taj pravac.
Obiteljska pozadina je na preuzimanje posla u poljoprivredi potaknula je i Iliju Jurića, vlasnika Tukan Greensa. Goran Vrabec je pak primjer onih koji su u poljoprivredu ušli s drugačijom vizijom. Priča iz koje je nastao brend Volim ljuto krenula je kao hobi i iz ljubavi prema ljutim umacima.
Domaća proizvodnja
Tržište tzv. convenience fooda, odnosno hrane koja zahtijeva minimalnu pripremu globalno je teško oko 650 milijuna dolara, a u idućih desetak godina rasti će po stopi od preko sedam posto. Upravo u toj niši je svoje mjesto našao Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje iz Kupljenovog pokraj Zagreba, koja proizvodi svježu tjesteninu pod brendom Aurelia.
Ispričao nam je i kako se odlučio baš za proizvodnju svježe tjestenine pod brendom Aurelia. "Kad ulazite u poduzetništvo, u principu imate dva izbora. Ili se baviti nečim što već postoji pa to raditi drugačije ili ići u nešto što je u tom trenutku novu, odnosno ne postoji. Tu odluku čovjek treba donijeti na osnovu svog karaktera. Meni je bilo bliže ovo drugo".
A Podravci je bliska rajčica, tako da im se suradnja s domaćim proizvođačima rajčica pokazala kao pun pogodak. Predsjednica uprave Podravke Martina Dalić istaknula je kako razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje i sirovina vrlo bitna stavka za Podravku jer time dižu kvalitetu svojih proizvoda, ali i kroz suradnju s kooperantima daju doprinos široj zajednici.
"Ove godine se za naše potrebe obrađivalo više od 700 hektara na više od 250 poljoprivrednih gospodarstva diljem Hrvatske. Napravili smo značajan iskorak u dizanju suradnje na višu razinu, osobito po pitanju količina", poručila je.
Hit na nekretninskom tržištu
Hrvatski sektor nekretnina pokazuje otpornost s ključnim pokretačem rasta u potražnji za visokokvalitetnim uredskim logističkim prostorima te razvoju takozvanih retail parkova u sekundarnim i tercijarnim gradovima. Što se Zagreba tiče, tržište uredskih prostora ostaje snažno s kontinuiranom potražnjom za novim i modernim uredskim prostorima, pa ponuda, premda raste, nije još uvijek dovoljna da zadovolji potrebe tržišta. Colliers navodi da cijene zakupa za najkvalitetnije urede dostižu 18,5 eura po četvornom metru mjesečno, dok prosječna cijena zakupa za uredske prostore klase A iznosi 14 eura po četvornom metru.
"Novi projekti koji su u izgradnji zasigurno će olakšati situaciju, ali je jasno da će potražnja za visokokvalitetnim uredskim prostorima još neko vrijeme nadmašivati ponudu", kaže direktorica Colliersa Vedrana Likan.
Slijedi...
Otkako je Hrvatska postala dijelom eurozone vijesti iz Frankfurta i riječi koje izgovore dužnosnici Europske središnje banke (ECB) češće zauzimaju mjesto u domaćem javnom prostoru, pa će tako i na početku idućega tjedna biti ušiju koje će radoznalo osluškivati što će o monetarnom dijalogu u Europskom parlamentu u ponedjeljak reći predsjednica ECB-a Christine Lagarde.
Tjedan statistički započinje vrlo žustro jer Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje podatke o trgovini na malo za kolovoz te o uslužnim djelatnostima za srpanj, a također i nove detalje indeksa obujma industrijske proizvodnje te zaliha, zaposlenih osoba i proizvodnosti rada u industriji. Eurostat će se pak osvrnuti na energetsku učinkovitost u kućanstvima protekle godine.
Također, u Kini će objaviti podatke o PMI indeksima, u Njemačkoj podatke o inflaciji i maloprodaji, u Japanu podatke o industrijskoj proizvodnji te u Ujedinjenom Kraljevstvu podatke o BDP-u.
.webp){kind=icon}
