Mladi poljoprivrednici vuku agrar iz gliba, Pejić, Jurić i Vrabec otkrivaju kako

Iako je mnogi doživljavaju kao branšu rezerviranu za starije, broj mladih ljudi u poljoprivrednom sektoru u Hrvatskoj, unatoč svim izazovima, raste. A njihov, za sada i dalje mali, udio u ukupnom broju poljoprivrednika ima iznimno važnu ulogu za ovaj sektor, posebno u pogledu opstanka i modernizacije sektora.

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), od 2015. godine broj mladih poljoprivrednika porastao je za 66 posto. Tako sada 24 tisuće poljoprivrednika mlađih od 41 godinu čini 14,4 posto ukupnih poljoprivrednika, a iako u ukupnom broju oni čine mali udio, Hrvatska se ovim brojkama nalazi iznad prosjeka Europske unije (EU).

Jedan od onih koji su umjesto tehnoloških ili sličnih popularnih zanimanja odabrali poljoprivredu je David Pejić, koji stoji iza eko imanja Zrno. Njegova priča u ovoj manje popularnoj branši počela je nakon studija u inozemstvu, objasnio je za Bloomberg Adriju. Tada je odlučio da je vrijeme da se uključi u obiteljski posao koji je, među ostalim, imao i poljoprivredni aspekt. U njemu je bilo potrebno najviše razvoja i unaprjeđenja, pa se odlučio se za taj pravac.

I to mu je, izgleda, pošlo za rukom jer sa svojom kompanijom Bio-Zrno posljednjih godina bilježi rast. Naime, prihodi su im u prošloj godini rasli 12,38 posto, odnosno na 1,42 milijuna eura, u odnosu na 1,26 milijuna eura iz 2022. godine.  

Obiteljska pozadina je na preuzimanje posla u poljoprivredi potaknula je i Iliju Jurića, vlasnika Tukan Greensa. Uz roditelje koji su se cijeli život bavili poljoprivredom, zavolio je taj posao, no u njega je donio svježinu s obzirom na to da se danas bavi uzgojem egzotičnog bilja i microgreensa.

David Pejić 

Poljoprivrednom biznisu je odlučio pristupiti nišnom proizvodnjom u čijem je fokusu opskrba ekskluzivnijih restorana i hotela te tako, objašnjava za Bloomberg Adriju, proizvode manje količine na kojima postižu veću cijenu. 

I Gorana Vrabeca je primjer onih koji su u poljoprivredu ušli s drugačijom vizijom. Priča iz koje je nastao brend Volim ljuto krenula je kao hobi i iz ljubavi prema ljutim umacima. Naime, Vrabec je imao ideju o proizvodnji umaka, no shvatio da na tržištu nedostaje kvalitetnih chili papričica kao sirovine, pa se odlučio na vlastiti uzgoj.

"To je ubrzo preraslo u ozbiljniji pothvat jer sam uvidio da postoji veliki potencijal na tržištu za kvalitetne domaće proizvode. Poljoprivreda mi je omogućila da spojim ljubav prema hrani s poslovnim mogućnostima", ispričao je Vrabec za Bloomberg Adriju.

A iako ne skriva da je prošlogodišnje poslovanje bilo je izazovno zbog nepredvidljivih vremenskih uvjeta i tržišnih promjena, uspjeli su ostvariti rast prihoda od 20,36 posto. Prihodi su im sa 672 tisuća eura iz 2022. godine, prošle godine porasli na 809 tisuća eura. 

Inovativni i drugačiji pristup poljoprivredi 

No, osim godina, ono što sve ove poljoprivrednike čini drugačijima je činjenica da su ovom poslu pristupili drugačije, iz novog kuta, odnosno inovativnije. A upravo je to razlog zašto ovoj tradicionalnih branši nedostaje još mladih ljudi.

Goran Vrabec | Volim ljuto

Uloga mladih poljoprivrednika je poticanje inovacija i modernizacije u sektoru, a dok Pejić smatra da to ne mora imati veze s dobi i generacijskim razlikama, ipak ističe da je pristup mladih poljoprivredi drugačiji. Ono što je drugačije, objašnjava, su specifične metode poput napredne mehanizacije za kultivaciju, biointenzivnog vrtlarenja, metode dubokog kompostnog mulch-a i slično. Dodao je i da mladi poljoprivrednici uvođenjem inovacija mogu povećati šanse za uspjeh.

"Primjerice, biointenzivno vrtlarenje je osmišljeno kao metoda uzgoja ekološkog povrća u kontekstu gdje nema dovoljno sredstava za kupnju velikih površina ili ulaganje u mehanizaciju. U Sjevernoj Americi mali biointenzivni vrtovi površina od pola do maksimalno jednog hektra postižu prihode od 300 do 400 tisuća dolara, uz neke rekorde do 800 tisuća dolara. Mogućnosti ovise o kontekstu, ali navedeni primjeri pokazuju snagu inovativnog pristupa", istaknuo je Pejić.

Također, s obzirom na to da je poljoprivreda grana koja se, u odnosu na ostale grane industrije, u zadnjih 100 godina najmanje modernizirala i digitalizirala, Jurić ističe da je zadaća svakog mladog poljoprivrednika edukacija i uvođenje novih tehnologija i inovacija. 

"Mladi ljudi donose svježinu u bavljenje poljoprivredom, spremniji su na preuzimanje rizika, inovativniji su i svjesniji važnosti ulaganja u obrazovanje", poručili su iz HPK za Bloomberg Adriju.

Osim toga, poljoprivredu su danas promijenili i novi mediji, koje mladi poljoprivrednici prihvaćaju bolje od bilo koga, ali i zbog kojih danas biti poljoprivrednik znači puno više od fizičkog rada. Baš kao i u svakom drugom poslu, snimanje video sadržaja, vođenje društvenih mreža, komunikacija s medijima, marketing, prodaja... sve je to postalo dio posla.  

Volim ljuto

"Velik naglasak stavljamo na branding, što starijim generacijama možda nije bilo toliko važno", istaknuo je Vrabec.

Kako potaknuti mlade?

I sve to nije lagano jer se poljoprivrednici paralelno s time suočavaju s brojnim izazovima. Među najvećima su administrativne prepreke, nedovoljna potpora mladim poljoprivrednicima i manjak modernizacije, naglasio je Vrabec.

"Prostor za napredak leži u boljoj organizaciji proizvodnje, primjeni suvremenih tehnologija te poticanju inovacija. Postoji i potreba za jačanjem izvoznih kapaciteta za premium proizvode te većom podrškom domaćim proizvođačima kroz porezne olakšice i bolju infrastrukturu", dodao je Vrabec.

Također, iz HPK-a su za Bloomberg Adriju ukazali na problem obrazovanja u ovom sektoru. Naime, sve manje mladih ljudi želi pohađati poljoprivredne fakultete i škole, što je izuzetno zabrinjavajući trend, posebice kada se uzme u obzir da su poljoprivrednici sve stariji, a proizvodnja sve manja.

Naime, iako su se brojke u zadnjih desetak godina poboljšale, u strukturi poljoprivrednika većinu i dalje čine stariji od 65 godina (32,7 posto), dok ih je 27,5 posto starijih od 55 godina. Istovremeno, iz HPK-a vjeruju kako bi uključivanje mladih u sektor poljoprivrede trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, te dovesti do boljih rezultata u branši.

David Pejić

Upravo zbog toga naglašavaju da, iako je financijska podrška važna, treba uzeti u obzir da mladi poljoprivrednici trebaju sveobuhvatnu strategiju koja uključuje edukaciju, tehničku podršku i olakšice za pokretanje posla.

No, Pejić naglašava da poticanje mladih ljudi da se bave poljoprivredom, pogotovo ako govorimo o onima koji su odrasli u urbanim područjima pređu u ruralne, mora biti popraćeno atraktivnom vizijom životnog stila.

"Nitko, a pogotovo ne mladi ljudi koji odlučuju o svojoj budućnosti, neće se opredijeliti za nešto što ne može vizualizirati i poistovjetiti se s istim na vrijednosnoj ili konceptualnoj razini", kaže Pejić. 

Također, Vrabec je naglasio i da je ključno promijeniti percepciju da je poljoprivreda posao za starije generacije i pokazati mladima da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i dinamičan sektor.

"Odluka mladih da ostanete na selu, na zemlji, u ruralnom prostoru i posvete svoje vrijeme bavljenju poljoprivredom svakako je i ljubav prema tradiciji i očuvanju ruralnog prostora. Trendovi se mijenjaju nabolje – kao pojedinci i zajednica osvijestili smo koliko je važno imati stabilnu i sigurnu opskrbu provjerenim, lokalno proizvedenim poljoprivrednim proizvodima", zaključili su iz HPK-a.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar